/
Похожие
Текст
novi spanski
bez muke
METODA
ASSiMiL
novi spanski
bez muke
AUTO»
FraiKkko Havijrr ANTON
(dopunjeno i ispravtjeno izdanje)
ILU&TKACUf
J. — L. Gusr
ГВПТО SA nuUrc-USKOG
GOJKO VRTUNIC
NOLIT • BEOGRAD
ЬЛЬ-Г.'. CR»rfi4*UK
LE NOUVEL ESPAGMX SANS PEINE
CAssimil 1W
Dvod
SMISAO „NOVOG JPANSKOG BEZ MUKE
Svojim геСпйадт i ютатв ko|e /e obradivao. .^panski bez
тике ", otjavlfen 1957 godlre. poeteoena зе udaljavaa od
гийе svakodnevtce: god i nam a smo пште. bill svedocima
evolmranja kashijarakog jarca la evoluci|B, j u&koj vezt sa
'astudrn otvazanjem mentaliwta i sa opium promenama и
Spare кот d'uitvu dovol а газ je do potrebe ryegovog
prllapodavanja 3ada6nj«ci.
Slogs ..Novi ftpanski bez тике" ma za cilj da korenicima
pru2i onu metodu utenia kaslil.anekoa koja |e u skiadu &a
tezikom kojim зе danas sluie miiioni ьраласа
KAKO JE METODA ZAMI^LJENA?
Giobaina struktura ostaja dotym ddom elICna onoj iz
,,Span$kog tcz miAe" Gram a tike je pradslfivlfere ne OH
nabn, na osnow паротела и iekci|ama Те m пвротеле
эозюрепо uvode и sloterii|i Stepan uCsnja, и okvlru lekoye
za Qbnavl|ar/e. i to и в*ако| sedmoj lekor Те tekciie za
prowu stedenog man>a Ceice su nego и staroj melodl; one
«ат u elc v'eme pridayu । vdc takozvaran uponinih teCaka
Medutim. flu&tinaka razlika odnasi se na nivo rotrna koji jc
из Ю sasvim oMvrementen
Sto и tide tekatova lekclja, trudill это »e da *h aastavinvo na
iednosiavan nadtn MoraOete medub-n. prod» put od prwi
rndewt iekcija da bste rnogli tez proWema uiiveti и
jMooovima stedenim poznevarvem /ег.ад Те prve lakcije.
..cosadnije* ai. neophodne в obzwom na potrebu prolaska
kroz iazu rgda osJonjenu na osnovne mehanizme pruZide
vam, auzvrat. ,upatreW|iMip" rednik To. палвчгю. ne znadi
da de zbog toga ova| авреИ oiti zanemaren u preoetalom
delix, talimc чат dab do znanp da de po otxadi tog prvog
de la, mogudnosb baratanja radima biti tire i da de vasn sc
s&m jezik, u cei«ni gledano. p--kazali u помоги svetiu.
Vatlm po&tepemm napredovanjem r&dace se u «эта prijatan
ose^aj c-a ate ..kod kude"
Druga поИпа u odnosu na „Spenakl bez тика" eastoji w и
malom oodatku namenjenom kasttl^anakom доки kojl м
govori u hispanofonskoy Americi Njeqo*u koncepciju ЭТО
oemislili tako da va» ukratko lAedemn u kastiljanski kpjim ss
govori s one stranc Atlantika.
S drugs strane. gramatidki dodatak posveden giagolima — a
glagoli predstavt|a|u na/wwdu tetkodu и udenju kastiljanskog
— bio jo и potpunosli prnureden i predstavljen na mnogc
kompletniji nadxn.
KAKO UtlTI KAST1LJANSKI
sa „novim Spanskim bez muke"?
Qstilianski fi. poput francuskog, dalijanskog ponugalskog.
mmunskog. «10 . «omanaki jezlk. te 6e poznavaoci nekog od
spomenmib lez'ka osetlti znatnu prednost и uCen|u ka&til|an-
akog: mnoge Ce se reCi uCinitl vet znanvna. a to Ce olak§a:i
D<2e nap'edovanje и uteniu.
Mi vam sevetojemo siedcc. nad.n pralupa utenju
— Ukol*a poeedujeto anlmijene teksiovc, odsluiape <n, a
potom dia|te svaku ^ебепкги nagias Ako nemate arnmaka j
poCelku Cole sc modi sluzrti i raznakom -zgovora — fito vam
rtajcmn и prvih 43 tekcija — ali paziie dobro: to je samp
pa4tapal»ca ko/om se beta sluhtl jedlno kod prvih koraka
— tali postupak primenili и veZbema
Nakon toga pr«stoplte veZoema ла nip® isa taikicamal
- и peanci to rm I ako je mogute koje te varn olak&atl
..Bamokoniroiu
— Od 50 lekclje zapod&Cete ono $to narvamc drugim
lalaaom" to jeet. pored tokcije dotdnog dana. opat 6ete
prelazlti lekctju koju vam mi budemo adredili, kako bate
defindivno akirvno upamtili i redemtnu strukluru i valre
redi is otxaderWi Iekcija.
Ta jednoetawna velba ponav^anja grad^a. redovno uprainja-
<ana. uvetee vas и novi svet kaabljanakih refenica i karakte-
rs1ika tog jezika Maio-pomalo. dak aka toga i ne budate
svesr> vi Cete Ih postepeno osvajali Savetujemo vam.
dakle, redovnost Na vama je da semi odabereie ritam ko?
de vam odgovarab ali on, medueim, more da bude «vakod-
nevan. Savetujemo vam takode da ne Jorairate**: nije od
znadaia da s® iekcija nauCe napamet po evaku cerxi ved fi
uprava vaina stalnast и napradovanju- C-ovek prijatoljstva
иСчтМце drutenjem. a tako p i м retime Nafnka sialnog
obnavt|anja i araksc sve viic i nte c® vam bakiavati
e«nii«ci|u ivopwiMtl kutii'iniUg /им» te «• vim take
poeeeoeno proS-rvanie lekci|a proa neopaieno U 1o*.u
uftenja Wo t>< upuino da n«io,<te prevana radni мрем
stvarl I da u tome doshgnete o«daj oouitenoitl.
IZGOVOR
Izgovor u kaabljanakom jeziku моша »e tak. mnogo lakAi
nego. na primer, u Irancuekorn, < gotovo ir.e* w pokJapa 88
on»<*i fito je nap^ano Kaatiijaneki. kao i arpekolwawk- «ma 5
aamogiaanoa a, a, I, о u. Sic »e t4e izgovora. tnxJiie se
зап-ю da Ate ia£e izgovorite naglateni s«og koji |e и wksiu
oznaden maarwvi alowna. Drugs pojafirwja nalazldete »ec
od podetmh lekaja
Magneiolonski srwnd kojlma je propradena ova metoda
uden>a jezika od izuzetne ьи vaZnosii • WuZe za pnvikavanie
8$eg sluha i saveMemo «am da *» toorwMe koliko god warn
to bude mogude. Oak i капа no razumete пики rad, vaA da sc
sluh sluiajudi ih. privikavab bez napora na zvuk i flam
ka$lil|ariekog jezika.
Za izradu snmaka odaorali smo ekipu osoba sa veama
razirdtlim glasovima kako bi vam sa psulila pfUAa za Ato je
mogude iini lepezu tonal data. Cilj toga je da var> se
Obezbedi dobat prirodni izgovor, onakav kakav dele eretati
kod lica sa dobrom dikcijom < koja &e ne trude samo da
izgovaraju redi na ..korektan" nadm ved im p cilj. tznad
s«ega. kom un*ciran|e sa drugim osobama A upravo Ю я *
ciU jodnog .елка
Adam je и podetku lagan U toku prvih $esl lekcip, svaku
radonicu dudola dva pula, a potom 6o lokcip bih и cetosti
pann>l|ona и wlu flijalaga. onafca kako dele je nadi i и
□isanom tekstu. Potom oz vaic pcstepeno napredovanje.
zgovaran/e de papnmati rre brh i brii ritam sve dode dok ne
pcetane sasvim normalar» za nekoga ко *ec koreklrxi govon
KMtiljanskim jez*om
1 uno, 1. un*
<V<r podWyji* a ко prf o/ate prodiftw pfF/notfcv uvod kkegovo
Marne otakiaca Hifl? ptxwo. Ono ja i apwtutw potrebnc z<?
Ootvo sfo-atanfc па&ла utetya корт camo SS 3/ufiti: ow
vtf dak / ako num podatn>k Osm? to$e. и uvodu date nati i
nekottko praktf&ub otv^tanfa
LECCION PRIMERA. (Izg.: Lek 0lon primers)
Un encuentro
1 — iBuenos alas! РаЫо (1)
2 — (Ana! 6Qu8 tai estfc? (2) (3)
3 — Bien Tu. en cambio tienes mala cara (4)
4 Si. Estoy un poco preocupado
5 — ; Saties? Tenia ganas de verte (5)
6 — Vo tambiAn
7 — ^Quieres comer conmlgo?
8 — De acuerdo Es una buena idea
MOHUNCIAOON ipronunuoUion). un w*u«ntro 1 1Ьи*'юш titat1
pib*O ? ,«na' tkn tai MtM? Э Ойп tu vn ksmbto П»пм лч«л »Ar*. 4
4-itoi w pobu prwokupe^O I £MbMt 1япк, 9»-.as (Jo В p
t»-«t»oo 7 н»ги« кг/nor копггйро? 8 do akuordo OS un* bjoru кЗоя
VE^BA: 1. Tu es’As txn 2. Tu iitnee una idea 3. Yo
ГагпГмфп 4. Yq tenia ganas Tu qu-eres comer 6. Es una
□uena idea 7. Yo estoy da acuerdo.
dot ido«'i 3
PRVA LEKCkJA
Napomtne TipHno kastci/anske konstnikct/e po pfavUu So
и zagradu dok de ponakad radt boi&Q <Azvwva-
rya. srpskohrvatske bib itavifene и паюртке
Susrct
1 — Debar dan. Pabto1
2 Ana! Kako si?
3 Dobro. Ti. naprotrv into tzgleoai |imal Io4 ugledl
4 — Da. Hrtto | ma Io | sam zabmut.
S — ZnaA. 2eleo sam (imao sam ielju| da to vtdim
• — I ja tote |ja lakoOi
7 — Mode* da jeded 88 mnom?
• — носи (sagiasani To >e dobra <feja
NOTAS (napomone)
(1) U kasal|anshxn м i na kraju i»6 ovk izgwara
(Z) Za rariiku od, na pnmar Irancustog u kasnlprtnnm iw gbgni nt
•юга da ьюя млжил QlagaMi оЫю ро!ригк< tt гдеькцри
ммалп ad fa* и honjugaPii а • po sar«o«n n»>ato«jn,u
(3) Otran uprim i usktdn xnan na xiCeltaj .prtne cdrasrc
osfatont r«ten<a «XHAki ы u cil^ irtegavarii» хиО^ги u»M
nadoaama мпигм» я wn Аю f> («игм rariik* и peanom jat*u
u «чамр«|г*1^ i u prinwri u go^rncr- |«ikj
K) StoMO r iZ9L>*axa(ta Mn i u ratam йлки MwV.n uda at radt U
5»еог>| rrii. to stovo <na neSio bill z»uL bioak sknu ( a pcdta^a
krntnki k»j3 5P refle na patetku reb. oda c iKt»orrc
rii <za SMgesnka <’ л I s.
(5) Stow ir i o nt tadikMU m? j izocro’u k<iha»B -azitoj розШ|1 samo
и prsano* otMNu KasN|are«J alas naazi st izmt<X nateq v । b.
aii ie nedto tMi giaeu D.
VFTBA 1 Ti «4 dobro 2. Ti 1-ui «3«|U 3. Jt uhud* 4. «лао жат
MH*- 8- Ti iKfbrS da pdtd 8. To j» Oottr» нИ" T. Je чаж ы»ДО«яп
3 IfM I tree I
KONTROLNA VEtBA
Pongs las pelabras quo fallen (ponga as peiabras м» fallen)
tUbactf* top rwfostajv)
Sveka laika predate^ jedno sfovo
1 J» jam dobro
Vo b«en
2 Ti si naproo»; obnnut
TO .... wite роосчсебо
3 Ja taJrodff
Yo..........
4 imao saw f/etoo sam/ da pdem-'da te mAw
Yo . qonas Oe
Yo двпсв
1 — Yo voy a case (1)
2 — (.Vienee conmlgo? (2)
LECCION SEGUNDA (Izg.: Lektton segunda)
Ovde uvodmo /One ramemce
nOMUHClACKM p<orw4..aor! 110.0.. UU 1
•Х.ТЛЙ0О’
cueeo |kuM'o>
I П si sa <nrtom/T tt
TO .
IBPRAYKA WlOF 1 «Oto» 2 «Л сягнЬп 3 teirOdn 4 tonh corner /
Iw-iW - се »V'rc 5 irtlan ixxi-igc .’ eatae Kuo*do
Кдеп1|е demo govordi о pravihma naqlatavanja Za sada se
□granite na naglaiavanm sloge oznaeaoog masrwn sin
vom Me napreiuCi и. za sada. u pokuiaju pomCenja.
’«giSMte jednoetavno uzgrod oznaku akcenta {estas, t*m
Ыйп, lacodn ltd} Znajte takodc da od poCelka de kraja
leKcija песет naCi akcenal na veil tom slowna
PfoCrta/fe ponovo taket/u nahon ife ste proirtah oapowne
otra&fudt pvvebfw patyu na AZponv.
№ uztxrfbjttf sc zbog nappfnena U samon ptfatou. ia*o
va<r> $«• obfaiofanfa moQU u&nitt podugaikim. va/ло p
naznaCiti giasor-c s^stwne kasMfanskam. A iia$m/a de
stvart /Ct SA'ntr od setx
DRUGA LEKCIJA
1 — |Ja) Idem kuCi
2 — We€ li ti за mnorn?
MOTAS
(1) SI&ki » izmedu ava sirrcglMniM гдеумга sc кдо пай» s iw
razliku od na prtaer trancuatog i rwiiarswg gde м
*4»0 zl
(2) U kasMianskjcm w Kne rampnee цзасг«ЭДаде|и Mo podmet
i/ga^rcm u dlju pvdMatenia zra6efi|a >11 fuk u пакт sluCafcnma
gd» to naiaze |as%da takain Gtspolsk zarrtMci dowjljno te
r-tHJusobno razllk^u taho d* |e Io и otrfnom kontHatv i
Mpovetrc W«dunm, <з« bijte at prwMJi re r,* i и Ы|и <ЯаШма-
r|8 vaftb тарога u poyMdj гаврстялпй ca gUgowih сЫйа.
mi demo чет i»> revcditi l tofcu pr>b k*c^a. a potom Camo
м «fA&n iHirmairto. upotrrci
В clnoo (Olnkoi
3 Estamos <nuy lajoa. (2)
4 Tango un probiama
5 El viane maftana. (3)
6 Nosotros vamos a comar
7 Ella est8 cansada. (4)
8 Hoy tango una clta
9 Elios estin contentos
10 Vosotros oomtia an el restaurant.
S Miemot leree. 4 un р'иЫ»г< 5 м viem
menjera. 4 -uMl'uk «епаоа kaxner 7 •<»« •** kaiweda • oa tenqu
un» ettn • »to* eewn komenlo* to «OMtroe teomeie en «i
VE2BA: 1. Yo wtoy content* 2. TO qu»*n»s corner 3. El
viene талвла < Новогов евштов свпмбов 5. EWos вмАп
lejos 6. Ella cer* conmigo 7. Vosotroe comA»
KOMTROINA VElBA
Pooga las palabr** que taltan Iponga laa paiatxas he ttiten)
(UDecf№ nA Afo/r ntdatta/u)
1 Mom da fodom.
comer
3 Vaoma smo aateko
4 imam jedar. problem
5 On dalazi sutra.
6 Mi dema da jedema.
7 One je unxirna.
8 Danas imam (jadan) sastanak
9 Oni su zadavoljni.
10 Vi jedele u restoraru.
P) Store / (/ota - tig.: baiaj >ma wek .retinas: геЬф) ft e tw too mu
se adorer dmwftle mena zar.enc od pokcJaja j гей
|3| Akoenat re slo«v Л (aAa. irg en|e> ko|e edgavara nefei- п(, гол
|4) Кд5О1»ага<п ,гд el|e) odgovara naftem ij (v Nspanoenc
nCkr* aamljama itgevera se kao umeWano t ili «ао ц
V1J8A. 1. Ja «m ndorelina. t. Ti rubai iia |«*cteA > On dol*Z' SMVa
« Mi ыпп umorrj Б. Oni iu daiNkn t. On» doUz M mn&» 7 V
zaboravtte da pogtadafa broj swafte sfrarica: take deftr,
'nato-pomato nauMi i da Dro/de.
Pabijel Tq i A maju uvek nwnaCen akcanat da bi se
•Miikoeaii oC prisvojnog prideva ft? odnasno ad $lane ef; fu
nwws fft dofiutt) - hi саза (tvoja к.ийа) i d/ tiene (an ima) - at
Of&biema (problem)
l«cc«en 2
7 e*» tfiiett)
2 Sun А/ >md kod kudo.
come* nvjrena en
3 Лечи w .ikWp i> .wftjcaou
«ххпАй «I 'йМвигйгМв
4 Ona dokwi ш name autra
*ene con.....................................
LECCION TERCERA (Lekelon te<eara)
i,0u6 tai esti!
1 — {.Gated fuma? (1)
2 — Muy poco
3 — iQuiare un cigarro? (2) (3)
♦ — SI. Gracias.
5 — El tabaco ruble, en Espeba. es caro.
6 — Твое ustad razdn. (4)
PMONUNCIACION 1кгопипЯшА1он| ^кв *•*< 1 turn»? J
п-u роки 3 ги»в1н ЦП «^orro? 4 Я QraOas в о ыЬако rutx. «и
отрапм м «его в ttane сл-» (лит-
NOTAS
(11 U ко> »й Mwteaa.u м 4 |ми«и Mad'Kj} vainc /в
na^Mili PMMnii »k>g Glw d mote м артаог* |e^«a tujno
(2) Kada м start c naiul tspred f I t 'zgc^rt'a 5* kac- mwJjrupn
Kirint «liten engk»ko«n <Y> <u dunk, na рглпоп и памгса-сге-
кйп nmliama w. mMutim. zyy**ra i u tabom pcloiata kao x
ото i,«Со | •
5 Ti й**»-’’.1 sasQh’Mfcp.’aZVem
«йгт dla' . .
• ••••
ISPRAVKA VE2bC; 1 yo vt>y • 2 yo vo, a - cm* 3 гюу waolrtm - «n - 4
*U - noeahc* гласили 5 tv - *лч» - •' un prob4e*na
treCa lekcija
Kato st»?
1 — ₽uMe l«?
2 — Veoma mak)
3 — Hoe»W l< Jtonu cigaretu?
4 — Ob, hwaia
S — Sw<li du van |e U Gpaniji skup
6 — u pravu sib {imate pravo)
(>) Moqh smo taaotta refit ^Quiant us tec un сЛ^го? |v ra&rioo
(vol 1 i 6| WBMrf I U91MN (4>0<r<<*iar«nv и паМо Mte <*g>
ysltiv i4ne гатепют; ta uputreba ne poetic a gramal^fcb
patmba *od pn> ima smisao roznaChnn» cdradonog и«а2амал|а
Upctroba ^agota u traPam lieu Rdnlne ii mnoilna dowtljna |e
sama pc see» u osh5vi,e*»^fi ra v< la Ы bilo phlkno rogobasno
unoaitl и «ихчаге»с>|и za-ankv .***/ Pvaw
"Wu -terete a<« zamanlco poetib 6c<n sa-c krox peaks*.
Ud • < !Ais. <i VM. su skradanlcc od usted odnosne urfedae i
►cento м voorra testa
K) GiM z zp^ora IM Mo taM*i|in№> c «cued a I i' (kao
engleeko ЛМ- V. napomenu (2^
• П1ХИ> inutbej
7 — El tabeco negro cuesta mucho monos (3)
(4)
I _ у no turner as todavia mAs barato.
Usted )e akradeni ofclik od vvestfa merctd [vueatra merge]
vaia milost. <,L>stod vtene? Dolazi и va&a fnilosl? U kastll|an-
skom sb osiovljava na vt upatretxxn giagoa <j t'etem iicu
lednine ili u tredem lieu rnnoilre kada sc radl о oeloH^vanju
na vi dve a* Hte oeobe. Irobe la ко de znati da se osIom^yo-
nje na v< koristi nauptxed»*»© rede rego. na primer, u
Francuskoj. pe Cak i mnogo manie nego kod nas
VEtBA 1. 4Ou»ere usted turner? 2. Ei tabeco es cero 3.
Tienes razBn 4. El fuma muy poco 5 Todavia 1engo un
cigorro 6. No es cero 7. Es mas oaraio
KONTROLHA VE2BA
Ponga las palabres quo laitan iponga las palabras ke fatten}
\Ut>aat9 Ф6 kOfe nodoita/u)
1 _w >r.V mAto.-,m«x»pc
Yo fumo
Yo fumo .
2 7< я и praw гуяю;
lenes
dta; w
7 Cmi diwan koita mnoge manje.
• — A ne puftti joi je jeftinije
(4> Muafto. rmogc pco"«rlj<vo je zariino Od roda i bro|i Mur.’u
atoyw. mnogo radouc murAas pww c&aba 'rroxr
oeo*»|; лмЛи Айтллм "v-оээ udi Jnnoj IjudQ.
VE2BA 1. Hudtoa II da piiJIlc1 2. Duven |e etaup Э. knot pr«w 4- On
СлЛ< vr-o hmIc 5. J* vnarri jcd jednu dga'otu •> To «Jtupo 7. To
я H«n«|«
3 Ti /Mttiy. c^irefu
lien» un ........................
4 Ck/ntf) tc
El tatMco
D tabeco
I Kuca je ^oi da'e^K?
La сам csta
I Stef" A/w*'» Aitfftt л’Мпм?
El tataco
tSPMAVKA VrtBF 1 muy pc<0''n>uc*o 2 tv - raitr- > lM - гздягтп 4
«* borato-'ee саго в icxtevia leios • rut4o смм»а wence
П <ИЧ» IMMtal
LECCION CUARTA (Lck'Sion kuarta)
Masculine у temenlno (1)
1 El nine babe el ague (2)
2 la rnadre ooge una Have. (2)
3 La casa esti layce
4 La cafeteria esfe cerca de la panaderla
5 Tengo una amkja francasa (3)
6 l«nes un transistor espanol (3)
7 El vaso estl llano (4)
8 La taza esfe vacla. (4)
PRONUMCIAOON ipronunO«attioti| mwjhJIno I IftWainJno 1 d ntn>0
Mba м Офия 3 I* medre kono u'u IjBw. 3 'и *SU lohot. 4 м
МГвЮНа ova Sarto do la puftoduHa s force un» отЧцо Ггоеаомы •
Hones ur trаг««юг ooturjol ? avoo wto lj»no в W IrUh нага kv№
VE^BA: 1. El nIAo bone una Have 2. Mi amiga чЪе en
Francia. 3. El vaso eeta vario 4. La casa as grande 5. La
taza as pequt^a.
doce Idofte) U
Cetvrta lekcija
MuWu i teneki rod
1 Dele pi|c rodu
2 Majka uzima kl|uC
3 Ku6a |8 daleko
4 Katana я bllzu prodavnice Нем
5 Imam jadnu kancuaku pryateipcu
• Ti imai Qedan) fipaneki translator
7 Caia |e puna
8 $ol|8 je prazna
NOTAS
(1) О je po fxr#»u ozneka •’•u8tog 'oda; rwdo date A |c oznato
2ratoo roda; сиял <xZa
<2) Odradeni eiancrri u /Minin, au e( Ai a и mno><r* tot.
(3) Nac.d'ftdM'i Uanovi га jadNnu щ ич мпа а га mnobrc unoa.
unas
(4) PndoH sa u miHto/п rodu zav'fdrtr-j ne a dor»ia>j a u
tanskom Пало, pun, Oera pure. »ec4?.a р*агел рг«л«
Сада u redenicl txo| 2: Vldde napomenu txoj 2 и drugoj
lekciji.
U iiAStifjanskom /аглки, za raz/tku oa trancianog f
skoff. apastraf ne aosfafi
VE2BA 1. Date ima kljuC. 2. Moya prijaieljica trwi и Franco-
Ikt>) j. c*!a if ргипа 4. Kuta je ». $ol|a je mato
laccMn 4
14 т»св |tr«U*)
KOMTflOLNA VE1BA
Pongs las palab’as qua laltan (ponga las paiatxas he taltan)
(Vtecift* reft ko/tr пскХМацб
1 D^ftr uzima №'Ы/
гм no . llwe
nifto . .B50
2 Au6» r datoto/biizu
rtna ntA ... I rasa «tt
LECCION QUINTA. (Lekfton Kinta)
Antes del vlaie
1 Abora, estamos en Burgos. (1)
2 Maftana. vemos a Madrid (2)
3 — iSabes? Ulbmamente me canso mucho.
4 — Delxtrias trabajar manos
S — La vida en la ciudad es demasiado agitada
6 Antes de ir a Paris, qularo consultar al
mtdico.
raONUHCUClOH .l»nnuneia«on> •'MB Л. .ШМ 1 ам<
май 2 nun^na .amca a Maert W > «aabaa7 амамм -*
aww> raae« 4 Oeba'te Hateher -rarxa s ia .«da an la ем» M
MiMaado anmda • «мае aa < а мПа ‘*e аямм»г a< m»dao
celotcw (аа1о«ЭД 14
J /тлт Kfejv
Vo ur^c amigo / Vo tango
idea.
CA!)*j <ota и proOavtiw f'Mtvf
maars
po^dtria
5 5сл> /е puna p<azi'u
• SPRAVKA VElBt 1 Ы-coga u<-a • H - COQC J* 3 •« >»|C« 1 I*
oafca 3 ur> / j-« 1хиги 4 ta - « ta 3 la - WJ / I* «нЫ rtM
PETA LEKCUA
Pre puluvanja
1 Seda emo и Burgosu.
2 Sutra demo и Madrid
3 — ZnaS, u poskonia wamo zamaram se mnogo
4 — Morao b da radii manie
5 Zrvot u gradu je suvtfe napet iDixan)
4 Pre odlaska u Pan?, ho^u da konsultujefn lekara
MOTAS
(1) jpctreba predoga an. огпабиэ mwlo »aii -cm* «гаыпц ma
itaMtau vt«rcei bciran»a u vvemanu < prouoru uttoy en ftxgos
irwarim ее и Burgow)
12) Piedbg a ornat»/* al| kom taJi naAo tanrianje <i ^аипр a
owe |idem *udi). н рак ргасэмл nenula* netae einjariDt: л la
(na IZ1*5«A.. £>□ iZCSkul
Ovai pmdiog tah£<3a |« WMa^ri dec «Auzafr.a kpfim sa o?nae»«a
nako ilea 11 nmlja и a Pm-z> en Ar aade Mdah я«3га na ulki)
15 qiikicM («JnUei
7 — Yo co<x>zco a un mid ко muy simpitico
8 — 6Pu<des teleloneirte?
9 — jCiaro qua si! (3)
VE2BA 1. Ahora vamoe 8 сма 2. Puad« if a Paris 3.
Tango un amigo may simpitico. 4. Voy a Birgns. 5. Estoy en
Pat is 6. Nosotros «5tamos ел la ciudad 7. EsrAs ttomasiado
caresdo 8. Yo co nozoo a un mMico Tu puadas totafo-
reerle.
К0ИТЯ01КА V81BA
Ponga 186 palatxas que faltan. (ponga las palafiras ke taltan)
fUtoaaft nsft hop ruKtottafu)
1 SkAj w гатаглт тпс^'лт’с
........................ mudto /....................
pooo
J Mi ята u SecjratAn S’Csv
Esumos B^gradcs'EsWTios Se«t«a
3 О «* j •ya'iv.- u jwdevotaj AtoCe.
El va пэ!й / В ма la
4 Ргл itotesAa и Aatanu
О it саЧасга.
Пиками idtaQtaaai 10
7 — Ja poznafem pionog veoma sempabtnog Wcara
• — Mo2e£ h mu totefoniraii?
9 — Naravno da mcgu (jasno da d&)
(3) Сшго |e ree kD|u tele teste te# и «crverwJj a ame‘j
renavoj' oC'W take <e! и pmu sie1 U to| re<i Irnba dotro
naglMili jrw Wog
vaT*A 1. Seta mi «tamo ku6. 2. Ti тоШ da idrf u Pane 3. In^m
yednog vre »imp»oerx»g prialHLa 4. »d«rr u Butgoa 0. M мт u
Po'Uu a. Mi smo и дгасм 7. Ti al auvtta umxn 8. Ja puw a^fn
jadrog takara t. Ti m< mo?M He«r>nirwti
8 MoArf A do£i tujd и ranorvsa n/vn^
I сил . . .7 I I.
vertr ca&a 01?
IS^RAVXA VE2BE 1 enoni ta onto Мчхв me c*w 3 an / an 3
/ a - partadai ia 4 агее» а I» 8 pi»i«ta« - a - canmigo / pueOe - a -
con
tV se nikaria re >zgavara. Hora sat Cas. shore ..06м t> u
ovaj tea sada
LaccMn S
17 diecisiete (dieOisiete)
LECCION SEXTA. (Lek’Qion) sesta)
Tener — Haber (1)
1 Ahora tengo hambre.
2 Hoy tienes una cita.
3 Elios tienen un coche rojo.
4 Nosotros no tenemos ganas.
5 Vosotras tennis un apartamento bonito.
6 Ella tiene un perro pequeno.
Vet nam je poznat ovaj tip retenitnih
konstrukcija. AH...
7 Yo he Ido al cine.
8 4, Has comldo bien?
9 El no ha venido todavia
10 Nosotros hemos ganado la partida.
11 Vosotros hab^is conocido a su hermana.
12 Ellas han telefoneado a su madre.
PRONUNCIACION |pronun0ia9ion) tener - aber 1aora tango ambre
2 ol tienes una Oita 3 eljos tienen un koto roho 4 nosotros no
tenemos ganas 5 vosotras tenets un apartamento bonito 6 alia tiene
un perro pekenjo 7jo e Ido al Sine 8 4 as komldo bton? 9 el no a
venido todavia 10 nosotros emos ganado la partida 11 vosotros
abeis konoOldo a su ermana 12 eljas an teletoneado a su madre
VE?BA: 1. Tengo un coche. 2. Has comido. 3. Hab4is ido al
cine 4. Tenemos hambre. 5. Has ido conmigo. 6. Han
telefoneado. 7. Todavia no ha venido
dieciochuo (d*e£»o6o) 18
§ESTA LEKCIJA
Imati
1 Sada sam gladan
2 Danas ti ima§ sastanak.
3 Oni imaju crveni auto.
4 Nama nije po volji (ne 2elimo).
5 Vi imate lep stan.
6 Ona ima jednog malog psa.
7 Ja sam i§ao u bioskop
8 Jesi li dobro jeo?
9 On joS nije do§ao.
10 Mi smo dobili met (utakmicu, partiju).
11 Vi ste poznavali (upoznali) njegovu sestru.
12 One su telefonirale svojoj majci.
NOTAS
(1) U kastiljanskom glagoi imati ima dva obfika: Habet i Tener. Haber
je pomoCni glagoi — Yo he comido: ja sam jeo Tener oznatava
pripadanje — tengo un coche: imam auto Tener plus que
oznatava obavezu, moranje — tengo quo ir a case. moram idi
kudi.
Kada god se glagoi haber menja. u bilo kom od obllka. uvek dete
iza njega zatedi particip perfekta: has ido: iSao si. otiSao si; hemos
Hegado: stigii smo, ltd.
Ook se u francuskom i italijanskom jeziku, u sloienim vremenima.
koristi pomodni glagoi biti и menjanju izvesnog broja neprelaznih
glagoia kojima se najdedde izraZava neko kretanje ili promena
stanja u kastilianskom SVI se glagoli u sloZenim vremenima
menjaju uz pomod glagoia haber. Pnmeri: yo he ido: iSao sam.
otiSao sam (u francuskom bi bilo: je suis allh и italijanskom
sono andato); dr ba venido: on je doSao, ltd.
Stvaranje participa perfekta:
Glagoli koji se zavriavaju na AR: osnovtca glagoia plus ado:
habiar (govoriti): habiado
Glagoli na ER i na IR: osnovica glagoia plus ido: comer: comido:
venir: venido
Postepeno demo obradivati nepravilne glagole
*****
VE2BA 1. Imam auto 2. Ti Si jeo 3. Vi ste «All u bioskop 4. Mi smo
gladni. 5. Ti si iSao sa mnom 6. Oni su telefonirali 7. On joS nije
doSao.
L«cc46n 6
19 diecinueve
KONTROLNA VE2BA
Ponga las palabras que faltan. (ponga las palabras ke faltan)
(Ubacite reii koje nedostaju)
1 Ja imam auto
Yo ............. coche
2 Ja sam gladan.
Yo ....................
3 Mi smo teiefomraii njegovoj (n/onoj) sestri.
Nosotros ................................ a . . hermana.
•♦»»»»»<«»»»»•»»»•»♦»«•»»»»»»»»»»»»»♦,
LECCION SEPTIMA. (Lek’Gion septima)
SEDMA LEKCIJA
Revisidn у notas (revision i notas)
1 Malo demo se zaustaviti da ustanovimo Sta smo sve do
sada uradili. Prvih Sest lekcija dale su nam jednu globalnu
predstavu о samoj njihovoj strukturi. U daljem toku, redenice
de postajati sve duie i nphova de se kompleksnost povedava-
ti; ali... jo§ uvek nismo dotle stigli.
veinte (beinte) 20
4 On nije doSao sa nama / joi.
El . . . - venldo con ................
El . . . . venido ..........
5 Jesi H jeof / Imai li sastanak?
i ... comido?
4 .......... una cita?
6 One imaju psa / lep stan
.......... tienen un ..........
........ tienen un .................................
ISPRAVKA VE2BE: 1 tengo un 2 tengo hambre. 3 hemos telefoneado
- su 4 no ha - nosotros / no ha - todavia. 5 has / tienes. в ellas - perro
el las - apartamento bonito.
••««•eeee*****************************
Ipak nemojte potcenjivati, zbog te dinjenice, ved obavljeni
posao. On je veoma vaten. Da, ti dijalozi su sroteni reCima i
konstrukcijama koje su u testoj upotrebi u svakodnevnom
zivotu.
*****
Sto se tide gramatike. vec posedujete izvesnu osnovicu U
svakorn sluteju. ne radi se о tom da se sagleda celovitost
Kastiljanske gramatike. ve6 da se steknu neki bitni pojmovi i
oslonci. Nije vazno poznavati pravila ved stedi umede razgo-
vora. Postepemm napredovanjem, gramatibke napomene te
se smanjivati u konst retenica i praktiCnih veibi
Loccldn 7
21 (p6gina) veintiuna (masc. veintiuno)
2. Izgovor: Ove prve lekcije smo usredsredili na izgovor.
Mogude je da dete u podetku imati odredenih teSkoda; to je
posve normalno. ali se nemojte uzbudivati: izgovor je zaista
jednostavan.
Podsetimo da se svi samoglasnici izgovaraju.
Rezimirajmo:
izgovaraju se slidno na§em b
Л
CH
H
o]
LL
N
R 1
RR J
S
X
Y
(za C jedino ispred e i i) izgovaraju se slidno
engleskom th (taj glas ne postoji и nasem jeziku).
odgovara nasem umekdanom d
se nikada ne dita
(za g samo ispred e i i) odgovaraju naSem h.
odgovara na§em 1J
odgovara naSem n|.
odgovaraju na§em r
odgovara manje-viSe na§em s.
izgovara se (retko) kao ks, a najdesde kao nase s
izgovara se kao nase J. a и vezniku у kao nase i.
3, Akcenat: U svakoj redi kastiljanskog jezika postoji slog
koji se jade naglasava od ostalih
vaintidos 22
Pravila su izuzetno jednostavna.
U principu, svaka red koja se zavriava samoglasnikom ima
naglasak na pretposlednjem slogu. Primeri: amigo. Have,
та папа, vaso, tengo, itd.
Redi koje predstavljaju izuzetak imaju naznaden naglasak na
odgovarajudem slogu. Tako smo ved videli: mAdico, estA.
razdn. Paris, itd.
Redi koje >e zavriavaju suglasnikom imaju, takode u
principu, naglasak na poslednjem slogu: Madrid, usted.
venir. itd. Medutim, ukoliko je zavrinl suglasnik a (oznaka
mnoiine imenica i prideva) ill n (oznaka mnoiine glagola) to
pravilo ne vaii, te demo, na primer, u mnoiini imati amigos.
itd. Ukoliko pak, kao izuzetak ovom pravilu, neka red koja se
zavrSava sa s ili n treba da bude naglaSena na poslednjem
slogu, ona de imati naznaden akcenat: Paris, teccion, razon
itd. PoSto demo nastaviti sa oznadavanjem, masnim slovom,
sloga koji se izgovara naglaSenije od ostalih, sa te strane
nedete imati nikakvih teSkoda
4 A i en: Ved smo videli te predloge: proditajte ponovo
napomene 1. i 2. iz pete lekcije.
5 О odredenim I neodredenim dlanovima, bacite pogled na
celinu napomena 4. lekcije; u njima dete nadi i razliku
izmedu mufikog i ienskog roda.
6. Mnoiine. U principu, moramo dodavati s imenicama i
pridevima koji se zavrSavaju nenaglaSenim samoglasnikom:
Have, Haves; casa. cases; bonito, bonitos.
Sto se tide imenica i prideva koji se zavrSavaju suglasnikom,
dodademo es: razdn, razones; ciudad, ctudades
7. Oalovljavanje na vi. U podetku, dinjenica obavezne
promene glagolskog oblika kada se radi о oslovljavanju na vi
ili ti jedne osobe ili о oslovljavanju na vi viSe osoba, moze da
predstavlja izvesnu teSkodu; da biste je otklonili, proditajte
pazljivo tredu lekciju.
Lecclon 7
23 veinhtr^s
8. Veibe „drugog talasa"
Za sada se ogranidite na uporedivanje slededih redenica sa
njihovim prevodom u 9. paragrafu, Kada budete dostigli
takozvanu aktivnu fazu u vaSem udenju, to jest, и okviru
onoga Sto mi nazivamo „drugim talasom'" (vidi pedesetu
lekciju), pokuSadete da и pismenom obliku obavite prevod
sa srpskohrvatskog na kastiljanski.
1 Kako si? — Vrlo dobro. A ti?
2 Ho6e§ da jedeS (rutaS) sutra sa mnom? — U redu,
to je dobra ideja.
3 Pre dolaska u Burgos, hodu da telefoniram svojoj
prijateljici.
4 Jesi li ti jeo (jela)? — Ne, i gladan (na) sam.
5 Hodes jednu cigaretu? — Ne, hvala, ja ne puSim.
6 Sada imam zelju (zeleo bih) da idem u bioskop.
ZnaS li da imamo sastanak?
7 PoznajeS li mog prijatelja? — Da, veoma je
simpatidan.
a*************************************
LECCION OCTAVA. (Lek’Qion oktava)
Por favor. i,Puede indicarme ...?
1 — Por favor. iSabe usted si hay una
gasolinera por aqui? (1)
2 — 4N0 es usted de aqui, verdad?
3 — No, у estoy un poco perdido.
PRONUNCIACION (pronun0ia0»on) por favor, tpi>ede indikarme .?
1 por favor /.saba uste - at -• gasollnera -- 2 4- as uste------
verda (krajnje d mo2e se agovorltl, ah jedva dujno) 3 — estoi —
poko perdido
veinticuatro 24
9 Prevod.
1 iQu6 tai estas? — Muy bien. i,Y tii?
2 iQuieres comer manana conmigo? — De acuerdo
Es una buena idea.
3 Antes de ir a Burgos quiero telefonear a mi amiga.
4 6Has comido? — No, у tengo hambre.
5 iQuieres un cigarro? — No. gracias, no fumo.
6 Ahora tengo ganas de ir al cine. — ^Sabes que
tenemos una cita?
7 iConoces a mi amigo? — Si. es muy simpatico.
•t************************************
OSMA LEKCIJA
Molim (vas). Mozete li mi rebi (uputiti me)...?
1 — Molim vas. Da li znate postoji li u blizini benzinska
pumpa?
2 — Vi niste odavde, zar ne?
3 — Ne, i malo sam se izgubio (zalutao).
NOTAS
(1) Hay (al) znabi: ima ill ima li. zavisno od smtsla rebenice. To je
bezlldni otkik glagoia haber u znabenju imati. biti, postojati
LeccJOn 8
25 vaintidnco
4 — No se preocupe, hay una muy cerca de aqui
5 iDonde tiene usted el coche?
6 — Es el rojo que esti aparcado detris del
bianco.
7 — Muy bien. La mis prdxima no esti lejos.
8 4,Ve usted el semiforo?
9 Para Hegar a la gasolinera, tiene que girar a
la derecha despuis del semiforo. (2) (3)
10 — Muchas gracias por la informacidn. Adi6s
H)
4 - se preokupe al mui Sarka -- akl 5 idonde —
uste - koie? 8 -- -- roho ke esta aparkado detras del blanko. 7 -
blen — — proksima--lehos. 8 tve -— semaforo 9 para Ijegar
-— gasolinera - ke hirer Persia despues del semaforo 10 muias
graeias por - information Adios.
Iz izgovora izbacujemo redi koje ne priiinjavaju nikakvu
teSkodu da bismo vam olakiali ditanje.
VE2BA: 1. Hay un coche en la calle 2. <.D6nde esti Pablo?
3. No se preocupe. 4. El rojo es para Ana. 5. Muy bien. 6. El
vaso esti detris del niho. 7. Por aqui.
v*intis*i3 26
4 — Ne brinite. ima jedna veoma blizu (odavde).
5 Gde vam je auto?
6 — To je onaj crveni parkiran iza belog
7 — Vrlo dobro. Najbliza nije daleko.
8 Vidite li semafor?
9 Da biste stigli (da stignete) do benzinske pumpe,
morate skrenuti udesno nakon semafora.
Ю — Veliko (mnogo) hvala na obaveStenju. Zbogom
(dovidenja).
(2) Para je predlog koji se upotrebljava za oznadavanje cilja ili
pravca Tengo una Have para usted: imam kljuC za vas.
(3) Lltna obaveza: izraZava se najteSCe konstrukcijom tenar que (u
odgovarajudem lieu) plus Inflnitiv: Tengo que hablar: moram
govoriti. treba da govorim.
(4) Por je predlog koji oznaCava kretanje u ogranidenom prostoru ill
ureduje odnose proistekle iz posledlca odnosno razmene: graeias
por la informacidn: hvala na obaveitenju.
*****
Podsetite se da za sada nije potrebno uditi svaku redenicu
..do dna" pre prelaska na slededu; odbrambena ostrvea de
popudtati i sama od sebe padati vadim postepenim napredo-
van/em.
Ne zaboravlte, medutim:
- da jade izgovarate slogove oznadene masno (naglaSeni
slog) u odnosu na ostatak reCi;
- da se svi samoglasnici izgovaraju;
- da produzeno izgovarate udvojeno r (rr).
VE2BA: 1. Ima jedan auto na ulici 2. Gde je Pablo? 3. Ne brinite 4.
Crveno je za Anu. 5. Veto dobro. 6. Ca4a je iza delete 7. Ovuda
Leccidn 0
27 vemtisiete
KONTROLNA VE2BA
Ponga las palabras que faltan (ponga las palabras ke faltan)
(Ubacite reft koje nedostaju)
1 Ima jedna benzinska pumpa и bkzint.
. . una gasolinera de ,
2 Ja sam pomalo izgubljen / vrio umoran
Estoy ......................
Estoy ................
3 Ne brimte
. . . . preocupe
**«*******«**•*•*•*•*«**•«•*••«*••••*•
LECCION NOVENA (Lek'Sion novena)
La hora
1 Antes de acostarse.
2 — ^Оиё hora es?
3 — Son las diez у cuarto. (1)
4 — Voy a acostarme.
5 — iManana vas a madrugar? (2)
PRONUNCIACION (pronunfliaflion) la ora. 1 antes -• akostarse 2^кв
ora --? 3 son las diefl -- kuarto 4 vol •- akostarme 5 imanjana - --
madrugar?
veintiocho 28
4 Molim (vas) / Hvala
5 Vi ste desno / /za auta.
Usted .... a .................
listed ............................. coche
6 Nakon obroka (гибка) / posle vas.
................ comer
............ de usted
ISPRAVKA VE2bE: 1 hay - cerca - aqui. 2 un poco perdido / muy
cansado. 3 no se 4. por favor / gracias 5 esta - la derecha / estd
detrAs del. 6 despu^s de I despues
•**♦♦♦»•♦♦**♦«*♦»♦♦*•»♦♦**♦»•***•*♦*»•
DEVETA LEKCIJA
Vreme (sat, das)
1 Pre leganja.
2 — Koliko je sati?
3 — Deset (je) i Cetvrt.
4 — Ja idem da legnem.
5 — Sutra deS uraniti?
NOTAS
(1) Osim naznake za jedan sat - es la una uvek demo паб
formula son las (u mnozini). Tako te biti: son las ocho у madia:
osam I pi. Ovome temo se vratiti prilikom naredne reviaone
lekcije.
(2) Madrugar: lep kastiljanski glagol koji znadi poraniti. uraniti
Glagol sa zavrSetkom na ar koji te se, dakle, menjati na slededi
na&n: yo madrugo. tu madrugas, ё! madruga
Lecci6n 9
29 velntlnueve
6 — Si. iPuedes despertarme a las siete?
7 — i Por qud no pones tu despertador? (3)
8 — Porque el muelle esti roto.
9 — Entonces, de acuerdo. Buenas noches.
10 — Buenas noches. Hasta manana.
8 -- puedes despertarme - las slate? 7 tpor ke - pones
- despertador? 8 porke - muel/e — roto 9 entonfles -- akuerdo
buenas nofes 10 - - as la manjana
VE2BA: 1. i,Que hora es? 2. Antes de comer 3. Ana va a
madrugar 4. Voy a Irme a case 5.iPorque no vienesal cine?
6. Porque no tengo ganas. 7. Son las cinco у cuarto.
KONTROLNA VE2BA
Ponga las palabras que faltan. (ponga las palabras ke faltan)
(Ubacite redi koje nedostaju)
1 Koliko je sati / molim (vas)?
L................?
L .......................... . . . ?
2 Jedan /e sat i pet minuta / i pd (pola dva).
la .................
la .................
3 ZaSto no podei (idei) sa mnom / sutra?
4 no vienes ...........?
4 . . . no vienes . ?
4 Zato Ato ne mogu / idem sa Anom.
........ no .............
........ voy Ana
treinta 30
6 — Da. MozeS li me probuditi u sedam (sati)?
7 — ZaSto ne navijeS tvoj budilnik?
8 — Zato §to (mu) je opruga slomljena
9 — Onda (u tom sludaju), u redu. Laku nod.
Ю — Laku nod. Do sutra.
(3) Por qud: zaito; porque (sa naglaskom na o): zato fito (паб dete
ga ved и slededoj redenici)
VE1BA 1. Koliko je sati? 2. Pre jela (rudka) 3. Ana de uetati rano 4.
.a odlazim kudi. 5. Zadlo ne Hied u bioskop? 6. Zato fito mi nije po
»ol|i 7. Pet sati je I detvrt.
Podsetnik. Ako vam se и toku neke lekcije ustra/no otima
neka red. neka redenica Hi detalj и izgovoru. napravite si
takozvant podsetnik: podvucite dotidno mesto. zatim preii-
stape nekoliko stranica knjige i upidite, na margmi, broj
stranice na kojoj se nalazi tedkoda. Kada naidete na taj
podsetnik, nakon nekoliko dana, veoma Je verovatno da je
ved tedkoda nestala s obzirom na to da mi и narednim
lekcijama produbijujemo. utvrdujemo ono sto smo prethod-
no obradivaii. U sludaju da tedkoda / dalje ostane, obnovite
na identidan nadin podsetnik.
5 Onda, do sutra / laku nod
........... mahana
...... ‘ . . buenas .......
ISPRAVKA VE1BE 1 qua bora es / qud bora es por favor 2 es • una у
cinco / es - una у media 3 por qua - conmigo / por qud - mahana 4
porque - puedo / porque - con 5 ententes hasta / entonces - noches
Loccidn 9
31 treinta у una
LECCION DECIMA (Lek'Oion d60ima)
Ser — Estar (1)
1 Yo estoy contigo.
2 Tu estis cansada.
3 Hoy esti ocupado.
4 Elios estin en la habitaci6n.
5 Vosotros estiis con ellos.
6 Nosotros estamos en Barcelona.
7 Ya conocemos este tlpo de construcci6n.
Pero...
8 Yo soy francos.
9 Til eres una mujer.
10 Es la una.
11 Nosotras somos j6venes.
12 Vosotros sois inteligentes.
13 Las mesas son pequenas.
PRONUNCIACION: 1 -- - kontlgo 2 — - kansada 3 oi -- okupado. 4
eljos-----abitaeion 5 vosotras eslais kon eljoa. 6 nosotros - —
barPelona. 7 ja konoSemos este tlpo — konstrukOion, pero 8 -
soi franpes 9 — ores — muber 11 — somos hovenes 12 -- sois
Intellhenles 13 -- mesas son pekenjas
VE2BA: I.Estdn contigo. 2. La taza es grande. 3. Yo soy
joven. 4. Son las cuatro de la manana. 5. Tu eres espafiola
8. Vosotros sois slmpdticos. 7. Nosotras somos hermanas.
KONTROLNA VE2BA
Ponga las palabras que faltan. (ponga las palabras ke
faltan)
(Ubacite reft koje nedostaju)
1 Ja sam zauzeta / kod kute.
Yo ........ ocupada.
Yo ....................
treinta у dos 32
DESETA LEKCIJA
BITI
1 Ja sam s tobom.
2 Ti si umorna.
3 On je danas zauzet
4 Oni su u sobi
5 Vi ste sa njima.
6 Mi smo u Barseloni.
7 Vet poznajemo taj tip konstrukcije. Ali...
8 Ja sam Francuz.
9 Ti si zena
10 Jedan je sat
11 Mi smo mladi.
12 Vi ste intel igentni.
13 Stolovi su mali.
NOTAS
(1) NaSem glagolu biti odgovaraju u kastiljanskom glagoli ser i estar.
Ser oznatava bitna, suStinska svojstva koja su nezavisna od
okolnosti subjekta. Soy yugoes/avo; ja sam Jugosloven; eres una
mujer: ti si zena,
Estar izraZava sve ono 5to je podloZno promenama okolnosti
mesto, situacija u vremenu, fiziCko ili moraino stanje: Ana estA en
casa: Ana je u kuii (kod kude); estop cansado: ja sam umoran.
VE2BA: 1. Oni su s tobom 2. Solja je velika. 3. Ja sam mlad. 4. Cetin
je sata ujutru. 5. Ti si Spanjolka. 6. Vi ste simpatiCni 7. Mt smo sestre
Leccldn 10
33 treinta у tres
2 Vi ste Francuskinje / sa n/ima.
Vosotras
francesas
Vosotras
3 Jesi H iiao / mlad?
I f
i ... , joven?
*«******««a»»****«******«***a***«*a«*«
LECCION ONCE
Quiero hablar castellano
1 Ahora hablamos serbo-croata.
2 Queremos hablar tambten castellano.
3 — jHola, Juan! (1)
4 — jCarmen! <,Ad6nde vas? (2)
5 — Voy a clase. Me he puesto a estudiar
francos.
6 El pr6ximo verano quiero ir de vacaciones a
Cdrcega.
7 ё.Тй no estudias ninguna lengua?
8 — Hablo un poco francos, pero con mucho
acento.
PRONUNCIACION: kiero attir kasteljano 1 - ablamos - 2 keremos
abler - kasteljano 3 ola huan. 4 karmen 6adonde — ? 5 — klase me —
puesto -• estudiar —, 6 — berano -- bacaSiones — coreega 7 --
estudias ninguna lengua (izbegavajte nazalni izgovor). 8 ablo —
aflento
treinta у cuatrro 34
4 Kuda je beta / и Barseloni.
La casa
La casa
Barcelona.
5 Mi smo simpatidni / и kafani.
Nosotros
Nosotros
simpAticos
cafeteria
ISPRAVKA VE1BE: 1 estoy / estoy en casa 2 sois / estAis con ellos 3
has ido / eres. 4 es blanca / esta en. 5 somos / estamos en la.
»«»»»»»»«»♦»»»»»••»♦•»♦»♦♦•♦»»•»<♦♦*♦*
JEDANAESTA LEKCIJA
Hodu da govorim kastiljanski
1 Sada mi govorimo srpskohrvatski.
2 Hodemo takode da govorimo i kastiljanski
3 — Zdravo, Huan!
4 — Karmen! Kuda deS (ideS)?
5 — Idem na dasove. Podela sam da udim francuski.
6 Idudeg leta hodu da idem na odmor na Korziku
7 Zar ti ne udiS nikakav jezik?
8 _ Govorim pomalo francuski, ali sa jakim akcentom.
NOTAS
(1) Hola je veoma testa formula pozdravljanja rzmedu prijatelja i
poznanika Mnogo je manje formalan pozdrav od buenos dias.
debar dan (do podne). buenas tardes: dobar dan (popodne) I
buenas noches: dobro vede i laku nod.
(2) Generalno gledano, donde (videli smo to и osmoj lekclji) odrazava
predstavu о lokalizaciji: ^Ddnde estas?: gde si? dok adonde
oznadava kretanje: tAdonde va?: kuda de? Donde i adonde
dobijaju akcenat u upitnlm i usklidnim redenicama.
Loccl6n 11
35 treinta у clnco
9 — 4 Por qud no vienes conmigo? Tengo un
buen profesor.
10 — Actualmente no tengo tiempo.
11 Pero estudio un poco cada dia en casa.
9 - buen profesor 10 aktualmente —11 pero estudio — kada
dia
sada dete, и oznadenom izgovoru, nalaziti samo nova
redi. Postepeno demo to i smanjivati. Bitno je da vi oko
priviknete na kastitjanski tekst. a kasnije motete proveravati
izgovor.
*****
VE2BA: 1. Nosotros hablamos francos. 2 iAd6nde vas? 3.
6D6nde estds? 4. Las vacaciones de verano. 5. No tengo
ninguna hermana 6. Es un buen amigo. 7. Estudio un poco
cada dia.
«•••*
JoS uvek ne nastojebi da naubimo menjanje glagoia, osmotri-
mo ih malo pobliie, kao da se radi о nepoznatim insektima
Vidimo tri varijeteta: Habiar: govoriti; comer: jesti; vivir:
iiveti. To su tri kastiljanske konjugacije: infinitivi na ar. er\ ir.
Prvo lice prezenta uvek se zavrSava na o: yo habio (ja
govorim); yo сото (ja jedem); yo vivo (ja zivim). Radi se,
naravno, о pravilnim glagolima; kod nepravilnih glagoia veb
smo videli: yo voy (idem), itd. Trebe lice jednine dobija a kod
glagoia sa infinitivom na ar i e kod ostalih glagoia: usted
habia (vaSa milost govori), itd.
No, о svemu tome bemo kasnije.
treinta у seis 36
9 — Zadto ne do des (podeS) sa mnom? Imam dobrog
profesora.
10 — Za sada (momentano) nemam vremena.
11 Ali udim pomalo svaki dan kod kude.
VE2bA: 1. Mi govorimo trancuski 2. Kuda CeS? 3. Gde si? 4. Letnji
odmor. 5. Ja nemam nikakvu sestru. 6. To je debar prijalelj 7. UCim
pomalo svaki dan
*****
KONTROLNA VE2BA
Ponga las palabras que faltan. (ponga las palabras ke faltan)
(Ubacite redi koje nedostaju)
1 Hodemo da govorimo takode s vama / da idemo.
Oueremos ...................................... vosotros.
Queremos ............................. vosotros.
2 Idudeg lets zelim da udim kastiljanski.
................................. quiero ........... el
Castellano
Leccldn 11
37 treinta у state
3 Nemam vremena / vol/e
No ..............
No tengo .....
4 Gde si ti? / kuda deS?
4 .... estas?
i ...... vas?
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
LECCION DOCE
Entre vecinos
1 Esta familia esti de vacaciones. (1)
2 — i,D6nde viven ustedes?
3 — Vivimos aqui. Esta casa es la nuestra.
4 — <,Tienen nlnos?
5 — Si. Este nino es nuestro hljo Rafael.
6 Y la pequena que ustedes ven en el balcon.
es nuestra hlja Teresa.
7 ^Quieren subir a tomar el caf6?
8 — Con mucho gusto. Adem^s. Cecilia podri
hacer una amlga. (2)
9 Estamos de vacaciones у no conocemos a
nadie aqui.
PRONUNCIACION: entre vefflnos 1 esta familia -- 2 — vrven -. 3
vivimos — nuestra 5 este nuestro Iho rafael 8 -- ve •• balkon — lha
teresa 7 kieren — 8 gusto ademas fleBIlia podra aBer — 9 —
konoSemos -- nadie —.
treinta у echo 38
5 Ti nemai mkakav sastanak / prijatet/a.
No tienes
No tienes
cita.
amigo.
ISPRAVKA VE2BE: 1 hablar tamtxftn con. / lr tambldn con. 2 el
vereno prbxlmo - eetudlar 3 tengo 'tempo / ganas. 4 ddnde / addnde
5 ninguna / ninglin.
*e****»eeee*e*eeee»e*e*»ee**e*e***e**e
DVANAESTA LEKCIJA
Medu susedima
1 Ta familija je na odmoru.
2 — Gde vi iivite (stanujete)?
3 — Mi Jivimo (stanujemo) ovde. Ova kuda je nada.
4 — Imate li dece?
5 — Da Ovo dete je na§ sin Rafel.
6 A ona mala. Sto je vidite na balkonu, to je nasa
derka Teresa.
7 Hodete uci (popeti se) da popijete kafu (na kafu)?
8 — S velikim zadovoljstvom. Osim toga, Sesilija de
modi da stekne jednu (novu) prijateljicu.
9 Mi smo na odmoru i ne poznajemo nikoga ovde.
NOTAS
(1) Este nine, esta lamilia: ovo dete, ova familija; estos vasos. estas
cases: ove dase. ove kude; ese baictin. esa mesa: onaj balkon,
onaj sto; esos cigarros, esas tazas: one cigarete, one iolje Ako
iellte da saznate neSto vi§e о pokaznim oblicima, konsultujte ved
sada 28. lekciju
(2) U refii ademas (uz to, osim toga, pored toga, itd.) nalazitc mas:
viSe.
Locclpn 12
39 treinta у nueve
10 — i Les molesta si nos tuteamos?
11 — Al contrario, nosotros no estamos
acostumbrados a esas formalidades.
12 — Tanto mejor, nosotros tampoco.
10 molesta — tuteamos? 11 — kontrerio --
akostumbrados — esas formalldades 12 tanto mehor — tampoko
VE2BA: 1. Estoy de vacaciones. 2. Esta mujer tiene un hijo.
3. Este coche es rojo. 4. Nuestra bl] a estA en Francia 5. No
conocemos a nadie. 6. Esas mesas son pequehas. 7. Al
contrario. 8. Tanto mejor. 9. Yo tampoco.
«»♦♦♦
KONTROLNA VE2BA
Ponga las palabras que faltan. (ponga las palabras ke faltan)
(Ubacite redi koje nedostaju)
1 Ovo dete /e naS sin Rafael.
nino
Rafael
2 Utoliko bol/e, mi takode / ni mi takode
.................... nosotros .........
.................... nosotros .........
3 Mi 2ivimo ovde / blizu benzinske pumpe.
Nosotros .....................
Nosotros ....................... de la gasohnera.
cuaranta 40
10 — Smeta li vam ako se oslovljavamo na ti?
11 — Naprotiv, mi nismo naviklt na takve formalnosti
12 — Utoliko bolje, ni mi (takode).
VE2BA: 1. Ja sam na odmoru. 2. Ova 2ena ima jednop sina 3. Ovaj
auto ie erven 4. NaSa Cerka je u Francuskoj. 5. Mi ne poznajemo
nikoga 6. Oni stolovi su mali 7. Naprotiv 8. Utoliko bolje 9. Ni ja
(takode).
DE
4 Naprotiv, to mi ne smeta / on je naviknut.
................... ... no me molesta.
..................... 81 acostumbrado,
5 Mi ne poznajemo nikoga ovde / njegovu sestru.
Nosotros . . conocemos ......................
Nosotros conocemos hermana.
ISPRAVKA VE2BE 1 este - es nuestra hijo. 2 tanto mejor - tambten !
tanto mejor - tampoco. 3 vivimos aqui / vivrmos cerca. 4 al contrario.
eso / al contrario, - esta. 5 no - a nadie aqui / no - a su.
Laccton 12
41 cuarenta у una
LECCION TRECE
Un poco de todo
1 <,Hay vino para cenar?
2 He pagado veinte pesetas por la leche.
3 — Es la una у diez
4 — No, son las dos у cuarto.
5 — ^Рог que no vas? c
6 — Porque Jos$ va a Hegar ahora.
7 Eres un hombre.
В EstAs en la ciudad.
9 <i,D6nde estamos?
10 <i,Ad6nde vamos?
11 En esta calle hay mucha circulaci6n.
12 Esas camisas no son caras.
PRONUNCIACION: 1 — Ыпо (podsetlte se da se u kastiljanskom b i v
ne razlikuju и izgovoru. i da je njihov izgovor ncSto blizi naSem b). 2 -
pagado - peselas - lede 6 Hose 7 ombre 11 SirkulaQion 12 -
kamtsas.
VE2BA: 1. Un poco de todo. 2. Son las cinco у clnco. 3. Esas
casas son caras. 4. Eres joven. 5. 6 Por qud no vienes con
nosotros? 6. He pagado quince pesetas. 7. ^Hay muchos
nihos?
KONTROLNA VE2BA
Ponga las palabras que faltan. (ponga las palabras ke faltan)
(Ubacite redi koje nedostaju)
1 Ja sam ptatio ma/o / trinaest peseta
Yo ...................
Yo ................... pesetas
2 Ovi automobi/i su skupi / crveni
.... coches ............
coches
cuarenta у doe 42
TRINAESTA LEKCIJA
Pomalo od svega
1 Ima li vina za veCeru?
2 Platio sam dvadeset peseta za mleko.
3 — (Sada je) Jedan sat i deset.
4 — Ne, dva sata i detvrt. •
5 — ZaSto ne ide§?
6 — Zato Sto de Hose sada stidi.
7 Ti si fiovek,
8 TI si и gradu.
9 Gde smo?
10 Kuda idemo?
11 U toj ulici ima rnnogo prometa (saobradaja)
12 One koSulje nisu skupe
VE?0A‘ 1. Svega pomalo (pomalo od svega) 2. (Sada je) pet sati i pet
mlnuta. 3. One kude su skupe 4. TI si mlada. 5. Zaito ti ne podeS sa
nama? 6. Platio sam petnaesl peseta 7. Ima li tu mnogo decs?
(EM Е6ТД CALLE, ИАУ MUC-MA. ClP.CULACC6t4 )
U ovoj iekciji пета napomena. Ona predstavlja izvesni
„koncentrat'", sastavijen od svega Sto smo и posiednje vreme
udiii. Citajte je uzpokuSaj da se prisetite onoga Sto vecznate
i videdete da se teSkode mogu prevazidi. Medutim, ako idatje
imate neki problem, znajte da se mozete posiuiiti napome-
nama iz 8. iekcije za rede nice 1 i 2., iz 9. lekcije za 3. 4. 5. i 6
redenicu; iz 10. iekcije za 7. i 8.; iz 11. za 9 i 10; i iz 12.
iekcije za 11. i 12 redenicu.
Lecel6n 13
43 cuaranta у tres
3 Ti si Francuz / kod косе
TO .... francos.
TO .............. casa.
4 Jedan je sat i detvrt / Cetvrt do tri.
. . la .....................
las . menos ...................
«»«*«*«*****•«*•***«*«»*•«•*«*«***«*,,
LECCION CATORCE
6ETRNAESTA LEKCIJA
Revision у notas
1 Diftonzi. — Postoje tri takozvana „jaka" samoglasnika
koji se ne mogu udvajati radi stvarania samo jednog sloga, a
to su: a. о i e. Diftonzi (dvoglasnici) — to jest spoj dva
samoglasnika u jedan jedini slog, jedno jedino ispuStanje
glasa — sastavljeni su iz jednog jakog (a, o, e) i jednog
slabog (u, i, y) samoglasnika ili pak iz dva slaba. U prvom
sluiaju, glas jakoga dominira osim u sluCajevima kada
naglasak oznadava drugaCije. Tako. na primer: yo voy, hoy
(ja idem, danas) ili pak el viaje, siete (putovanje, sedam); ali:
el dia, todavia (dan, joC, jo§ uvek).
Sa dva slaba samoglasnika, preovladuje glas drugog: muy
(veoma, vrlo), viuda (udovica).
Dva jaka samoglasnika se ne spajaju; tako. na primer, veo.
creo (vidim, verujem) su dvosloine reCi.
cuarenta у cuatro 44
5 Kuda ideS sada? / sutra?
i......... vas ................?
4......... vas ................?
ISPRAVKA VEZBE: 1 he pagado poco /he pagado trace. 2 esos - son
caros / esos - son rojos 3 eres /estSs en. 4 es - una у cuarto / son -
fres • cuarto 5 addnde - a ir ahora / addnde - a ir manana.
Da И uspevate da ponovite svaku redenicu bez gledanja и
tekst, odmah nakon dto je proditate? Ne zaboravite da dete
pre svega zahvaljujudi takvom vezbanju uspeti da mate-
pomato mislite na kastiljanskom.
•aeaeaaaaaaaaaaeaeaaaaaaeaea**********
2. Izgovor. — Vi ved poznajete zvuke svojstvene kastiljan-
skom jeziku i time se vide nedemo bavlti u revizionim
lekeijama. Kada se bude radilo о potrebi preciziranja izve-
snih nijansi ili finesa u izgovoru, naglasidemo to u napome-
nama odgovarajudih lekeija.
3. Za se kaze para kada izrazava cilj. nameru. odrediSte:
tenemos vino para cenar: imamo vino za vederu; este cafd es
para usted: ova kafa je za vas; un biHete para Alicante: karta
za Alikante.
Ali: estoy aqui por unos dies: ovde sam za (na) nekoliko
dana; yo contestard por usted (odgovoridu za vas). itd.
iPor qud?: zadto? (zbog kakvog razloga?) iPara qud?:
demu? (u kom cilju?)
Por i para — kao i ser i estar — u podetku su nezgodni u
koriddenju; mi vam nedemo davati liste pravila da ih udite
napamet; one bi vas na kraju krajeva samo zamarale.
Naprotiv, komentarisademo te tedkode svaki put kad nam se
pojave и tekstu. 2ivi primeri poseduju uvek drukdiju snagu
Proditajte ponovo napomene 2. i 3. osme lekcije.
Lecddn 14
45 cuarenta у clnco
4. Vreme. — Sada su dva sata i detvrt: son las dos у cuarto.
Sada su tri sata manje detvrt (detvrt do tri): son las tres
menos cuarto. Dvadeset do: menos veinte. Cetiri sata i deset
minuta: son las cuatro у diez. Za jedan sat, koristi se jednina:
es la una. Dvanaest i p6: son las doce у media. Ako se radi о
ponodi. dodaje se de la noche. U podne, u ponod. kada se ne
radi о preciznom satu, kaze se: a mediodia, a medianoche.
5. Ser i estar. — Ponovo proditajte napomene iz desete
lekcije Primetite: soy asi: takav sam; i estoy cansado:
umoran sam, U prvom sludaju radi se о mojoj prirodi. и
drugom sludaju u pitanju je moje trenutno stanje a ne
prirodno svojstvo. Ser se odnosi, dakle, na su&tinska ili
trajna svojstva subjekta. Estar se koristi kada se radi о
nekom stanju koje je zavisno od okolnosti ili рак о oznadava-
nju nekog mesta (to jest, kada se glagol biti moie zameniti
glagolima nalaziti se. bivati)
Tako, na primer: soy un hombre: ja sam dovek. A, s druge
Strane: estoy contento: zadovoljan sam
No. postoje nijanse i posebni sludajevi koje demo sagledavati
kada se budu pojavljivali.
U estoy naglasak je na zavrSnom slogu toy; u smislu pravila о
naglaSavanju (sedma lekcija) finalno у smatra se sugla-
snikom.
6. Jedanaesti se kaze unddcimo. Tako de biti i: leccidn
(zenski rod) unddcima. Dvanaesti: duodecimo; trinaesti:
ddcimo tercero; detrnaesti: decimo cuarto, itd Ali и praksi,
podev od jedanaest, kao redni upotrebljavaju se glavm
brojevi: once, doce, itd. Tako de biti: e! siglo decimo: deseti
vek; ali: et siglo quince: petnaesti vek (vek petnaest); e! siglo
cuarenta у seis 46
veinte: dvadeseti vek Isti je sludaj i sa kraljevima: Carlos
Quinto: Karlos V; ali: Alfonso Trece: Alfonso XIII, a ne
ddcimo tercero sto bi bilo odista podugadko i nezgodno za
izgovor.
7 Napisati na kastiljanskom („drug! talas")
1 Ima li sada mnogo saobradaja? — Da, jer je sedam
sati.
2 U koliko sati hodeS da ideS? — U osam sati,
ukoliko ti to ne smeta.
3 Danas smo и Barseloni a sutra idemo u (za)
Madrid
4 ZaSto ne ide§ (ne podeS) sa mnom? — Zato Sto
idem na das.
5 NaS sin ide u razred sa tom devojdicom. — Nas
takode
6 Je li tvoja kuda daleko? — Ne, veoma je blizu
(odavde).
0. Prevod
1 ^Hay rnucha circulacidn ahora? — Si, porque son
las siete.
2 iA qud hora quieres ir? — A las ocbo, si no te
molesta.
3 Hoy estamos en Barcelona у manana vamos a
Madrid.
4 iPor qud no vienes conmigo? — Porque voy a
clase.
5 Nuestro hijo estd en clase con esta nifta. — El
nuestro tambidn.
6 £Tu casa esta lejos? — No, estd muy cerca de
aqui.
Leccttn 14
47 cuarenta у siete
LECCION QUINCE
Voy al mercado
1 Voy a hacer la plaza. (1)
2 Elena estudia en su habitacion.
3 — Voy a hacer las compras.
4 ^Necesltas algo? (2)
5 — SI. iQuieres comprarme el peri6dico, por
favor (3)
6 Antes de irte, ^puedes decirme donde estB
el diccionarlo de ingl6s?
7 — Creo que esti en el cuarto de estar
В Va a faltarme dinero.
9 <,Puedes darme doscientas pesetas?
10 — Hay dinero en el cajon del armario.
11 ^Puedes traerme tambi6n tabaco?
12 — Si. Ademiis tengo que comprar para ml. (4)
13 Hasta luego.
PRONUNCI ACION; merkado 2 elena 3 kompras 4 neOesttas algo 5
komprarme — periodiko в Irte - doOIrme — dikeionario ingles в
faltarme dinero 9 darme dosOientas 10 kahon — armario 11 traerme
13 luego
EJERCICIO: 1. ^Necesitas algo? 2. ^Quieres hacerme esto?
3. Voy a decirte algo. 4. Tengo bastante dinero. 5. AdemAs
puedo comprarte un libro. 6. En el cuarto de estar hay un
armario. 7. Hasta luego.
cuarenta у ocho 48
PETNAESTA LEKCIJA
Idem na pijacu
1 Idem na pijacu.
2 Elena udi и svojoj sobi.
3 — Idem u kupovinu.
4 Treba li ti Sto?
5 — Da. HodeS li mi kupiti novine, molim te?
6 Pre nego §to podeS, hodeS mi redi gde je rednik
engleskog?
7 — Mislim da je u dnevnom boravku.
8 Nedostajade ml novca,
9 Moze§ li mi dati dvesta peseta?
10 — Ima novca u ladici u ormaru
11 MoieS li mi takode doneti duvana?
12 — Da. Osim toga, moram da kupim i za sebe
13 Dovidenja
»»•*»
NOTAS
(1) Nekada se pijaca nalazila na seoskom ih gradskom trgu te je
narod. odlazedi u kupovinu, govorio: „Voy a la piaza": idem na
trg. Taj je izraz preiiveo i danas ga svakodnevno dujemo kao i
„ Voy a hacer la plaza''. iako se danas kupovina ne obavlja na trgu
niti na trznici и bukvalnom smislu
(2) Necesitar: imati potrebu za, trebati NecesiOad. potreba. nuida.
(3) U infinitivu, imperativu i gerundivu (ova dva poslednja oblika
videdemo neito kasnije). dopunska zamenica dolazi uvek na kraju
glagoia i sa njim je spojena To se zove enklitidkom (nenaglaSe-
nom) zamenicom. Tako de biti: decirme: red! mi; irse: otidi;
faltarme: nedostajati mi.
(4) Podsetnik. U Sestoj lekciji smo videli da tener plus que ima
znadenje moranja. Evo primera: tengo que comprar: treba (mo-
ram) da kupim.
VE2BA: 1. Treba II tl neSto? 2. HodeS li mi to uraditi? 3. NeSto du ti
redi 4. Ja imam dovoljno novca. 5. Uz to. mogu tl kupiti jednu knjigu
6. U dnevnom boravku ima jedan ormar. 7. Oovldenja.
Lecci6n 15
49 cuarenta у nueve
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Idem ne pi/acu / и kupovinu
la plaza.
las .....................
2 HodeS ti mi kupiti novine? / mieka?
iQuieres . .............................?
tQuieres ....................?
3 Treba li ti neSto?
L....................4
LECCION DIECISEIS
El imperative у el pronombre
1 Dame la mano. (1)
2 4,Me das la mano?
3 Date prisa. (2)
4 t,Te das prisa?
5 Amaos los unos a los otros.
6 <,0s amais los unos a los otros?
PRONUNCIACION: Imperative pronombre. 1 dame .. . mano 3 date
prisa 5 amaos
cincuenta 50
4 Moiei ti mi ostaviti trinaest peseta?
5 Imai li novca ? / duvana ?
ISPRAVKA VE2BE: 1 voy a hacer. / voy a hacer — compras. 2
comprarme el penOdlco. / comprarme leche 3 necesitas algo 4
puedes dejarme trace pesetas 5 tienes dinero ! tienes tabaco
«♦♦**♦»»»»*»»»♦*»»»»•»»»•*»♦«»***»♦»*»
Sesnaesta lekcija
Imperativ i zamenica
1 Daj mi ruku.
2 DajeS li mi ruku?
3 Po2uri (se).
4 ZuriJ li se?
5 Volite (ljubite) jedni druge
6 Volite li jedni druge?
NOTAS
(1) Kao Sto smo rekli u prethodnoj lekciji. dopunska zamenica se
spaja takode sa imperativom. Tako su zamenice me. te. nos. os
„prilepljene" uz oblike odgovarajutih hca.
(2) Darse prisa: zuriti (se). biti u zurbi. Slitno znadenje ima i tener
prisa.
Leccidn 16
51 cincuenta у una
7 D6jeme este sitio. (3)
8 cMe deja este sitio?
9 Escribannos manana. (4)
10 iNos escrlben manana?
7 deheme . . sitio 9 eskrlbannos.
EJERCICIO: 1. Dame mi taza. por favor. 2. D6jame el
periodico. 3. Daos prisa. 4. Escrlbenos manana. 5. ^Me dejas
este sitio? 6. Manana te veo. 7. Ahora no te dejan.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Daj mi ruku / iaiu
2 Poiuri (se).
3 Hotei H mi ostaviti male mesta?
4Q uteres ............................................?
4 Piii mi sutra / DoiaziS li sutra?
.............................. I L......................?
cincuenta у dos 52
7 Ostavite mi to mesto.
8 Hodete li mi ostaviti to mesto?
9 Pisite nam sutra.
10 Hodete li nam pisati sutra?
(3) U tredoj lekciji smo videli da se u kastiljanskom oslovljavanje na vi
obavtja u tredem hcu jednine kada se obradamo samo jednoj
osobi i и tredem lieu mnoiine kada se radi о oslovljavanju na vi
viie osoba (primeri u redenicama 9. i 10).
(4) lako demo imperativ obradlvati kasnije (ako bad zelite. moiete ved
sada pogledati 84 lekeiju), osmotrimo ved и ovom trenutku neke
njegove osobenosti:
Tvorenje: glagoli na ar= osnovica plus a ili ad: babia, habiad
(govori, govorite). Glagoli na er=osnovica plus e ili ed: come,
corned (jedi. jedite). Glagoli na ir: osnovtca plus e ili id: escribe,
escribid (piSi, piSite)
Oslovljavanje: s obzirom na dlnjenicu da se u kastiljanskom jeziku
oslovljava u tredem lieu jednine (samo jedna osoba) Ili u tredem
lieu mnoiine (vide osoba) bide potrebno „potraiiti prezent sib-
ionkthra (konjunktiv)" svaki put kada budemo hteli da damo nalog
jednoj ili vedem broju osoba koje oslovljavamo na vi (pnmerl u 7. i
9. redenici).
Kada iza 2. lica mnoiine imperative sled! zamenica os (vas —
oslovljavanje na ti), glagolski oblik gubi finalno d: amaos (umesto
..amados") и 5. redenici; daos (umesto „dados") u 3. redenici
Vezbe
VE2BA: 1. Daj mi moju Solju. mollm te 2. Ostavi mi novine 3.
PoZunte (se). 4. P<4i nam sutra 6. HoCeS li ml ostaviti to mesto? в.
Vidim te sutra. 7. Sada te oni ne ostavtjaju.
*****
5 To mesto je za mene.
Este .........................
ISPRAVKA VE2BE: 1 dame la mano / dame el vaso. 2 date prisa 3
dejarme un poco de sitio 4 escribeme manana / vienes manana. 5 -
sitio es para mi.
•«•«•»**«««e*e***e»**ee*****«*********
LecclOn 16
53 cincuenta у tres
LECCION DIECISIETE
Yo sonaba ... (1)
1 — 6Qu£ hacias en el jardin?
2 — Miraba un pAjaro у sonaba.
3 — i,Sonabas?
4 — Si, me imaginaba que tu у tus amigos
llegabais volando.
5 — <,Y qu6 haciamos?
6 — Me hablabais у luego nos poniamos todos a
jugar.
7 Y tambidn comiamos у contibamos.
8 — iY no bebiamos?
9 — No me acuerdo muy bien, pero сото tu
tambi6n estabas
10 estoy segura de que debia de haber algo
para beber. (2)
11 — jYa estA! tu у tus bromas. (3)
12 — En todo caso era un sueno muy bonito.
PRONUNCIACION: sonjaba 1 aeias ha'dln 2 miraba paharo 4
imahinaba Ijegabais volando 6 huger 10 segura. 11 bromas
suenjo.
EJERCICIO: 1. Hacia una casa 2. Yo imaginaba que ibas a
venir. 3. Vosotros hablabais con ellos. 4. No me acuerdo
muy bien. 5. Estoy seguro. 6. |Ya est^l 7. En todo caso era
bonito.
cincuenta у cuatro 54
SEDAMNAESTA LEKCIJA
Sanjario sam ...
1 — Sta si radila u vrtu?
2 — Posmatrah jednu pticu i sanjarih.
3 — SanjariSe?
4 — Da. zamiSijah kako ti i tvoji prijatelji dolazite letedi.
5 — I Sta radismo?
6 — Govoriste mi a potom svi zapodesmo da igramo
7 I takode jedosmo i pevasmo,
8 — A ne pismo?
9 — Ne sedam se sasvim dobro (jasno), ali poSto i ti
bejaSe.
10 sigurna sam da je moralo biti i neSto za pide.
11 — Eto ti! ti i tvoja zavitlavanja
12 — II svakom sludaju beSe (to) vrlo lepo sanjarenje
NOTAS
(1) Ova lekcija ne predstavtja neku posebnu teSkodu Ona je u cel ini
posvedena izudavanju impertekta. Imamo. dakle. za pravilne
glagole sledede nastavke: glagoli na ar: aba. abas. aba. ibamos.
aba/s, aban; glagoli na er i na ir imaju iste nastavke: ia, ias, ia.
iamos, lais, ian PokuSajte da se prlviknete na njih proditavajudi
opet polako svaku redenicu.
(2) U 8 lekci|i smo vkfeli da se za izraiavanie lidne obaveze vrlo desto
koristi tener que plus infinitiv. Primetite takode da se debar de
kortsti kada se Zeli izraziti predstava о verovatnosti S drugs
Strane, deber (morati) sluzi za izraiavanje moraine obaveze ili
pojma duga: moraju se podtovati odrasle osobe; se debe raspetar
a las personas mayores; dugujem ti hiljadu franaka; te debo mH
francos.
(3) jYa esta! odgovara pribliZno nadem uobidajenom „Eto ti! Eto ti
sad! ', ali moze da znadi i „gotovo je". To je veoma desta formula
u kastiljanskom
VEZOA: 1. On gradaSo kudu. 2. ZamiSljah da des dodi 3. Govoriste sa
njima. 4. Ne sedam se baS sasvim dobro 5. Siguran sam и to 6. Eto ti!
7. U svakom sludaju to beSc lepo
L®ccl6n 17
55 cincuenta у cinco
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Sta ti giedaSe / govoraSe?
I....................f ! 4......................?
2 Vi stizaste a ja se igrah.
Vosotros ..........................................
•*«»****•«*•***•**«*•*••••*•*•*«••••**
LECCION DIECIOCHO
Los otros pronombres personales
1 — Creo que no te ha entendido.
2 — Sin embargo, se Io he explicado. (1) (2)
PRONUNCIACION: 1 entendtoo. 2 esplikado
clncuenta у seis 56
3 Mora da je bi/o neito za popiti и kudi.
Debe de . para ..... en ....
4 Pre pijah vodu
..... yo ............
5 Ja sam siguran da to beSe lepo
de .....................
ISPRAVKA VE2BE: 1 qu6 mirabas / qud decias 2 - llegabais у yo
jugaba 3 - haber algo - beber - casa 4 antes - bebia agua 5 estoy
seguro - que era muy bonito
a*************************************
OSAMNAESTA LEKCIJA
Ostale lidne zamenice
1 — Ja mislim da te on nije razumeo.
2 — Ipak, ja sam mu to objasnio.
NOTAS
(1) Sin embargo, izraz koji odgovara naSem medutim ipak, uprkos
(2) ,,Ja sam mu to objasnio" na kastilfanskom se kaze se to tie
explicate Kada se dve dopunske zamenice nadu u Uedem lieu,
indirektna zamenica le ili /es postaje se. To se ne sme se brkati sa
povratnom zamenioom se koju dete nadi, na primer, u slededoj
redenici u entenderse (razumeti se). Dalja pojaSnjenja о ovom
vainom gramatidkom aspektu nadi dete u 21. lekeiji.
Ne zaboravite:
— da pogledate brojeve stranica. Tako dete nauditi uzgred i
da brojite.
— da sadinite podsetnik kada vam se neki izraz, neka red ili
neka fraza ustrajno otimaju.
Leccldn 18
57 clncuenta у state
3 — Por tel6fono es mds dificil entenderse.
4 — Tienes raz6n. Voy a ir a verle.
5 Me decias que ibas a venir,
6 Me Io decias ayer.
7 — iNos puedes prestar las Haves?
8 — Os la voy a dar. (3)
9 Voy a comprar una mesa.
10 La voy a comprar pasado manana.
11 — La camisa de Juan est$ descoslda.
12 — Se la coser6 luego.
13 El guitarrista tocaba una melodia. (4)
14 El nlno le miraba.
5 deOias 6 ajer 7 prestar
11 deskoskla 12 koOere 13 gitarrlsta tokaba — melodia.
EJERCICIO: 1. Me Io decias ayer. 2. No entiende. 3. Os las
voy a dar. 4. ^Puedes prestarme dinero? 5. Mi camisa estS
descosida. 6. El toca la guitarra. 7. ТатЫёп canta.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ipak, on nije doiao
2 Ja sam mu to rekao / kupio.
...................dicho /...............
3 Носи da odem da да vidim / и restoranu.
/ ......................................
cincuenta у echo 58
3 — Telefonom je teze razumeti se.
4 — lma§ pravo (u pravu si)- Idem da ga vidim (idem do
njega).
5 Govorio si mi da ces dodi.
6 Ti mi to jude govoraSe.
7 — Mozes li nam pozajmiti kljudeve
8 — Dadu vam ih.
9 Kupidu (idem da kupim) jedan sto.
10 Kupidu ga (je) prekosutra.
11 — Huanova koSulja je rasivena (pocepana)
12 — USidu je kasnije.
13 Gitarista sviraSe jednu melodiju.
14 Dete ga posmatraSe.
(3) Mogli bismo takode redi voy a darselas. Kada je infinitiv podreden
nekom drugom glagolskom obliku, enklitidke zamenice mogu se
od njega odvojiti i tati „privudene” ka glavnom glagolu; u tom
sludaju de se one postaviti ispred spomenutog glagola i zadrzade
svoju ..potpunu nezavisnost" (sludaj 8. redenice) Na vama je da
odaberete varijantu koja vam se viSe svida
(4) Tocar znadi i dirati, dodirivati - yo tocaba la mesa: dodirivao sam
sto - kao i svirati neki instrument - tu tocabas la guitarra: ti si
svirao gitaru.
VEiBA 1. TI si mi to govorio jude 2. On ne razume. 3. Ja du vam ih
dati 4. Mo zed li mi pozajmiti novca? 5. Moja koSulja je ra&vena. 6, On
svira gitaru 7. Takode I peva.
4 Huan je svirao gitaru
Juan ................ guitarra.
5 Pozajmi mi tvoj kljud.
ISPRAVKA VE2BE: 1 sin embargo no ha vcnldo 2 se Io he / se Io he
comprado 3 quero Ir a verle / quiero Ir al restaurant® 4 tocaba la 5
prestame tu Have.
L»cct6n 18
59 cincuenta у nueve
LECCION DIECINUEVE
Por telifono
1 — Si. Digame.
2 — iEs usted la secretaria de la doctora
Jiminez? (1)
3 — No. Soy su marido.
4 — Perdone. ^Esti la doctora?
5 — No. Esti en el hospital. Acaba de sallr. (2)
6 ^Quiere dejarme el recado?
7 — Le telefoneaba para saber si esta tarde
podia venir a ver a mi hijo.
8 Esti enfermo у tiene mucha fiebre.
9 — De acuerdo. Se Io diri cuando vuelva.
10 Y usted no se inquiete, seguramente ha
cogido frio;
11 los nifios son fuertes у saben defenderse
naturalmente.
12 iQuiere darme su direcciin?
13 — Si. Es: calle del Sabio niimero 3, tercero
izquierda.
14 Adiis у muchas graeias.
PRONUNCIACION: 1 dlgame 2 sekretaria ... doktora HimeneQ 3
marido 4 perdone 5 ospital aka ba sallr 6 rekado 8 enfermo .. fiebre. 9
vuelva 10 inkiete seguramente kohldo frio 11 . fuertes
defenderse naturalmente 12 . direkGion 13 . sabio . numero
terGero iGkierda.
♦ ♦♦♦♦
Redenice и lekeijama postaju sve duie; da H uspevate da
ponovite svaku od njih, bez gledanja и tekst. nakon Sto je
proditate?
Znajte da de vam takvo veibanje omoguditi da malo-pomalo
podnete razmiil/ati na kasti/janskom.
jOjo! (Paznja)
U 9. lekeiji nalazite cuando plus prezent sibionktiva. 0 toj
konstrukeiji nadi dete objadnjenja и 84. lekeiji.
sesenta 60
DEVETNAESTA LEKCIJA
Telefonom
1 — Da. Alo! (Recite mi).
2 — Jeste li vi sekretarica doktorke Himenes?
3 — Ne. Ja sam njen suprug.
4 — Izvinite. Da li je doktorka tu?
5 — Ne. Ona je u bolnici. Upravo je iziSla.
6 Zelite li mi ostaviti poruku?
7 — Telefonirao (la) sam da upitam (znam) da li moze
danas popodne da pregleda moga sina.
8 Bolestan je i ima visoku temperaturu.
9 — U redo. Redi du joj kad se vrati.
10 A vi se ne brinite, sigurno je navukao nazeb
(prehladu);
11 deca su jaka i umeju se braniti prirodno.
12 Hodete li mi dati vaSu adresu?
13 — Da. (To je) calle del Sabio (Ulica Mudraca) broj 3,
tredi (sprat) levo
14 Dovidenja i veliko hvala.
NOTAS
(1) U kastiljanskom red doctor (lekar, doktor) postoji i u ienskom
rodu (za razliku od francuskog) kada se radi о zeni lekaru:
doctora.
(2) Acabar de izraZava blisku proilost: acabo de comer: upravo sam
jeo.
1«ссИп 19
61 sesenta у una
EJERCICIO: 1. ^Est* la doctors? 2. Acaba de Hegar 3. Han
dejado un recado para tf. 4. Se Io dir* cuando vuelva. 5. No
te inquietes. 6. Has cogido trio. 7. Est* enfermo.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Upravo je izidao / jeo
2 Hodete li mi ostaviti poruku?
c ..... . usted . ?
3 Kada se vratt. redi du joj to
dir*
****•*•**«*•*«»*****♦♦**»*»»«»«»»»»»*»
LECCION VEINTE
Una buena notlcia
1 — Tengo que anunciaros algo.
2 — Esperamos que no sea una mala notlcia
3 — No. Es una buena noticia.
4 — 4,De que se trata?
5 — Ya tengo el permiso de conducir.
6 — jEnhorabuena!
7 jEso hay que celebrarlo!
PRONUNCIACION: notiOia anunSiaros algo esperamos 4 trata 5
permiso kondueir 6 enorabuena 7 Selebrarlo
sesenta у dos 62
VE2BA: 1. Je li doktorka tu? 2. Upravo je stigla 3. Oni su ostavili
poruku za tebe. 4. Redi du mu Kad se vrati. 5. Ne brini (se). 6. Ti S>
navukao prehiadu (nazen) 7. On je bolestan
4 Ja sam nazebac (navukao sam nazeb)
5 Uzeo sam novine
6 Mozete ii mt dati vaiu adresu?
tPuede usted ..............................?
ISPRAVKA VE2BE 1 acaba de salir t acaba de comer. 2 quiers -
dejarme el recado 3 cuando vuelva se Io. 4 he cogido trio / he
cogido el peribdlco. 5 darme su direccibn.
«•«•eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee*
DVADESETA LEKCIJA
Dobra vest
1 — Imam neJto da vam najavim.
2 — Nadamo se da nije neka losa vest.
3 — Ne. To je dobra vest.
4 — О Сети se radi?
5 — VeC imam vozaCku dozvolu.
6 — Neka je sa sreCom! (Cestitamo).
7 To se mora proslavitif
LecckSn 20
63 sesenta у tres
8 iSe Io has dlcho a Juan?
9 — No, pero voy a telefonearle para decirselo.
10 — Invitale a cenar.
11 Pisamelo cuando hayas terminado.
12 — iQuifcn puede ocuparse de hacer compras?
13 — Yo mismo.
8 dICo 9 deOlrselo
10 invitale 11 pasamelo kuando a has terminado 12 klen 13 mismo.
EJERCICIO: 1. Voy a declros algo. 2. Es una buana notlcia.
3. Se Io he dlcho. 4. Vamos a telefonearle. 5. Quiero
decirselo 6. ^De qud se trata? 7. Yo mismo
KONTROLNA VE2BA
Ponga las palabras que faltan:
1 Moram vam na/aviti /ednu loSu vest
............ anunclaros .....................
2 О 6emu se radi?
I............... f
3 Treba to prostavtti.
................ celebrario
4 Jesi ti mu to ved rekao?
i..................... ya?
♦•♦•♦••«•••♦♦♦•♦♦♦aaaaaaaaaaaeaeaaaaa*
sesenta у cuatro 64
8 Jesi li to rekao Huanu?
9 — Ne, ali 6u mu telefonirati da mu to kazem.
10 — Pozovi ga na vederu.
11 Daj mi ga kad zavrSis.
12 — Ko se moie pozabaviti obavljanjem kupovine?
13 — Ja s8m.
NOTAS
(1) Kada iza glagola dodu dve dopunske zamenice, uvek se mora na
prvo mesto staviti indirektna dopunska zamenica: decirselo (to
mu redi); se Io has dicho (ti si mu to rekao); cintame/o (pevaj mi
to); te lo canlare (otpevaCu ti to).
VE2BA: 1. Nefito 6u vam reOi 2. To je dotxa vest. 3. Ja sam mu to
rekao 4. Mi demo mu telefonirati. S. Ja hoCu da mu to kaZern 8. О
Сети se radi? 7. Ja s8m *
5 PozvaCu ga na veieru / da jede sa nama.
t
ISPRAVKA VE2BE: 1 tengo que - una mala noticia. 2 de qu* se trata.
3 eso hay que. 4 se lo has dicho 5 voy a invitarle a oenar / voy a
mvltarle a comer con nosotros.
*••*•*«•«•**«•*#*«*«•«*«•***••»»»»»»♦♦
Leccldn 20
65 sesenta у clnco
LECCION VEINTIUNA
DVADESET PRVA LEKCIJA
Revisi6n у notas.
1. U toku svih §est prethodnih lekcija, posebno smo
se bavili izudavan|em zamenica. Ove lekcije dine,
dakle, jednu celinu koja pru2a globalnu sliku, iako ne i
potpunu, о koriddenju zamenica u kastiljanskom
jeziku.
Za nastavak vade obuke veoma je vaZno dobro
sagledati i shvatiti same zamenice, nadin na koji ih
koristimo u kastiljanskom u svakoj lekeiji i mesto koje
zauzimaju u svakoj pojedinoj redenici. To moida i nije
lak zadatak, ali je on, za uzvrat, daleko od toga da
bude nepremostiv.
Nema, dakle, razloga za zabrinutost, i to utoliko pre
sto demo nastaviti da se njima bavimo, da ih poblize
odredujemo i da tako sve vide udvrSdujemo vada
stedena znanja.
*****
No, vratimo se upravo zamenicama.
2. Lidne zamenice imaju razlidite oblike ved prema
funkeiji koju obavljaju u redenici, to jest, zavisno od
toga da li su subjekti, dopunske zamenice iza kojih
nema predloga ili, pak, dopunske zamenice koje se
nalaze iza jednog predloga.
sesanta у sais 66
Ved smo videli da se u infinitivu i imperativu (kasnije
cemo videti da se i gerundiv gradi na isti nadin)
dopunska zamenica obavezno vezuje uz glagol i da se
nalazi nakon njega: comprarme (kupiti mi); hablarte
(tebi govoriti); dimelo (reci mi to); ddjame (ostavi me).
U napomeni broj 2. lekcije 18., primetili smo da kada
su dve dopunske zamenice u tredem lieu, dopunska
indirektna zamenica le ili les postaje se; decirselo
(redi mu to); se Io he dado (dao sam mu to, ga).
Ovu slededu tabelu smo napravili ne da biste je vi
naudili napamet po svaku cenu nego, pre svega, sa
namerom da vam pruzimo dodatnu potpornu tadku
koja ce vam biti od koristi kada zapadnete u neku
sumnju ili vam iskrsne neki problem vezan za zameni-
ce. Osim toga, dajemo vam na uvid rezime о njihovoj
upotrebi.
Mo£da vam se sve to dini suvide komplikovanim; u
tom sludaju ... ne oklevajte: odustanite. I sami dete
osetiti kada de biti neophodno vratiti se tome. Sto se
nas tide, nedemo propustiti da vam za to pruzimo
priliku!
Lecctdn 21
87 sesenta у slete
- w n
euiupep
CM СЭ
euizou^
sesenta у echo 68
Rezime
A Zamenlce «ubjekti I predloine zamenlce (u zavisnosti od nekog
predloga)
Ove zamenlce se medusobno razlikuju samo u 1. I 2. lieu jednlne
B. Dopunske zamenlce iza kojlh no dolazl predlog
1 Naslanjanje (enkliza)
Zamervca dolazi uvek nakon glagoia < sa njim se spaja: On ml daje
Me da : Dati mi: Darme Ja ti to (ga) dajem: Telo doy: Datl ti
ga (to): Dartelo
2 . Redosled zamenica:
U svakom sludaju. kada iza glagoia dolaze dve dopunske zamenlce.
indirektna dopunska zamenica mora da bude na prvom mestu:
Poklonldu ti to (ga): Voy a regalSrtelo; Kupi mi ga (to): СотргЛ-
me/o
3 . Zamemce tredeg lica:
Ukollko dve dopunske zamenlce moraju da budu u 3 lieu (!e ill les -
poSto se dopunska Indirektna mora uvek nalaziti na prvom mestu •
plus neka druga zamenica koja podinje sa <•), indirektna dopunska
zamenica le ill les sistematski se pretvara u se
Trazim mu je (od njega): Se la pido
Red! mu to: Decirselo
4 Oslovljavanje na vi:
PoSto su usted i ustedes zamenice tredeg lica. one moraju biti
zameojene odgovarajudim dopunskim zamenicama 3- lica.
Molim vas za tu uslugu: Le pido ese favor
5. Dve svojstvenosti u imperative: ukollko Iza prvog I drugog lica
mnoiine dode dopunska zamenica, ona gubl finalno a odnosno d:
Lavemos el coche: Operimo auto.
LavOmonos (O)perimo se
Lavad el coche: (O)perite auto.
Lavaos: (O)perite se
Jed an Izuzetak: glagoi ir (idi, odlaziti) dobija idos (odlazite).
Napomena
Upotreba zamenlce le umesto zamanioe Io, u svojstvu dopunske
direktne zamenlce (u tabeli u zagradama), prilidno je raSirena. u
tom pogledu postoji dak i izvesna konfuzija
Real Academia (Kraljevska akademlja) dozvoljava upotrebu zame
nice le umesto zamenlce Io u redenom svojstvu kada se radi о
osobama Tako. na primer, moie se redi: No to conozco ill No le
conozco (ne poznajem ga) (U ienskom rodu, medutim. upotreba la
je zabranjena .No la conozcone poznajem je) Dodajmo joS I to
da Akadamlja preporuduje da se. koliko god je to mogude, takva
upotreba izbegava.
Leccldn 21
69 sesanta у nueve
3. U toku prvih lekcija, kada se radilo о glagolima,
posebno smo izudavali indikativ sadasnjeg vremena.
U 17. lekciji uveli smo i indikativ imperfekta pa posto
smo ved kod tabela, da navedemo nastavke imperfek-
ta u tri redovne konjugacije na ar, er i ir.
cant ar com er viv ir
cant aba com la viv ia
cant abas com ias viv las
cant aba com ia viv la
cant dbamos com lamos viv iamos
cant abais com iais viv lais
cant aban com ian viv ian
Primetidete da su zavrseci druge i trede konjugacije
jednaki. To pojednostavijuje stvari, zar ne?
**a*aa«*a**a***a*a*a**a*a*aaa*aaa*aaaa
LECCION VEINTIDOS
Se banaron
1 — La semana pasada acampamos junto al mar.
(П
2 — Tuvimos cuatro dias de vacaciones у
aprovechamos para ir a descansar.
PRONUNCIACION: banjaron. 1 semana . akampamos hunto ..
mar 2 tuvimos aproveiamos. . deskansar
setenta 70
- Napisati na kastiljanskom (,,drugi talas")
1. Idem na pijacu. ZeliS li da ti ne§to kupim?
2. HodeS li mi ostaviti novine? Veoma se 2urim.
3. Zamidljao sam (mislio) da 6es do6i. - Bio sam ti to rekao,
4. Ja sam mu to rekao pre nego Sto sam poSao.
5. Moj sin ima visoku temperaturu, - Нобеё li zvati lekara?
6. Pozovi ga da mu to kaZeS
5. Prevod
1. Voy a hacer la plaza. j,Quieres que te compre algo?
2. iQuieres dejarme al periddico? Tengo mucha prisa.
3. Me imaginaba que ibas a venir. - Te lo habia dicho.
4. Se lo habia dicho antes de irme.
5. Mi hijo tiene mucha fiebre. - iVas a llamar al mddico?
6. Telefondale para decirselo.
**•***•*«***••*•*«••*•******«*•*•*•***
DVADESET DRUGA LEKCIJA
Onl se (o)kupahu
1 — ProSle nedelje smo kampovali (kampovasmo) uz
more (blizu more).
2 — Imali smo (imasmo) detiri dana ferija i iskoristismo
(to) da odemo da se odmorimo.
NOTAS
(1) U naSem se jeziku, kao i u francuskom, sve manje i manje koristi
aorist; Cak i u pisanom obliku, on se sve viie zamenjuje per-
fektom U kastiljanskom, naprotiv. radi se о vremenu koje se
veoma testo upotrebljava Ono se koristi sistematski, svaki put
kada je potrebno izraziti neku akciju ostvarenu u odredenom
trenutku proSlosti, u periodu vet minulog vremena: ayer fui a!
cine: juiie sam iSao u bioskop (odoh u bioskop); el martes comi
con ellos: u utorak - misli se na proSli - jedoh sa njima. Vaino je
da se navtknete na ovo vreme.
L*cc46n 22
71 setenta у una
3 A la vuelta. visitamos algunos pueblos de la
provincia de Santander.
4 — jClaro! Ahora me Io explico.
5 El midrcoles os telefone6 a mediodia у
pens6 que vuestro teldfono no funcionaba.
6 — Si, nos fulmos el martes al salir del trabajo.
(2)
7 — iHizo buen tiempo? (3)
8 — Hizo un tiempo estupendo. (4)
9 Yo me pase6 mucho por la costa.
10 Elvira contemplo mucho la playa у el mar.
11 Y no vimos a nadie.
12 — (j,Os banasteis?
13 — Todas las mananas a la salida del sol.
3 vuelta visitamos
algunos pueblos provfneia santander 5 mierkoles . . . medio-
dia pens» funSionaba 6 fulmos martes 710o 8 estupendo 9
pasee kosta 10 elvira kontemplo plaja 12 banjastets 13
salida sol
EJERCICIO: 1. A la vuelta, nos vimos en su casa. 2. ^Hlzo
buen tiempo? 3. Me pased mucho. 4. Ahora me Io explico. 5.
Vino el midrcoles a comer. 6. No habia nadie en la playa. 7.
Todas las mananas voy a hacer las compras.
setenta у dos 72
3 __ U povratku posetismo neka sela u provinciji
Santander.
4 — Naravno! Sada razumem (sad mi je jasno)
5 U sredu vam telefonirah u podne i pomislih da vam
telefon ne radi.
6 — Da. и utorak odosmo (otiSli smo) po izlasku s
posla.
7 — Bi li lepo vreme?
8 — Bi divno vreme.
9 Ja se Setah mnogo obalom.
10 Elvira mnogo osmatraSe plazu i more.
11 I ne videsmo nikoga.
12 — Okupaste li se?
13 — Svakog jutra po izlasku sunca
NOTAS
(2) A! plus infinitlv izrazava predstavu istovremenosti i odgovara red
cuando (kada). MoZe da bude prevedeno redju kada ih dok ili pak
participom prezenta: a! comer me acorde: kad (dok) jedoh setih
se ili: jedudi setih se.
(3) Kada na kastiljanskom Zehmo izraziti da je vreme lepo. reCi demo
bueno ili buen (dobro) umesto bello dto bi bio bukvalni prevod za
lepo. Stoga, lepo je vreme prevodi se sa hace bueno; ali imamo
takode i: este paisaje es bello: ovaj pejzaz je lep.
(4) Primetite da и aortstu prvo i trede lice jednine uvek imaju akcenat
Ovom pravilu dine izuzetak neki od najdeSdih nepravilnih aorista.
(V. 411 stranu i naredne).
VE2BA. 1. Po povratku videsmo se kod njega 2. Bl lepo vreme 3.
Mnogo se Setah 4. Sada shvatam. 5. U sredu dode na rudak 6. Ne
beSe nikoga na plaZi. 7. Svakog jutra idem u kupovinu
loccion 22
73 setanta у tres
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 ProSe sedmice jedoh sa njirn и restoranu.
....................... coml............
2 Po povratku sam i£ao da ga vidim.
*•••«*••«»*•*•*«*••«•***»*•»****••«•*•
LECCION VEINTITRES
Vamos a su casa (1) о pequenos detalles
1 — Hace una semana que no he vlsto a los
Soley. (2)
2 — jClaro! El lunes pasado se fueron a
Holanda. (3)
3 — ^Llevaron tambten a los nihos?
4 — SI, porque ya no tenian colegio. (4)
5 — iSabes cuando vuelven? (5)
6 — No estoy segura, pero creo que pronto
estarin de vuelta.
PRONUNCIACION: detaljes 1 sole) 2 lunes .. olanda 4 koleblo в
pronto
setenta у cuatro 74
3 Okupah se и тоги.
4 l/Kfe/Z smo ga na izlasku iz bioskopa
Lo ........... visto ................. c>ne
5 JuCe beie vtio lepo vreme
ISPRAVKA VE2BE 1 la semana pasada - con el en el restaurante. 2 a
la vuelta he ido a verlo 3 me Ьапё en el ma' 4 • hemos - al salir del -
5 ayer hlzo muy bueno.
••••****«••»*******•*****•••»*•*•*•«**
DVADESET TRECA LEKCIJA
Idemo kod njih ili sitni detalji
1 — Ima nedelja dana kako nisam video Solejeve.
2 — Naravno! ProSlog ponedeljka otisli su u Holandiju.
3 — Jesu li poveli (takode) i decu?
4 — Da, jer ved nisu imali (isli u) skolu.
5 — ZnaS li kada se vradaju?
6 — Nisam sigurna, ali mislim da de uskoro biti natrag
(vratiti se).
NOTAS
(1) Kod. u smislu: u ku6. doma. na kastiljanskom se kaie a casa ili en
casa. zavtsno od postojanja ili ne kretanja prema njoj
(2) Bezlidnu red hay do sada smo prevodili sa Ima. ali znajte da na
kastiljanskom za proSlo svrSeno vreme kazemo Pace I hacia za
nesvrSeno
(3) U kastiljanskom jeziku mnogo deSde se koristi irse - olidt - ill salir
izidi - nego partir dije je znadenje vide u smislu: razdvojiti,
podeliti, razdeliti, itd.
(4) Ya: ved, sluzi takode u znadenju: vide (ne). Ya no аё: vide ne
znam
(5) Volver ima dva znadenja: vratiti se i navradati: vuetvo a casa:
vradam se kudi. i voM a esc caf6: navratih и tu kafanu.
Lec<56n 23
75 setenta у clnco
7 Han ido solamente para hacer una visita a la
madre de Anni. que estaba enferma. (6)
8 — ^Sabes si es grave?
9 — No creo, pero para las personas mayores
una operaci6n es siempre delicada.
10 — ^Quieres que vayamos a ver si han vuelto?
11 — Me parece una buena idea. (7)
12 AdemAs s6 que tenian idea de ir luego de
vacaciones a Espana.
13 — Entonces es poslble que ya se hayan Ido.
14 — Me extrana que Io hayan hecho tan ripido,
pero es poslble.
7 solamente visita 8 grave 9 personas ma,ores opera-
tion . delikada 10 va,amoa 14 estranja ajan обо tan rapldo
EJERCICIO: 1. Hace una semana que no le veo. 2. Lo
llevaron al colegio. 3. No estoy sequra. 4. Vamos a hacerle
una vistta. 5 Me parece una buena idea. 6. Se han Ido. 7. Eso
me extraha.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 . Nisi li je video?
4N0 ...............?
2 Sutra se vraCamo (biCemo natrag) и pet sati
3 Idem kod Jovana po izlasku iz ikoie (sa Casa)
.............................. Juan .................
4 Ima dva dana kako sam bo/estan.
setenta у seis 78
7 OtiSli su samo da peseta Aninu majku koja je bila
bolesna.
8 — Zna§ li da li je ozbiljno?
9 — Ne verujem, ali za starije osobe operaeija je uvek
delikatna (stvar).
10 — HobeS li da odemo da vidimo da li su se vratili?
11 — Cini mi se (da je to) dobra ideja.
12 Osim toga, znam da su mislili da potom odu na
odmor u Spaniju.
13 — Onda je mogube da su veb otiSli (otputovali).
14 — Cudi (lo bi) me da su to tako brzo ubinili, ali je
mogube.
(6) Hacer potibe iz latinskog facer Hacer una vtsita: posetiti, ubiniti
posetu (vizitu).
(7) Parecer: izgledati. binlti se. i CM te parece? Sta ti se bini? Sta ti о
tome misliS? Koristi se besto u tom smtslu.
VE2BA: 1. Ima nedelja dana kako ga ne vidim 2. Oni su ga odvell
(odvedoie ga) u Skolu 3. Nisam siguran 4. Idemo da ga posetimo
(posetibemo ga) 5. Ja mislim da je to dobra ideja 6. Oni su otiSli
(otputovali) 7. To me budi.
5 Sta ti о tome mistii?
ISPRAVKA VEiBE: 1 la has visto 2 maftana ostaremos de vuelta a las
cinoo 3 voy a Ir a casa de - a la sallda de clase 4 hace dos dies que
estoy enfermo. S que te parece
LeccMn 23
77 setenta у slate
LECCION VEINTICUATRO
Antes de comer
1 — tQud estis haciendo? (1)
2 — Estoy jugando con Alicia.
3 — iA qui jugiis?
4 — Estamos jugando al ajedrez.
5 — <,Y til, qui haces?
6 — Estoy preparando la comida
7 — cQud has comprado para hoy?
8 — Carne, arroz. tomates. peplnos I berenjenas
<,Qui te parece?
9 — jYa se me hace la boca agua!
10 — Pero... tendris que esperar porque todavia
no esti listo. (2)
11 — ^Cudinto tiempo?
12 — Una hora, mis о menos.
13 — Bueno, entonces date prlsa porque tengo
mucho hambre.
14 — Perdona Alicia. ^,A quiin toca jugar ahora?
(3)
PRONUNCIACION: 2 Hugando all&ia 3 hugars 4 ajedreB 6 p<eparan-
do 8 karne arrofl tomates peplnos berenhenas 9 boka 10 tendras
Iteto 14 kien.
setenta у octro 78
DVADESET CETVRTA LEKCIJA
Pre jela
1 — Sta radii? (Cime se bavii?)
2 — Igram sa Alisijom.
3 — Sta (Sega) (grate?
4 — Igramo §ah.
5 — A Sta ti radii?
6 — Pripremam obrok (jelo, rudak).
7 — Sta si kuptla za danas?
8 — Meso, pirinad, paradajz. krastavce i plavi patlidian.
Kako ti se dini? (Sta ti о tome misliS?)
9 — Ved mi ide voda na usta
10 — Ali moradeS sadekati jer joS nije gotovo
11 — Koliko vremena?
12 — Sat vremena. manje-viSe.
13 — Dobro (u redu), onda (pa) pozuri jer sam jako
gladan.
14 _ izvini, Alisija. Ko je sada na potezu?
*****
NOTAS
(1) Uz estar particip prezenta izrazava akciju koja se odvija u
dotidnom trenutku; estoy jugando: (sada) igram se.
(2) Listo znadi Zivahan, inteligentan; es una ntna muy lista to je vrlo
pametna devojdica (devojka). Kada se nade uz glagoi estar znati
spreman; Toda via no estas tisto?: Zar joS nisi spreman?
(3) U 18. lekctji upoznali smo se sa glagolom tocar. Evo sada novog
znadenja tog glagoia: me toca a mi: na mene je red.
L»ccl6n 24
79 setenta у nueve
EJERCICIO: 1. Estoy trabajendo. 2. i,Qud te parece? 3.
Todavia no estamos listos. 4. iCuinto tiempo hace? 5. Tres
semanas rods о menos. 6. Date prlsa porque tango que Irme.
7. te toca a ti.
EJERCICIO DE CONTROL.
Ponga las palabras que faltan:
1 ita ti (sada) /edei / radii?
1......................1
I... .............1
2 Da ti je one spremna? / da li (sada) igra?
♦•♦•♦•♦♦•«•♦•♦♦••♦«•♦♦♦•♦•♦♦•a»*»*»**»
LECCION VEINTICINCO
Me gusta el castellano (1)
1 — Quisiera aprender bien el castellano.
2 — iPor qud no vas a Espana?
3 — Probablemente ird el ano que viene, pero
no sd todavia qud regi6n eleglr.
4 — El mejor castellano se habia en Burgos у en
Valladolid: en Castilla la Vieja.
5 — Creia que era en Madrid.
PRONUNCIACION: gusta. 3 probablomente rehion elehlr 4
val|adoll .. kastlija . .. vieha. 5 creia.
ochenta 80
VE2BA: 1. Ja (upravo sada) radim. 2. Sta ti о tome misIIS? 3. Mi joi
nismo spremni. 4. Koliko vremena ima (od tada)? 5. Pribliino tri
nedelje 8. PoZuri Jer >a moram da idem (putujem). 7. Na tebe je red
3 Danas бегло jesti meso sa pitintern.
4 CekaH smo otpritike dva sata
........... esperando ...........................................
5 Na tebe je red
ISPRAVKA VEZbE 1 que estas comiendo / haciendo 2 est4 lista /
esta jugando 3 hoy vamos a comer carne con arroi 4 hemos - dos
horas m8s о menos. 5 te toca a ti
•*•*•*•*«**•••«•*•**•••••««••*•*«**»*•
DVADESET PETA LEKCIJA
Svida mi se kastiljanski
1 — 2eleo bih da dobro naudim kastiljanski
2 — ZaSto ne odei u Spaniju?
3 — Verovatno du otidi idude godine. ali joS ne znam
koju pokrajinu da tzaberem.
4 — Najbolji kastiljanski govori se u Burgosu i
Valjadolidu: u Staroj Kastilji (Kastilja la Vieha).
5 — Ja sam mislio da (se govori) u Madridu
NOTAS
(1) Gusto: ukus. Ali gustar (okusiti. probati) najieSde zna& svidati se:
esta calle me gusta: ova ulica mi se svida Upotrebljava se u
znabenju voleti. biti po ukusu, volji. i tome sliCno. ^Le gusta a
usted esta comida? (svida li vam se ovaj obrok (jelo, rudak)? Me
gusta mucho: svida mi se mnogo.
Lcccldn 25
81 ochenta у una
6 — En Madrid se habla bien pero el idioma del
pueblo no es tan puro. (2)
7 — Sin embargo, si vas a Madrid encontrards
una vida mds movida у una gran cantidad
de especticulos.
8 — 4Y d6nde se habla el peer castellano?
9 — Es dificil de decir у ... no creo que se
pueda hablar asi. (3)
10 Casi todas las provincias tienen su acento
propio у se encuentra en toda Espana gente
que habla correctamente.
11 Cataluna, el Pais Vasco, Galicia, el Pais
Valenciano, tienen su idioma propio у
ademis sus habitantes hablan el castellano.
12 En Andalucia, se habla el castellano pero
con un acento particular.
13 — Entonces ... Espana es un conjunto muy
rico de pueblos.
14 — En efecto, es una tierra de una riqueza
insospechada.
6 Idioma puro 7
onkontraras movida gran kantidad (moiete izgovoriti >edva Cujno
finalno d) espektakulos 8 poor 9 diflOil pueda asi. 10
kasi propio . hente korrektamente 11 katalunja. pals vasko,
gal№ia valenSiano . abitantes 12 andalueia partikular. 13
konhunto rlko 14 efekto . tierra . rikeOa insospedada
EJERCICIO: 1. Me gusta viajar. 2. Probablemente ir6 maha-
na, 3. Creia que no Ibas a venlr. 4. Esta comlda es peor que
la de ayer. 5. Es dificil de decir. 6. El idioma es un ser
viviente. 7. En esta regi6n, la gente tiene mucho acento.
ochenta у dos 82
6 — U Madridu se govori dobro, ali narodski govor nije
tako Cist.
7 Medutim, ako ide& u Madrid, nadi bed burniji zivot i
velik broj predstava.
8 — A gde se govori najgori kastiljanski?
9 — TeSko je reCi i... ne verujem da se mo2e tako
govoriti.
10 Gotovo svaka provincija ima svoj sopstveni
(svojstveni) akcenat i и celoj Spaniji se sredu ljudi
koji govore korektno.
11 Katalonija. Pais Vasko (Biskajska zeml|a, Euskadija),
Galisija i Pais Valensijano (Valensijanska zemlja)
imaju sopstvene jezike. a uz to njeni iitelji govore i
kastiljanski.
12 II Andaluziji se govori kastiljanski, ali sa posebnim
naglaskom.
13 — Znadi... Spanija je vrlo Sarolik (bogat) splet
naroda.
14 — Da, tadno (doista), to je zemlja nepojmljivog
bogatstva.
(2) El idioma, la lengua - oba izraza se kortete podjednako Otxatite
paznju na to da je idioma muSkog roda iako ima a na kraju - El
pueblo: narod. ali znadi takode i selo, naselje
(3) No creo que: ne verujem da, upotrebljava se, kao i u naiem
jeziku, i u smislu: ne mislim da
ME уГа/а? )
VE2BA: 1. Svida ml sc putovanje (vohm putovati). 2. I6I 6u verovatno
sutra. 3. Mislio sam da neceS doti 4. Ovaj obrok je gorl od
j uderainjeg. 5. To je teSko radi. 6. Jezik je Zivo bide 7. U ovom
podrudju. narod ima jak akcenat.
Locc*6n 25
83 ochenta у tres
EJERCICIO DE CONTROL.
Ponga las palabras que faltan:
1 Svida mi se dobar Шт / putovati
................buen
2 Ja dobro govorim francuski i kastHjanski
«*••**•*«*«•«•*•«•***••«*«««•**««*••«•
LECCION VEINTISEIS
Un regalo
1 — Me gusta Io que haces. <,Qud es? (1)
2 — Estoy haciendo una limpara у esto seri el
pie (2)
3 — i,En madera tallada?
4 — Si, me encanta trabajar la madera. Cuando
la talio siento que me habla. Es una materia
noble.
5 — iEsta es la pantalla?
PRONUNCIACION: regalo 2 lampara . .. pie. 3 madera taljada. 4
enkanta siento . .. materia noble. 5 pantal>a
ochenta у cuatro 84
3 Narodm (narodski) govor (jezik) veoma je begat
4 Tvoj akcenat mi se svida.
5 Za (Jednog) Francuza, ,,jota" je teika za izgovor.
ISPRAVKA VEiBE: 1 me gusta el - cine i me gusta viajar 2 hablo
bien el franc*» у el Castellano 3 la lengua del puebro es muy rica 4 tu
acento me gusta. 5 para un francos la ..jota' es dificil de declr.
*•***•«•«•••*«*•*••*•***•**•**••••*•*«
DVADESET §ESTA LEKCIJA
Poklon
1 — Svida mi se to §to radiS. Sta je to?
2 — Pravim lampu, a ovo de biti postolje.
3 — U klesanom drvetu?
4 — Da, oboJavam (odarava me) obradu drveta. Dok ga
obradujem, osedam (imam utisak) da priCa sa
mnom (da mi govori). To je plemenit materijal.
5 — Je li ovo abaiur?
NOTAS
(1) Z.o que haces: to Sto CiniS; fo que dices me gusta: to Sto kazei
svida mi se. U kastiljanskom se и ovoj vrsti izraza ne upotrebljava
demonstrativ nego Clan sa que ill de. <Lo que aprendo! (ono)Sta
to saznajem (Cujemj?
(2) U 12. lekciji videli smo este. esta, itd.: ovaj. ova. itd. Radilo se о
pokaznim pridevima koje vi sada dobro poznajete No . paznja:
dste - sa naglaskom na prvom e - je zamenica; este vino es bueno:
ovo vino je dobro, a este es el vino bueno: ovo je (ono) dobro
vino. Imate jedan sliCan primer u ienskom rodu u reCenici broj 5.
Locci6«i 26
85 ochenta у clnco
6 — Si. iTe gusta?
7 — Mucho. ^D6nde la vas a poner?
8 — No es para mi. Quiero hacer un regalo. (3)
9 A las personas a las que quiero mucho me
gusta regalarles algo hecho con mis propias
manos.
10 — Es bonito lo que dices.
11 — Eso no tiene importancia. Es slmplemente
un gesto que me gusta hacer.
12 — ^Рага quifcn es el regalo?
13 — Para ti.
14 — Nunca me habian hecho un regalo сото
6ste.
9 regalarles
propias manos. 11 importanOla hesto 14 nunka
EJERCICIO: 1. Esto me gusta 2. Me encanta ir al campo 3.
Este regalo es para ti. 4. Lo que haces es bonito. 5. <,Te
gustan sus manos? 6. Ha hecho esto para ella 7. Nunca
habia venldo hasta aqui.
EJERCICIO DE CONTROL.
Ponga las palabras que faltan:
1 To Sto ti kaieS nije taino (istina)
2 Ovo je moj pokion / brat.
3 Ova lampa je za mene
ochanta у sets 86
6 — Da. Svida li ti se?
7 — Veoma (mnogo). Gde 6eS je (po)staviti?
8 — Nije za mene. Hodu da udinim pokion.
9 — Osobama koje mnogo volim svida mi se da
poklonim neSto Sto je uradeno mojim vlastitim
rukama.
10 — Lepo je to Sto kaieS.
11 — To nema vainosti (nije vredno pomena).
Jednostavno gest koji mi se svida diniti.
12 — Za кода je pokion?
13 — Za tebe.
14 — Nikada mi nije udinjen (nisu udinili) pokion poput
ovog (ovakav pokion).
(3) No es para ml: nije za mene Isto kao i u napomeni broj 2. Ml
(naglasak na i) je liina zamenica koju treba razlikovati od
prisvojnog prideva, koji nema naglaska para ml: za mene; mi
casa: moja kuda.
VEiBA: 1. To mi se svida 2. OboZavam da idem na selo. 3. Ovaj
pokion je za tebe 4. To Sto radii je lepo. 5. Svidaju li ti se njene
Injegove) ruke? 6. Ovo sam uradio za nju. 7. Nikada do sada nisam
dolazio.
4 Svida/u mi se n/eni pokreti (gestovi)
5 Nikada ntsam obradivao drvo.
ISPRAVKA VE2BE: 1 lo que dices no es verdad 2 es mi regalo / es mi
bermano 3 esta lAmpara es para ml. 4 me gustan sus gestos 5 nunca
habia trabajado la madera,
LeccMn 26
87 ochenta у siete
LECCION VEINTISIETE
Manana iremos de campo (1)
1 — haremos manana? Tenemos el dia
libre.
2 — Manana no es hoy. Yo no s6 lo que querte.
3 — Tu tendrils que llamar a Roberto у estoy
casi seguro de que pasarfeis el dia
estudiando.
4 — No me acordaba de que le habia prometido
llamarle para preparar el examen juntos.
5 — i,Crees que estari ahora en casa?
6 — No lo зё. cPor qu6 me lo preguntas?
7 — Porque se me acaba de ocurrir una idea. (2)
8 i,Qu6 te parece si vamos de campo?
9 Тй у Roberto podteis estudiar si queteis у
yo jugate a la pelota con los nifios.
10 — Me gusta tu idea.
11 — Habri que madrugar para aprovechar todo
el dia. (3)
12 — Voy a llamar a Roberto para ver si este de
acuerdo.
PRONUNCIACION: iremos . kampo 1 aramos 2 kere 3 tendras
roberto . pasarels 4 akordaba prometido . esamen 5 estara 8
preguntas 7 okurlr 9 podreis . . hugara pelota 11 abra
NOTAS
(1) £7 campo; polje, poijana, selo, priroda. tr de campo znadi:
provesti dan napolju. и Sumi, и prirodi. itd. to jest, piknikovati.
(2) Ocurrir: dogoditi se. zbiti se, desrti se, ali takode i: pasti na pamet.
dodi и glavu. Lo que ocurre znadi isto Sto i lo quepasa: ono Sto se
zbiva, stvar je и tome, i slidno.
(3) Hay que plus inflnitlv je bezlidni izraz kojim se и sadaSnjem
vremenu izraiava obaveza opStega karaktera. Hay que divertirse:
treba (valja) se zabavijati.
Habla que ir: valjalo je (moralo se) idi (u imperfektu).
Habrd que ercargario: morade se to naruditi (u tuturu)
ochenta у echo 88
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
DVADESET SEDMA LEKCIJA
Sutra idemo na piknik (u polje)
— Sta demo sutra (da radimo)? Imamo Slobodan dan.
— Sutra mje danas. Ne znam Sta du hteti.
— Treba da zovned Roberta i gotovo sam siguran da
dete provesti dan udedi.
— Nisam se setio (la) da sam bio (la) obedao (la) da
ga zovnem da spremamo ispit zajedno.
— MisIIS li da je sada kod kude?
— Ne znam. ZaSto me to pitaS?
— Zato Sto mi upravo pade na pamet jedna ideja.
Sta misliS da odemo na piknik (u polje. prirodu,
selo).
Ti i Roberto mogli biste uditi, ako budete htell, a ja
du igrati lopte sa decom.
— Svida mi se tvoja ideja.
— Morade se rano ustati (poraniti) da iskoristimo cell
dan.
— Zvadu Roberta da vidIm je li on saglasan.
Ieccl6n 27
89 ochenta у nueve
EJERCICIO: 1. Hoy tengo el dia libre 2. Estaba casi seguro
de que no ibas a venir. 3. No me acordaba. 4. No tengo ni
idea. 5. Se me acaba de ocurrir. 6. jJugaris con nosotros?
7. Nosotros Io haremos.
* * • * •
EJERCICIO DE CONTROL.
Ponga las palabras que faltan:
1 Hoiei II biti kod kude sutra?
L..................................?
2 On de idi vederas и bioskop
«««««•«•«•«•«««««a********************
LECCION VEINTIOCHO
DVADESET OSMA LEKCIJA
Revision у notas
1. Aorist (videti napomenu broj 1. и 22. lekciji). Prevodimo
ovde direktno u aorist uprkos izvesnoj arhaifinosti izraza и
naSem jeziku.
Glagoli na ar
Yo 1отё el tren: uzeh voz (popeh se na voz)
Тй jugaste con 61: ti se / (po)igra sa njim.
(61, eUa. usted) hab!6 poco: on, ona govorl male odnosno: vi
govoriste malo.
{nosotros) cantamos: mi (ot)pevasmo
(vosotros) fumasteis mucho: vi (po)puSiste mnogo
(ellos, ellas, ustedes) telefonearon tarde: oni, one telefonira-
Se odnosno vi telefoniraste kasno.
noventa 90
VE2BA: 1. Danas ja imam Slobodan dan. 2. Bio sam gotovo siguran
da nedeS dodi 3. Nisam ga se (toga) setio 4. Nemam рорта о tome 5.
Upravo mi dode о tome ideja 6. HodeS li ti igrati sa nama? 7. Ml demo
to uraditi.
3 Upravo sam imao (pade mi na pamet) jednu ide/и.
4 Hodete li na piknik и nedeiju?
5 HodeS U se igrati sa decom?
ISPRAVKA VE2BE: 1 estards en tu casa maAana 2 ird esta noche al
cine 3 se me acaba de ocurrir una idea 4 ire is de campo el domingo
5 jugards con los ninos.
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
Glagoli na er ill ir
(yo) coml arroz: ja pojedoh pirinat
(yo) escribi ayer: (na)pisah jute.
(tu) quisiste salic ti htede iziti.
(tu) satiste pronto: ti izide rano
(tl, ella. usted) voivid solo: on, ona se vrati odnosno vi se
vratiste.
(tl, ella, usted) di/o esto: on, ona rete odnosno vi rekoste to
(nosotros, as) creimos en 61: mi mu verovasmo (poverova-
smo u njega)
(nosotros, as) vinimos enseguida: mi odmah dodosmo.
(vosotros, as) prometisteis venir: vi obetaste doti.
(ellos. ellas, ustedes) Io vieron: oni, one ga (to) videte
odnosno vi ga (to) vtdeste.
(ellos, ellas. ustedes) fueron a comer: oni, one odote da jedu
odnosno vi odoste da jedete
Ovom lekcijom vam se jasno preciziraju oblici aorista. all.
osim toga, ovo mozete uzett i kao obnavljanje i utvrdivanje
reinika. Da. mi smo, naime, veb imati priliku da vidimo sve
L»CCl6n 28
91 noventa у una
ove g/ago/e и prethodnim lekcijama... Jeste И пеке ЫН
zaboravili? To je posve no rm a I no i pogredi/i biste a ко se
zbog toga uzbudujete s obzirom na to da demo im se joS
des to vradati. Za sada je potrebno da se postepeno na njih
navikavate. Prijatetjstvo je tragante dugog daha A vi ste ved
stupHi na stazu.
2. Nazivl zemalja koriste se gotovo uvek bez Clana: Вё/gica
(Belhika): Belgija; Suiza: Svajcarska; Inglaterra: Engleska;
Alemania: Nemadka; Italia: Italija; Rusia: Rusija; Hotanda:
Holandija; Argelia (Arhelija): Aliir; Marruecos: Maroko; Yu-
goslavia: Jugoslavia (CeSCe se koristi Yugoestavia); Europa:
Evropa; Asia: Azija; Africa: Afrika; America: Amerika; Portu-
gal, itd.
Medu izuzecima, kod kojih se koristi Clan, imamo: ei Japdn;
ia Argentina: el Brasil; el Peru; los Estados Unidos (Sjedinje-
ne Drzave); ia China (Kina); et Salvador. Osim toga, kada iza
naziva zemlje dolazi odredena oznaCavajuCa dopuna, naziv
zemlje dobija Clan: la Francia de! siglo XVIII (dieciocho):
Francuska XVIII stoleCa La Espana de Carlos V (Quinto):
Spanija Karla (Karlosa) Petog.
3 Particip prezenta
Tvorenje:
Glagoli na ar: osnovica plus ando; jugar - jugando (igrati.
igrajuCi). Glagoli na er i na ir: osnovica plus iendo: beber -
bebiendo (piti, pijuCi); salir - saHendo (iziCi, izIazeCi). Particip
prezenta poznatiji je u kastilianskom kao ,.e! gerundio"
(herundio): gerundiv.
Trajanje: estar+gerundiv (24. lekcija, napomena 1).
Estar-t-gerundiv odrazava radnju koja je u toku: estoy
hab/ando: (upravo sada) govorim; estdbamos comiendo:
upravo smo jeli (bili smo u toku jela, i tome sliCno).
4. Pokazne za me nice I pridevl (vidi napomenu 2. u 26.
lekciji i napomenu 1. lekcije 12):
U kastiljanskom postoje tri pokazne zamenice odnosno
prideva: este, ese, ague!.
ooventa у dos 92
Pokazne zamenice uvek nose akcenat. Medutim, taj akcenat
nije samo obidan znak za ustanovljavanje razlike izmedu
zamenica i prideva, omogudujudi nam da ih ne brkamo, ved
on takode naznadava i naglaSavanje izgovora.
Pokazne zamenice:
Rod Muikl Zenskl Srednp (neutralni)
1 dste ovaj 4stos: ovi esta: ova dstas: ove esto: ovo
2 6se: taj Asos: ti esa ta 6sas: te eso: to
3 aquOl: ona| aqueila: ona
aquOllos: oni aquOllas: one aquello: ono
Srednji (neutralni) rod nema akcenta. ali to ne predstavlja
nikakav problem s obzirom da I ne postoji pokazni prldev
srednjeg roda; osim toga, njegovi oblici - esto, eso i aquello -
su nepromenjivi.
Pokazni pridevi:
1 este. esta estos, estas ovaj, ova, ovo ovi, ove, ova
2 ese, esa esos,esas . taj, ta, to . ti, te, ta
3 aquel, aquella aquellos. aquellas . . onaj, ona, ono oni, one, ona
Este je pokazni oblik kop odgovara prvom lieu. On se takode
koristi i za oznadavanje predmeta koji pripadaju osobi koja
govori ili koji se nalaze u njenoj blizini: esta es mi casa: ovo
je moja kuda
leccttn 2S
93 noventa у tree
Ese je pokazni oblik koji odgovara drugom lieu On naznada-
va predmete koji pripadaju osobi kojoj se obraca ili koji su u
njenoj blizini: esa es tu hermana: to je tvoja sestra.
Aquel je pokazni oblik koji odgovara tredem lieu. On nam
sluzi da naznadimo ono Sto je po pravilu udaljeno. vremenski
ill prostomo: aquPHa fue una Ppoca: ona beSe epoha.
VeP smo to rekli и prethodnoj revizionoj lekeiji, ali demo opet
podsetiti: tabela ne sluzi za Pvrst privez veP kao uporiina
taPka. Sada veP imate potpuniju predstavu о tome ita su
pokazne zamenice i pridevi, ati se ne bavite njima preterano
Ako. pak, kasnije budete naiSH na пеки teSkoPu s tim и vezi,
znate gde Pete potraziti reienje.
5 Lo que . lo de ... (v. napomenu 1. и 26. lekeiji): Lo que
сото me gusta: ono Sto jedem svida mi se. Esta casa es la
de mt amiga: ovo je kuda moje prijateljice
6. Futur (v. lekeiju 27):
Glagoli na ar
(yo) tomarp el tren: uzedu voz.
(tu) jugarps con PI: ti deS (se) igrati sa njim.
(SI, ella, usted) hablarp poco: on. ona de govoriti odnosno vi
dete govoriti malo.
(nosotros, as) cantaremos: mi demo pevati.
(vosotros, as) fumarPis mucho: vi dete puSiti mnogo
(elfos, ellas, ustedes) telefonearpn tarde: oni, one de odno-
sno vi dete telefonirati kasno
Glagoli na er ili ir
Kao i glagoli na ar. to jest: dodajudi infinitivu nastavke e, as.
P, emos. Pis. Pn: comer: comerp. comerPs, itd.; vivir: vivirp,
vivirps. itd
7. Odredne redl: пипса. jamPs (videti redenicu 14. 26.
lekcija); nada: niSta: nadie: niko (videti redenicu 11. 22.
lekcija); tampoco: niti; ninguno: nijedan; ni: ni (videti
redenicu 4, lekcija 27) tvore se bez negaeije kada se nadu
ispred glagola. a sa negaeijom no kada dodu iza njega.
noventa у cuatro 94
S. Napisatl na kastiljanskom („drug! talas ')
1 Bese li lepo vreme u proilu nedelju? - Da. i mi bismo
na plazi.
2 VeP beie proila nedelja dana od mog povratka kad mi
on telefonira.
3 Sta ti sada radii? Igram se sa decom.
4 Ne znam da li de ti se svideti ovaj obrok. - Ja mislim
da de mi se svideti.
5 Nikada mi nisi bio rekao ito si mi rekao danas.
6 Sutra moram ustati rano, jer treba da otputujem -
OtpratiPu te na stanicu.
9. Prevod
1 <,Hizo buen tiempo el domingo pasado? - Si. у fuimos
a la playa.
2 Hacia una semana que habia vuelto cuando me
telefoned.
3 £Qu6 estis haciendo? - Estoy jugando con los nirtos
4 No se si te gustari esta comida. - Creo que me
gustari.
5 Nunca me habias dicho lo que me has dicho hoy.
6 Manana tendrd que madrugar porque tengo que salir
de viaje. - Те асотрапагё a la estacidn.
Lccc46n 28
95 noventa у clnco
LECCION VEINTINUEVE
Calado hasta los huesos
1 Pablo e Isabel se han dado cita a la salida
del trabajo.
2 Quieren volver a casa juntos.
3 Como llueve у no tiene paraguas, Isabel
decide entrar a tomar un t6 con Miguel en
un bar. (1)
4 — Me extraha que Pablo se retrase, es siempre
tan puntual...
5 — HabrA tenido, seguramente, un problema a
ultima hora.
6 — AdemAs. con este tiempo no se puede
esperar fuera.
7 — En fin, esperemos que venga pronto.
8 — jMirale! Alli llega Parece que me busca.
9 — Si. Es 6I, voy a sallr a deckle que est£s
aqui.
10 j Pablo ...! Isabel estfi dentro; сото no
venias, hemos entrado a tomar algo.
11 — Hab^is hecho bien. Yo creia que no iba a
terminer nunca.
12 Empezaba a preocuparme porque no podia
advertir a Isabel у no podia, tampoco, dejar
el trabajo.
13 iC6mo llueve, estoy caladol
14 — Ven a tomar algo caliente.
PRONUNCIACION: kalado uescs 1 dado 2 volver 3 ljueve
paraguas . decide entrar tomar .. migel bar 4 retrase
puntual 5 ultima в esperar fuera. 7 fin esperemos venga 8 mlrale al.f
buska 9 akl 10 dentro , venias . entrado 11 Iba terminar 12
empeOaba preokuparme advertir 14 kaliante
NOTAS
(1) Paraguas: kiiobran; u ovoj reCi nalazite para: za i agues: vode.
dakle: za vode. I uz to: parar znati zaustaviti se. a vi mo2ete
pomisliti I na ..ustavu vode".
noventa у seis 96
DVADESET DEVETA LEKCIJA
Mokar do koze
1 Pablo i Isabel dogovorili su sastanak po izlasku sa
posla.
2 Mode da se vrate kudi zajedno.
3 PoSto pada kiSa a nema kiSobrana, Isabel odluduje
da ude u bar da sa Migelom popije daj.
4 — Cudi me da Pablo kasni, on je uvek tako tadan...
5 — Bide da je imao, sigurno, neki problem u poslednji
das
6 — Sem toga, po ovakvom vremenu, ne moze se dekati
napolju.
7 — Tja. nadajmo se da de uskoro stidi.
8 — Eno ga! Eno sti2e. Izgleda da me trazi
9 — Da. On je. Izidi du da mu kazem da si ovde.
10 Pablo ...! Isabel je unutra; poSto te nije bilo. mi
smo uSIi da neSto popijemo.
11 — Dobro ste uradlli. Ja sam mislio da (ovoj nikada
nede prestati.
12 Bio sam podeo da se brinem jer msam mogao da
javim Isabel! a niti sam mogao da napustim posao
(radno mesto).
13 Kako pada! sav sam mokar!
14 — Dodi da popijeS neSto toplo.
LeccMn 29
97 noventa у state
EJERCICIO: 1. Queriamos pasearnos juntos. 2. Me extrana
3. A ultima hora no pude venir. 4. Dentro hace mAs calor que
fuera 5. Habits hecho bien. 6. Empezaba a preocuparme. 7.
Estoy calado.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Mi iehmo da se vratimo га fed no / rano.
Queremos ..........
Queremos ................
2 Cudi me Sto on /oS nije stigao
que no haya ............................
3 Ja du itidi da mu to кагет
Voy para ..........
4 V/ ste dobro postupiti
............. b<en
5 Udiniti ste ono Sto sam teteo.
................... queria.
6 PoSto on nije doSao mi smo otiSH
nos ...... kto.
♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦••♦о»*»*»»»*»»*»*»**»*****»
LECCION TREINTA
Hacer su casa
1 — Los alumnos que he tenido este aho quieren
hacer una fiesta de fin de curso. (1)
PRONUNCIACION: 1 alum nos , . . tenido . . anjo . . fiesta .. kurso
noventa у echo 96
VE^BA: 1. Hteli smo da proSetamo zajedno 2. To me dudi 3. U
poslednjem trenutku, ne mogoh da dodem 4. Unutra je toplije nego
napolju 5. Dobro ste udlniii (postupili) 6. Podeo (la) sam da se
bnnem. 7. Ja sam mokar
»»»*»
ISPRAVKA VE2BE- 1 volver juntos / volver pronto. 2 me extrana
llegado todavia 3 a ir fuera - decirselo. 4 babuls hecho 5 hab6is
hecho lo que в сото no venla - hemos
»*»»*
Malo-pomalo. jezik postaje sve prepoznatljiviji и svojtm
svojstvima. Mozda vam se i datje otimaju neki izrazi koji se
raztikuju od onih и naiem jeziku, ali ako niste ,.pasionirani“
istrazivad na podrudju jezika. nastavite sa vaiom obukorn
bez romperse la cabeza (razbijanja glave) raznim ,,za$to‘.
Ved dete to vi postepeno savladavati prirodnim putern.
Ne zaboravite:
— da se u kastiljanskom svi glagoli menjaju uz pomodni
glagol haber;
— da se s i Izmedu 2 samoglasnika izgovara kao nase s;
— da esperar znadi nadati se i dekati;
— da obratite paznju na hotu (jota): dejar, traba/o, juntos,
ejercicio.
•eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
TRIDESETA LEKCIJA
Graditi (uredivati) kudu
1 — Udenici koje sam imao ove godine bode da prirede
zabavu (povodom) zavrSetka Skolske godine.
NOTAS
(1) Abo: godina, u kastiljanskom je muSkog roda.
Lecctdn 30
99 noventa у nueve
2 Les he propuesto hacerla en nuestra casa.
iQud te parece? (2)
3 — Muy bien. pero no olvldes que esta semana
tenemos todos los dias ocupados.
4 — i,Tanto tenemos que hacer?
5 — Si queremos que la casa est£ terminada
antes de Irnos de vacaciones, tendremos
que trabajar mucho este mes. (3)
6 — Manana, domingo, tenemos que raspar las
dos habitaciones del segundo piso. (4)
7 El lunes habri que ir a comprar la madera
para terminar la escalera.
8 El martes podemos pintar la coclna у una
habitaci6n. (5)
9 El miircoles la otra habitacidn у comenzar
la escalera.
10 El jueves terminar la escalera у arreglar la
chimenea.
11 El viernes estaria bien poder limpiar у
ordenar un poco todo.
12 Y el s6bado ... el sAbado todo estaria listo
para hacer la fiesta.
13 — Creo que es un buen programa y, ademAs,
serA la ocasidn para celebrar el fin de los
trabajos.
14 — Pues... (Manos a la obra!
2 propuesto aSerla 3 olvides 5 este terminada . .. Irnos . tendre-
mos 6 domingo raspar . segundo plso 7 eskalera. 8
podemos pintar .. koOlna 9 komenSar 10 hooves . arreglar
fiimenea 11 viernes estaria poder limpiar . ordenar 12 sabado
listo 13 programa . okaOion . 14 obra.
(2) Kod nas (u naSoj ku6). en nuestra casa; ven a mi casa: dodi kod
mene. mojoj kuti, itd.
(3) Este mes: ovog meseca; evo nam pokaznog prideva о коте smo
prethodno govoriti
(4) Tenemos que: moramo. treba da . Sedate se?
ciento (pfigina) cien 100
2 Predlo2io sam im da je priredimo u naSoj kudi. Sta
ti о tome misliS?
3 — Vrlo dobro, ali ne zaboravi da su nam ove nedelje
svi dani zauzeti (popunjeni).
4 — Zar toliko imamo posla?
5 — Ako zelimo da kuda bude zavrSena pre nego Sto
podemo na odmor, morademo mnogo da radimo
ovoga meseca.
6 — Sutra, u nedelju, moramo ostrugati dve sobe na
drugom spratu.
7 U ponedeljak mora se idi u kupovinu drveta za
zavrSetak stepeniSta
8 U utorak mozemo da okredimo kuhinju i jednu
sobu.
9 U sredu drugu sobu i podeti stepeniSte.
10 U detvrtak zavrSiti stepeniSte i srediti kamin.
11 U petak bi bilo dobro, ako se mogne, odistiti i
srediti pomalo sve.
12 Au subotu . u subotu bi bilo sve spremno za
priredivanje zabave.
13 — Mislim da je to dobar program i. uz to. bide to
prilika za proslavu i kraja naSih radova
14 — Onda ... na posaol
(5) Da li ste pnmetili da ispred imena svakog dana u nedel|i ima dlan
el? On se ne koristi kod redi manana: sutra (videti redenicu txoj
6): ayer: jude, niti kod pasado manana prekosutra i antes de
ayer ill anteayer: prekjude
Lecckbn 30
101 (pSgina) clento una
EJERCICIO: 1. Los alumnos han tenido un examen 2. No
Divides tu trabajo. 3. Acabo de terminal de leer el libro. 4.
Mariana, sibado, tomar6 un dia de descanso. 5. Esta
chimenea calienta mucho. 6. Hoy, voy a limpiar mi habita-
cidn. 7. No voy a dejar pasar la ocasi6n.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Moji pri/atel/i su sagradi/i kudu / priredili zabavu.
han ..................
....... han ....................
2 Ima mesec dana kako sam zavriio obuku / sedmica dana.
......... que ............. cursos.
................... que .......................
»»♦»♦»»»♦**♦»*•»•»»»»»**♦**♦»*»♦•*»**»
LECCION TREINTA Y UNA
Las cuatro estaciones (1)
1 En primavera, la naturaleza se viste de
colores.
2 Los arboles est$n en flor.
3 La vida resucita en los campos у los
jardines florecen.
4 Los p^jaros, сото los ninos, parecen
despertarse.
5 Los armarios se vacian у se rellenan.
PRONUNCIACION. estaOiones 1 primavera naturaloea viste
kolores 1 Arboles flor 3 resudlta . hartflnes floreflen 5
reljenan
clento dos 102
VE2BA 1. UCenici su imali ispit. 2. Ne zaboravi (na)tvoj posao. 3
Upravo sam zavrSio sa fiitan^m knjige. 4. Sutra, u subotu. uzeOu
jedan dan odmora 5. Ovaj kamin mnogo (jako) greje. 6. Danas tu
otistiti svoju sobu 7. Nedu propustiti prillku.
3 U sredu se mora otidi и kupovinu tarbe
...................... que ................
pintura.
4 Ove nedelje je dobar bioskopski program.
...................................................... de cine.
5 Reci to meni / njemu.
ISPRAVKA VE2BE: 1 mis amigos - hecho una casa i mis amigos -
hecho una fiesta. 2 hace un mes terming los. / hace una semana
termini los cursos 3 el miercoles habra - ir a comprar la 4 esta
semana hay un buen programa. 5 dlmelo i diselo,
**•*•***•**•*•«*«•»•*«************•*«•
TRIDESET PRVA LEKCIJA
Cetin godiSnja doba
1 U prolede, priroda se okiti bojama.
2 Drvede je u cvetu (cvetanju).
3 Zivot se ponovo budi u poljima i vrtovi cvetaju.
4 Ptice. kao i deca, kao da se bude.
5 Orman se prazne i pune.
NOTAS
(1) Estactbn ima dva znaCenja: stamca (ieleznidka, autobuska itd.) i
godiinje doba.
LccciOn 31
103 ciento tres
6 El verano es la estacion en la que la tierra
ofrece al hombre sus frutos.
7 Es la Apoca de la cosecha en los campos у
de la recolecci6n de la fruta. (2)
8 Los dias son mAs largos. El sol se levanta
mAs pronto у se pone mAs tarde. (3)
9 En las ciudades, se aprovecha para coger
las vacaciones. (4)
10 En otono, el vino llega a las bodegas
11 Los Arboles dejan caer sus bojas.
12 Los colegiales vuelven a tomar el camino de
la escuela.
13 En invierno. la vlda es mAs lenta. La nieve
reviste la tierra de bianco.
14 Todo pareoe reposar y, en silencio, se
espera el nuevo dclo.
6 verano tierra ofreOe ... omore frutos 7 брока ,
koseia rekolekeion. 8 largos levanta . pronto 10 otonjo
txjdogas 11 kaer ohas 12 kolehiales kamlno . eskuela 13
invierno . lenta nieve reviste 14 reposar... silengio . nuevo Olklo
»♦»»»
EJERCICIO: 1. Hoy me voy a vestir de bianco. 2. Estos
Arboles tienen muchas hojas. 3. Los pAjaros vuelan 4. Este
verano hace mucho calor. 5. La cosecha ha sklo muy buena.
6. El sol se levanta у se pone. 7. La fruta me gusta.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ove godine ce se zetva obeviti ranije.
.................... cosecha tendrA lugar.......... . . .
ciento cuatro 104
6 Leto je godiSnje doba и kojem zemlja pruia doveku
svoje plodove.
7 To je doba zetve na njivama i sakupljanja plodova.
8 Dani su duzi. Sunce se dize (izlazi) ranije i zalazi
kasnije.
9 U gradovima, koristi se prilika za uzimanje odmora
10 U jesen, vino stiie u podrume.
11 Sa drveda opada lifede
12 Djaci opet polaze put Skole
13 Zimi je zivot usporeniji. Sneg preknva zemlju
belinom.
14 Sve izgleda kao da se odmara (sneva) i, u tiSini,
otekuje se novi ciklus.
VE2BA: 1. Danas du se obudi u belo. 2. Ovo drvete ima mnogo liSca
3. Ptice late. 4. Ovo-ga leta je veoma toplo. 5. Zetva je blla veoma
dobra 6. Sunce izlazi i zalazi 7. Ja volim vote
(2) Fruta: vote; po pravilu oznateva jestivo vote pnjatnog ukusa kao
Sto su jabuka, jagoda. treSnja, itd. Preteino se upotrebljava u
jednini: a mi me gusta la fruta: ja volim vote. Fruto (u muSkom
rodu) upotrebljava se uglavnom u naznatevanju neke posledice ili
proizvoda netega. et fruto Oe mi trabajo: plod moga rada.
(3) Za nebeska tela uvek kaiemo porwfmetnuti, (pojetaviti. zaOi. itd.)
umestb acostarse: (pri)ledi i sliteo.
(4) Coger i tomar znate uzeti
LecclOn 31
105 cianto clnco
2 DrveCe и mome vrtu cveta
...................... de mi ................................
3 Danas je sunce zailo kasnije nego jute.
se ha puesto
que . .
4 Svako godtinje doba traje tri meseca
Cada
dura
«•«•«•«I*******»*******»***»**»***»***,
LECCION TREINTA Y DOS
Los puntos cardinales
1 Me gustaria conocer un poco mSs Espana.
2 He hecho un amigo que me cuenta muchas
cosas.
3 Hoy quiero hacerle algunas preguntas sobre
la situacidn geogrAfica de ese pais, que
tanto me hace sonar. (1)
4 — jHola Marcosl Te estaba esperando. (2)
5 — He venido en cuanto he podldo у te traigo
algunos mapas. Si quieres, podemos
ojearlos juntos. (3)
PRONUNCIATION: puntos kardinales 1 gustaria 2 kuanta 3 pregun-
tas sobre situaSlon heograflka . sonjar 4 markos esperando 5
podldo . traigo . mapas . ohearlos
ciento seis 106
5 Zimi je hladno / let! top/o.
.................................... frio.
ISPRAVKA VE2BE: 1 esle ano la - mis pronto. 2 los Arboles - fardln
estAn en flor. 3. hoy el sol - mis tarde - ayer 4 esiacldn - tres meses.
5 en invierno hace / en verano hace calor.
•*•*•*•*•*••**•**»*•«•***•*•*•*•*«•***
TRIDESET DRUGA LEKCIJA
Strane sveta
1 Voleo (zeleo) bih da upoznam bolje Spaniju.
2 Stekao sam prijatelja koji mi priCa mnoge stvari.
3 Danas ielim da mu postavim neka pitanja о
geografskom polozaju te zemlje о kojoj toliko
snevam.
4 — Zdravo, Markos! Bas sam te dekao.
5 — DoSao sam Cim sam mogao i donosim пеке таре.
Ako ho6e§. moZemo ih prelistati zajedno.
NOTAS
(1) Hacede algunas preguntas: postaviti mu nekoliko pitanja; mogli
bismo takode redi ponerte algunas preguntas Zapamtite obe ove
mogutnosti i ne zaboravite da su ova dva glagola veoma bogati u
znaCenjima.
(2) Te estaba esperando: Cekao sam te, ali u onom smislu о kojem
smo govorili u paragrafu broj 3. u 28 lekeiji. Pa napredl
(3) Glagol ojear (koren mu je u reCi ojo: oko) znadi gledati.
pregledati U redenici broj 4 veibanja, imate jedan izraz koji spada
u ta znadenja I koji je. oostalom, veoma test u govoru: echar una
ojeada: baciti (jedan) pogled.
Leccl6n 32
107 cieento slete
6 — De acuerdo. Con los mapas. serA mAs f6cil
hacerme una idea. (4)
7 — Espana у Portugal forman la peninsula
Ibdrica.
8 En lineas generales, podemos decir que
Espana limita:
9 Al norte con Francia у el mar Cant^brico. (5)
10 — 4 El mar Cantibrico?
11 — SI, el mar CantAbrico es el nombre que dan
los espaholes
12 a esa parte del Atlintico.
13 Al Sur, Espana limita con el mar
MediterrAneo у Africa en general.
14 Al este, con el MediterrAneo у al oeste, con
Portugal у el осбапо Atl6ntico.
6 faflil 7 Portugal forman
peninsula iberlka 8 lineas heneraies limits 9 norte
franeia kantabrlko 11 nombre . espanjoles 12 parte .
atlantiko. 13 sur . .. mediterraneo . afrika. 14 oeste
EJERCICIO: 1. He hecho un amigo en la playa. 2. Queria
hacerle algunas preguntas. 3. He venido en cuanto he
podtdo. 4. Vamos a echar una ojeada. 5. Me gustaria
comprar algunos mapas. 6. Los puntos cardinales son:
norte, sur, este у oeste
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Daj mi malo vise novca. / Dajte mi.
.......................... de dinero.
2 Нобето da mu uimimo pokion.
.............................. un
ciento ocho 108
6 — U redu. Sa mapama 6e mi biti lakSe da steknem
neku predstavu,
7 — Spanija i Portugal 6ine Iberijsko poluostrvo.
8 U glavnim crtama, mozemo reti da se Spanija
granidi:
9 Sa severa, Francuskom i Kantabrijskim morem.
10 — Kantabrijskim morem*?
11 — Da, Kantabrijsko more je naziv koji Spanci daju
12 tom delu Atlantika.
13 Na jugu, Spanija se graniCi Sredozemnim morem i
Afrikom uopSte.
14 Na istoku, Sredozemljem, a na zapadu Portugalom
i Atlantskim okeanom.
NOTAS
(4) Ne brkati тара: тара, karta i carta; plsmo,
(5) Mar je na kastiljanskom muSkog roda u svakodnevnom govoru
(Crveno more), ali je u Zenskom rodu и govoru pomoraca i ribara
U zenskom rodu je takode i kod izraza kao alta mar puCina
(debelo more); baja mar oseka; la mar de cosas: more stvari.
VElBA 1. Stekao sam prijatelja na plaZI 2. 2eteo sam da mu
(odnosno vama) postavim nekoliko pltanja. 3. DoSao sam fiim sam
mogao. 4. BaciOemo (jedan) pogled. 5. 2eleo bih da kupim nekoliko
тара 6. Strane sveta su: sever, jug. istok i zapad
LecdAn 32
109 ciento nueve
3 Doiao je dim je mogao (aorist).
.... en .................................
4 Ako ideS (potted) prema severe, nadi deS (naidi ded na) more
Si
ervcontrargs
•«****•*•*****•*•**•*•*•***•**»•*«****
LECCION TREINTA Y TRES
Un ano
1 Enero es el primer mes del ano. A menudo,
decimos:
2 Estamos a principios de ano. (1)
3 Febrero es el mes mis corto del ano.
4 En marzo, se cierra el primer trimestre у
comienza la primavera.
5 En abril, aquas mil. (2)
6 Mayo es el mes de las flores
7 Junio: comienzo del verano, vacaciones
escolares у fin del primer semestre.
В Julio tiene dos significados en castellano. (3)
9 Agosto es el mes de la cosecha. De ahi
viene la frase: ,,Hacer su agosto“. (4)
10 El otono comienza en septiembre.
11 En octubre, el tiempo es ya mas gris.
12 La vida nocturna disminuye en noviembre. El
ano va apagindose
13 En diciembre. entramos en invierno у nos
preparamos para
14 festejar el fin de ano у el aho nuevo.
PRONUNCIACION 1 enero . primer tries menudo deSImos. 2
prinfllpios 3 tebrero . korlo 4 merfio Sierra trimestre ... komienOa 5
abril . mil 6 majo 7 hunlo semeslre 8 hulio signifikados. 9
agosto al frase 11 oktubre . gris. 12 nokturna dlsmmuje
noviembre apagandoee 13 diaiembre entramos preparamos
14 festehar
ciento diez 110
5 TopUje je na jugu nego na severu
calor
que al
ISPRAVKA VElBE: 1 dame un poco mis. / ddme (ili dadme) un poco
mAs de dinero 2 queremos hacerle regalo 3 vino - cuanto pudo 4
vas hacia el norte - el mar Pace mas - al sur - norte.
«•••••••••****•****«*«*«*#•**•***••*<*
TRIDESET TRECA LEKCIJA
Godina
1 Januar je prvi mesec u godini. Cesto kazemo:
2 Sada smo na podetku godine.
3 Februar je najkradi mesec u godini.
4 L) martu se zavrJava prvo tromesedje i podinje
prolede
5 U aprilu, hiljade voda.
6 Maj je mesec cveda.
7 Juni: podetak leta, Skolskih ferija i kraj prvog
polugodiSta.
8 Juli (Hulio) ima dva znadenja u kastiljanskom.
9 Avgust je mesec Setve Otuda i izreka: „Hacer su
agosto".
10 Jesen podinje u septembru.
11 U oktobru, vreme je ved tmurnije.
12 Nodni livot se smanjuje u novembru. Godina se
postepeno gasi.
13 U decembru, ulazimo u zimu i spremamo se za
14 proslavu kraja godine i (dolaska) nove godine.
NOTAS
(1) Principle: podetak. ali takode i princip.
(2) Ova reienica je narodna izreka koju smo preveli doslovno.
(3) Ju!io je i mesec juli i lidno ime
(4) „Hacer su agosto" je izraz koji znadi ..omastiti se", oDogatiti se
LsccMn 33
111 cianto once
EJERCICIO: 1. Fiestas de principles de ano. 2. Este trimestre
me ha parecldo corto. 3. Dicen que en abrll llueve mucho. 4.
Este semestre tendremos mas vacaciones. 5. Esta ciudad
tiene mucha vida nocturna. 6. Aquel invierno fue mis frio. 7.
Fiestas de fin de ano.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Prodie zime besto je padao sneg / beie vrlo hladno
....... ............... nevd .........
2 Upravo smo zapobeli (udU u) novu god mu
....... de comenzar ........... . .
3 Ovog leta je bilo veoma toplo
................. mucho ................
4 HodeS H modi da bodes idubeg leta?
4............... el ....................?
5 Priredidemo prostavu kraja god me zajedno
Haremoe
***»••*•««•*•**«•*•*•*••••••*•*••****•
LECCION TREINTA Y CUATRO
El color
1 — НйЫате de los colores.
2 — Haremos una frase para cada color у til los
combinar^s luego. (1)
PRONUNCIACION: 1 ablame. 2 aremos ... kombinaras
ciento doce 112
VE2BA 1. Svetkovina (proslava) podetka godme 2. Ovo tromesedje
mi se udinilo kratko 3. Kale se da u aprilu mnogo pada kite 4. Ovoga
semestra imademo vite terija 5. Ovaj grad ima mnogo nodnog Zivota.
8. Ove zime bilo >e hladnije 7. Svetkovina kraja godine
£=>T£ HA UEcMoMUOiO CAkOK)
ISPRAVKA VE2BE: 1 el invierno pasado - a menudo 2. acabamos -
el nuevo ado 3 este verano ha hecho - calor 4 podras venir - verano
proximo 5 la fiesta de fin - ano juntos
•eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee***********
TRIDESET CETVRTA LEKCIJA
Boja
1 — PriCaj mi, о bojama
2 — SroSidemo redenicu za svaku boju a ti des ih
potom kombinovati.
NOTAS
(1) Primebdete: у tu to combinaris: i ti dei ih kombinovati . U
drugoj lekeiji vet smo rekli da upotreba zamenice u kastiljanskom
oznadava izvesno insistiranje. podvfadenje
LaccUSn 34
113 d*nto tr*ce
3 En Africa, hay una mayoria negra.
4 El color de la sangre de todos los hombres
es rojo.
5 La esperanza se representa con el color de
los Arboles: el verde.
6 Amarillo es el color del sol.
7 Gris el del tiempo de lluvia.
8 „La vida en rosa'1 (2) es una canci6n de
Etith Piaf.
9 El color castano, es el que generalmente
llamamos таггбп,
10 palabra que se ha convertido en un
galicismo muy empleado
11 en todas las partes de Espana. (3)
12 Tus ojos tienen el color del cielo у el mar:
son azules.
13 La nieve es blanca.
14 La lista de los colores es inmensa, pero
puedes obtener muchos mezclando los que
hemos enumerado. (4)
3 major!» 4
sangre 5 esperanSa representa verde. в amarlljo 7 ljuvia. 6
rosa . . капвгоп. 9 kastanjo .. maron 10 palabra korwertldo .. .
galieismo empleado. 12 ohos Oielo ... aSules 14 inmensa
obtener . . . meeklando . . . enumerado
NOTAS
(2) PoSto se radi о naslovu vrlo poznate pesme, prevod je doslovan.
Medutim. da je pesma kastiljanska, reklo bi se: „La vtda de color
de rose" (vtdi 1. redenicu vezbe). Kada se radi о naznadavanju
vrste matenjala ill pak kada se govori о bo jam a, na primer, u
obladenju, u se prevodi sa de. Obojldu (ofarbadu) sto u plavo. voy
a pintar la mesa de aaul.
*****
EJERCICIO: 1. Tu ves siempre todo de color rosa. 2. Este
gris no me gusta. 3. No bromees. 4. Tenemos que eleglr un
color. 5. Yo prefiero el verde о el amarillo. 6. Dame mi
camfea azul. 7. Mezclando el rojo у el bianco he obtenkto el
rosa.
ciento catorce 114
3 U Africi postop crnadka (crna) vedina.
4 Boja krvi svih ljudi je crvena.
5 Nada se predstavlja bojom drveda: zelena(om).
6 Zuto je boja sunca.
7 Sivo je boja kidnog vremena.
8 „La vida en rosa" („Zivot u ruzidastom") je pesma
Edit Pjaf.
9 Kestenjasta boja je ona koju obidno zovemo maron.
10 Sto je red koja je postala (pretvorila se u) vrlo
koridden galicizam
11 и svim delovima Spanije.
12 Tvoje odi imaju boju neba i mora: plave su.
13 Sneg je beo.
14 Spisak boja je ogroman, ali mnoge mozeS dobiti
medavinom (medajudi) ovih koje smo nabrojali.
NOTAS
(3) En todas /as paries: svuda, na sve strane.
(4) Mezclando: medajudi. Klasidan gerundiv u kastiljanskom. koji po
pravilu izrazava nadin i odgovara. dakle. na pitanje kako:
— He roto /a taza: razbio sam daSu
— dCdmo?: kako? - Jugando: igrajudi.
VE2BA 1. Ti uvek sve vldlS u ruziiastom 2. Ovo sivo ml se ne svida
3. Ne zavMlavaj se (ne izmotavaj se). 4. Moramo izabrati jednu boju. 5.
Meni se vide svda (vide volim) zeleno Hi Zuto в. Daj mi moju plavu
koduiju 7. MeSajubi crveno i belo, do bio sam ruiiCasto.
L»cci6n 34
115 ciento quince
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Priroda je simtontja boja
. . . sinfonia
2 U prolede. joi uvek /e mnogo vote zeleno
........................... muchas ...................
LECCION TREINTA Y CINCO
TRIDESET PETA LEKCIJA
Revisl6n у notas
1 . Pronunciacibn: Ne zaboravite da se c ispred e i i izgovara
kao „nesavrSeno s" (slidno engleskom th). Uvezbavajte taj
izgovor: leccibn, tercera, cinco, conocer, decimos, principio,
vacaciones, hacer, facil. Z se u svim sludajevima izgovara
kao to „nesavrieno s". Za razliku od francuskog jezika, u
kastiljanskom ne postoji nosni (nazalni) izgovor n i m, a
samoglasnik iza n i m uvek zadrZava svoju sopstvenu
vrednost. Na primer, u redi leccibn, izgovoridete о i n
odvojeno. Uvezbavajte: pronunciacibn, cancibn, nunca, se-
guramente. quieren, tienen, tendremos, domingo. marrbn.
estacibn, pronto.
2 . Kod pokretnih glagola, ispred infinitiva dolazi a: kupidu
knjigu (idem da kupim knjigu): voy a comprar un Ubro. Dodi
de da mi to kaze: vendrb a decirmeto. U ostalim sludajevima.
ne postoji striktno pravilo upotrebe predloga.
ciento diecisAis 116
3 Svidaju mi se bo/e tvoje kute.
4 U kakvoj bo/i dei krediti tvoju sobu?
f,...............................pintar........................?
5 Hteo bih da je okretim и belo
Qutsiera .............. de .............
ISPRAVKA VElBE: 1 la naturaiexa es una - de colores 2 en
primavera - frutas estdn todavia verdes. 3 me gustan los colores de 1u
casa 4 de qu4 color vas a - tu habitaciOn 5 pintaria - bianco.
3. Acabar: zavrsiti, skonCati, sinonim za terminar. U posled-
nje vreme ste se sreli sa nekoliko reienica sa ovim glagolom,
ali uz predlog de - acabar de - ufiiniti obavljenim neSto u
dotifinom trenutku: Acabo de hablar de usted: upravo sam
(sad) о vama govorio (pridao).
Leccibn 3S
117 ci«r>to diecisiete
4. U kastiljanskom je u destoj upotrebi akuzativ sa a: espero
a un amigo: dekam (jednog) prijatelja; engahar a la muerte:
zavarati (prevariti) smrt.
Ouererse upotrebljava bez a kada oznadava zelju, htenje, ali
sa a kada znadi ljubav, ljubiti. Moja prijateljica ieli dete: mi
amiga quiere un nino Volim decu: quiero a los nines.
5. Brojevi. Da biste naudili brojanje, ne zaboravite da
redovno ditate - i izgovarate - brojeve stranica.
Obratimo painju na sledede posebnosti: Ciento (100): kada
dode ispred imenice, prideva za svojstvo ili redi mH\\\ milldn.
gubi slog to: 102 pesete: ciento dos pesetas; all ... 100
peseta: cien pesetas; 100.000: cien mH; 100 miliona: cien
millones.
Doscientos (200), trescientos (300). itd. ne gube zavrdni slog,
ali zato menjaju о u a u zenskom rodu: cuatrocientas rosas:
400 ruia. Obratite paznju na 500, 700 i 900: quin/entos,
setecientos. novecientos
Un miliar (oko) hiljadu. MH millones: milijarda.
6. En cuanto .. (vidi redenicu broj 5., lekcija 32):
Zavisno od redi koja se nalazi ispred ili iza. cuanto menja
znadenje; znadide najdedde koliko: icudnto le debo?: koliko
vam dugujem?
U redenici koju smo videli, en cuanto he podido, znadi: dim.
7. Ispisati na kastiljanskom (..drug! talas"):
1 Hoded li (dodi) da me sadekad po izlasku sa posla
ako ne bude padala kida.
2 Ovoga meseca nisam desto izlazio (la) iz kude. —
Ni ja.
•*•********•***•*«*«****•*•*•*********
ciento diecktcho 118
3 Hodes li da (odemo da) gledamo zajedno zalazak
sunca?
4 Zeleo bih da vam postavim nekoliko pitanja. Da li
ste saglasni?
5 Ovoga tromesedja mnogo sam se umorio. — Ja
takode.
6 Ovo vode je zeleno. — Svidaju mi se crvene
jabuke.
8. Prevod
1 iVendras a esperarme a la salida del trabajo si no
llueve?
2 Este mes. no he salido a menudo de mi casa. —
Yo tampoco.
3 iQuieres que vayamos a ver la puesta de sol
juntos?
4 Quisiera hacerle algunas preguntas. ^Esta de
acuerdo?
5 Este trimestre me he cansado mucho. — Yo
tambidn.
6 Esta fruta esta verde. — Me gustan las manzanas
rojas.
»»♦♦♦
tako vam svaki dan donosimo neke nova stvari, redovno
demo se vradati na sve ono Sto ste ved ima/ipriliku da vidite
(posebno и okviru ..drugog tatasa"); naime, veibe de i datje
obradivati istovremeno i nove redi I izraze i osnovne crte
po navi jane lekcije. Na taj nadin de se uden/e odvijati sam о po
sebi.
*****
Do sada smo ved preSli trideset i pet lekcija. VaSe znanje je
bez ikakve sumnje joS uvek na nekim mestima nesigurno i
neodredeno; no. to ne treba da vas brine. Jezik valja uditi
postupno.
*«•*•««•••••••••••»•***•***•«*••«•••••
Leccttn 35
119 ciento diecinueve
LECCION TREINTA Y SEIS
Despuds del viaje
1 — iOs habdis fijado en el paisaje? (1)
2 — Acabamos de Hegar у todavia no hemos
visto gran cosa.
3 Pero Io poco que hemos visto desde el
coche, nos ha parecido maravilloso.
4 — Yo, сото conducia, no me he fijado mucho.
5 — Es la primera vez que venis aqui?
6 — SI. No conociamos esta regidn.
7 — Si no estdis demasiado cansados del viaje,
podemos ir a dar un pequeno paseo. (2)
8 — Me han dicho que cerca de aqui hay un
manantial.
9 — ^Podrias acompanarnos hasta alii?
10 — iCIaro que si! Ademds no estd muy lejos.
11 De peso, os ensehard la gruta. jYa verdis, es
fantastical (3)
12 Esperad un momento, voy a coger mi
linterna.
13 La gruta es muy oscura у quiero que vedis
el rio subterrdneo.
14 jYa estd! (En marcha!
PRONUNCIACION: wahe 1 fihado . paisahe 3 pare&ldo maraviljoso
4 konduGia 5 primera ve0 venis в konoQlamos 7 demasiado
paseo 8 dido .. manantial 9 podrias akompanjarnos 11 peso
ensenjare . . gruta . vereis . - fantastika 12 espera <d>
momento . . linterna 13 oskura . veats rlo subterraneo 14
marda.
ciento veinte 120
TRIDESET §ESTA LEKCIJA
Nakon putovanja
1 — Jeste li obratili paznju na pejzaZ?
2 — Upravo smo stigli i joS uvek (zasad) nismo videli
niSta narodito.
3 Ali ono malo §to smo videli iz auta udinilo nam se
divno.
4 — PoSto sam vozio, ja nisam mnogo gledao (obradao
paznju).
5 — Je II (ovo) prvi put da dolazite ovde?
6 — Da, Nismo poznavali ovo podrudje.
7 — Ako niste suviSe umorni od puta, moiemo (otidi) da
se malo proSetamo (da odemo u malu Setnju).
8 — Rekli su mi da u blizini ima (jedan) izvor.
9 — MozeS li nas otpratiti do tamo?
10 — Naravno da mogu. Osim toga, nije jako daleko
11 Usput du vam pokazati pedinu. Videdete,
fantastidna jel
12 Sadekajte trenutak, idem da uzmem svoju dZepnu
lampu.
13 Pedina je veoma mradna, a Zelim da vidite
podzemnu reku (ponornicu).
14 E pa, na put!
♦ ♦♦♦*
NOTAS
(1) Fijarse: pripaziti, zapazitl. obratiti paznju, Cesto se konsti I u
smislu: gledati. videti. primetiti, (p)osmatrati. itd. (videti takode
redenicu broj 4).
F/jate en Io que comes' obrati paZnju (pazi) na ono Sta jedeS.
(2) Dar un paseo: protetati se; dar una vuetta: isti smisao: protetati
se.
(3) Ensenar: pokazati ali takode I: podudavati. pa dak i nauditi.
Lecci6n 36
121 ciento veintiuna
EJERCICIO: 1. j,Te has fijado? 2. Acabamos de llegar 3.
iQuiin conducia? 4. Vamos a dar un paseo. 5. De paso. te
ensehard el jardin. 6. Esperad un momenta. 7. jEn marchal
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Obrati pain/u na ono ito govorii (kaiei).
...... en . . dices.
2 U nedelju si vozio crveni auto
.............. Hi ...............................
3 Suvtie sam urnoran da bih iSao da se ietam
............................................ a
*******•••****•*•*•••***•*•**«*«••••**
LECCION TREINTA Y SIETE
Voy a poner la mesa
1 — ^Cuintos seremos hoy a comer?
2 — Cinco о seis, porque no s6 si Eduardo ha
invitado a una amiga de clase.
3 — Bueno, voy a poner seis cubiertos por si
acaso viene su amiga. (1)
4 — Pon el mantel que esta sobre la silla, esta
reci6n planchado. (2)
PRONUNCIACION: 1 seremos 2 eduardo 3 kubiertos .. akaso 4 pon
mantel . sll,a гебгеп plandado
ciento veintidde 122
VE2BA: 1. Jeei li video (la)? 2. Upravo smo stigh. 3. Ko je vozio? 4.
idemo da se proSetamo, 5. Usput du vam pokazati baStu (vrt). 6.
Sadekajte trenutak. 7. Na put!
4 BiH su mi rekh da nedei dodi.
Me ............................ no.............venir
5 Ako vam se ne iuri. sadekajte trenutak
SI no ......................................................
ISPRAVKA VE2BE: 1 fljate - lo que. 2 el domingo - conducias un
coche rojo 3 estoy demasrado canaado para ir - pasearme 4 hablan
dicho que - Ibas a 5 tendis prisa, esperad un momento.
♦•♦•♦♦•a*»****»*»*»****»****»»»***»»»*
TRIDESET SEDMA LEKCIJA
Postavicu sto
1 — Koliko te nas danas bit! za stolom (na гибки)?
2 — Pet ili test jer ne znam da li je Eduardo pozvao
jednu razrednu prijateljicu.
3 — Dobro, postavidu test pribora za sluCaj da dote (I)
njegova prijateljica.
4 — Stavi stolnjak koji je na stolici, upravo je ispeglan.
NOTAS
(1) Por si acaso: и sJudaju da, za svaki slutaj, ako bi siudajno, zlu ne
trebalo, itd Mnoge su mogudnosti za prevod ovoga izraza.
(2) Recldn, skradenica od redentemente - skoro - upotrebljava se
samo ispred participa perfekta. Obratite paznju na paralelizam sa
acabar de. Sto smo ved videli. Ako zeiite о tome neSto vite da
saznate, pogiedajte slededu revizionu iekcrju.
Lecclon 37
123 ciento veintitr8s
5 Voy a preguntarle a Jeronimo si quiere
ayudarte; asi todo estari listo enseguida.
6 — Yo voy a ir poniendo los platos. (3)
7 — jJer6nimo! iQuieres llevar al comedor seis
cuchillos. seis tenedores у seis cucharillas?
8 Marcelo esti poniendo la mesa у neceslta
ayuda.
9 — Voy a coger la bandeja y, de paso, I levari
los vasos у el pan.
10 Dlle a Marcelo que las servilletas estin en el
caj6n de la derecha.
11 — Creo que s6lo falta el agua у el vino.
12 — Inis ha Йо a buscar algunas flores у dos
velas.
13 — Me gusta comer en una mesa preparada
con gusto.
14 — Y tienes razdn, la comlda es mejor.
S heronimo . . ajudarte
enseglda в poniendo platos 7 lievar komedor kudlljos
tenodores . kuCartiias 8 marOelo 9 bandeha pan 10 dlle
scrvll|etas 11 solo falta 12 ines velas 13 gusta 14 raflon
EJERCICIO: 1. iQuieres poner la mesa? 2. Cuintos cubier-
tos pongo? 3. Pon el mantel у las servilletas rojas. 4. Esas
flores estin reciin cogldas. 5. Telefoniame antes por si
acaso no puedo venlr. 6. iQuieres ayudarme? 7. Esta mesa
esti puesta con mucho gusto
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Koliko nas /в bilo pozvano na zabavu?
4 ...... . de entre ...................
........................?
I
ciento veinticuatro 124
5 Upitadu Heronima da li hode da ti pomogne; tako
de sve biti odmah gotovo (sredeno).
6 — A ja du postavljati tanjire.
7 — Heronimo! HodeS li odneti u trpezariju Sest noieva,
§est viljuSaka i sest kaSidica?
8 Marselo postavlja sto i potrebna mu je pomod.
9 — Idem da uzmem (uzedu) posluiavnik i, usput,
odnedu dase i hleb.
10 Reci Marselu da su salvete u desnoj fijoci.
11 — Mislim da nedostaje samo voda i vino.
12 — Ines je otiSla po cvede (da potrali nekoliko
cvetova) i dve svede
13 — Svida mi se (volim) da jedem za ukusno (sa
ukusom) postavljenim stolom.
14 — I u pravu si, jelo je (tako) bolje.
NOTAS
(3) !r ispred gerundive moze da izrazi niz akcija ili pokreta
VEiBA: 1. Hopefi li postaviti sto? 2. Koliko prlbora da poatavlm? 3.
Slav! stolnjak i crvene salvete 4. To cvede je upravo ubrano 5.
Telelonrraj mi pre za sloPaj da ne mognem doPi 6. HoPei li mi
pomoPi? 7. Ovaj sto je postavljen sa mnogo ukusa,
Lecci6n 37
125 ciento veintidnco
2 Stoni pribor je и ievoj Mid.
3 Hodei H mi pomod da prenesem (donesem) slolice?
c.............................. Ilevar ..................?
LECCION TREINTA Y OCHO
En el mercado
1 De vez en cuando, me gusta ir de mercado.
(1)
2 Hay un ambiente muy particular у muy
diferente del que se encuentra en las
tiendas de cada barrio.
3 Olores у voces se entremezclan formando
un todo muy animado. (2)
4 Pero... alii oigo vocear a una pescadera.
Voy a ver que pescado tiene. (3)
5 — jSardinas frescasl jRecten llegadas esta
mananita! (4)
PRONUNCIACION: 2 ambiente . diferente .. tiendas .. barrio 3
olores voees . . entremegklan animado 4 oigo voOear ..
peskadera 5 sardines freskas . manjanfta
ciento velntisAis 126
4 Samo si ti nedosta/ao
SdHo ..................
5 Obfok koji si nam spremiia bio je veoma dobar.
....................... tii nos ..........................
ISPRAVKA VE2BE: 1 cu*ntoe - nosotros han sido invitados a la
fiesta 2 los cubiertos estSn en el cajdn de la izquierda 3 quieres
ayudarme a - las slllas. 4 faltabas t€i S la comida que - habias
preparado estaba muy buena
«••«••eeeeeee*************************
TRIDESET OSMA LEKCIJA
Na pijaci
1 S vremena na vreme. volim (svida mi se) da odem
na pijacu.
2 Ima (tu) sasvim poseban ambijent i veoma razlidit
od onoga kakav se srede u radnjama svakog kvarta.
3 Mirisi i glasovi se me&aju tvoredi veoma zivu
celinu.
4 Ali... tamo dujem uzvikivanje jedne prodavadice
riba. Idem da vidim kakve ribe ima.
5 — Sveie sardine! Stigle ovoga jutral
NOTAS
(1) De vez en cuando: s vremena na vreme, pokatkad
(2) Voces: glasovi; Za voz: glas; vocear (redenica broj 4); uzvikivati;
vocear los periddicos: uzvikivati novine No dels voces' (ne dajte
glasa), ne vidite, ne galamite
(3) Oir: duti. Glagoi entender (isti koren kao i francusko entendre, ali
sa drugim znadenjem) znadi razumeti, a ne duti, sluSati.
(4) Ukollko i dalje imate neki problem sa recidn. pogledajte pazljivo
42. lekciju.
Mahanita: rano jutro (donekle familijaran izraz).
Lecd6n 38
127 ciento veintisiete
6 ।Buenos dias, senor! ^Qu6 desea? jTodo es
fresco!
7 — Quisiera medio kilo de anchoas у una reja
de merluza. (5)
8 Luego ir6 a la carniceria у a la charcuteria
pero antes voy a comprar huevos у fruta.
9 — Buenos dias, senora. Quisiera medio kilo de
naranjas у tres о cuatro limones.
10 — ^Algo mas? (6)
11 — Si, un kilo de uvas у unos trescientos
cincuenta gramos de cerezas para hacer un
pastel.
12 Eso es todo. ^Cuinto es? (7)
13 — Trescientas veintisiete pesetas.
14 — Adi6s у gracias. (8)
15 — A usted.
6 desea 7 medio klio ..
anCoas raha . merluSa 8 karniOerla . darkuterla .. uevos 9
naranhas limones 11 uvas treseientas Oincuanta gramos
OoreOas .. . pastel
EJERCICIO: 1. Vamos a verle de vez en cuando. 2. En su
barrio, hay muchas tiendas. 3. Me gusta el olor de estas
naranjas. 4. No te oigo bien. 5. ^Algo m^s? 6. Eso es todo. 7.
iCu4nto es?
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 S vremena na vreme dei ih vidati / jeddemo ribu
2 U tvom kvartu ima mnogo ambijenta.
3 Pijaca je uvek veoma animirana.
......... esta siempre ...............................
ciento vamtiocho 128
6 Dobar dan, gospodine! Sta ielite? Sve je sveze!
7 — Hteo bih pola kilograma incuna (sardele) i jedan
odrezak oslida.
8 Potom du idi u mesnicu i prodavnicu suhomesnatih
proizvoda, all du pre (toga) kupiti jaja i vote.
9 — Dobar dan. gospodo. Hteo bih pola kilograma
narandii i tri-detiri limuna.
10 — Jo§ nedto?
11 — Da, kilo grozda i jedno trista pedeset grama
treSanja za (pravljenie) kolad (a).
12 To je sve. Koliko kodta? (koliko je?)
13 — Trista dvadeset i sedam peseta
14 — Dovidenja (zbogom) i hvala.
15 — Hvala vama.
NOTAS
(5) Dobro zapamtite ovo quisiera (hteo bih, 2eleo bih) koje de vam biti
od velike koristi za otxadanje na korektan i uljudan nadin lako Joi
uvek nismo dotakli ni kondicional ni imperfekt konjunktiva
(sibzonktiva). vaino je ved sada znati da sa glagolom querer
izraZavanje Zelje odnosno volje mora da bude srodeno uz pomod
impedekta sibzonktiva. Hteo bih da govorim sa gospodinom
Martinesom Quisiera hablar con el senor Martinez
(6) Algo i nada mogu biti i zamenice (nedto i niSta) ili pak prilozi
(malo i nikako).
Haz algo: udini neSto. De nada: nema na demu Algo lejos: poda-
leko (malo, donekle. nedto daleko). No es nada tonto- nije
nimalo (uopSte) glup.
(7) iCuinto? moze da bude prilog i pridev. Ispred glagola, kao
prllog. nepromenjiv je: i CuAnto es?: koliko je? (koliko koSta?). Ali
kao pridev menja se prema imenici: <,CuAntas personas habia?:
Koliko je bilo osoba (ljudi)?
(8) Ad ids doslovno znadi zbogom, ali se ta red zapravo upotrebliava и
istom smislu kao i naSe „dovidenja". U kastiljanskom postoji,
medutim, ditav niz i drugih obtika pozdrava u slidnim situacijama:
hasta luego. hasta ahora. hasta pronto, hasta la vista, itd.
VEZbA; 1. Vidademo ga s vremena na vreme. 2. U njegovom kvartu
ima mnogo radn|i 3. Svida mi se mlns ovih narandii 4. Ne dujem te
dobro 5. NeSto drugo 8. To de biti sve 7. Koliko je to? Koliko koStai
Leccidn за
129 ciento veintinueve
4 Hotete H joS neSto?
I......................1
5 Koliko Je to? (koliko koita?)
6 t
*«•***#**•••*•«•••••••••••«••*••******
LECCION TREINTA Y NUEVE
Vestirse
1 — ^Qui hace ahi toda esa гора? (1)
2 — No te preocupes por todo ese desorden.
3 Como empieza a hacer frio, he comenzado
a sacar la гора de invierno. (2)
4 Esta tarde llevari у guardari una parte de
la гора de verano.
5 Y manana iremos a comprar unos
pantalones para ti, que ... (buena falta te
hacen!
6 — Yo prefiero ir el domingo al Rastro para
poder comprarlos mis baratos. (3)
7 — Tu. siempre estis haciendo economies, pero
tienes raz6n.
8 Si todos hicieran сото tii, la vida no estaria
tan cara.
9 Pruibate esta chaqueta, creo que ya no te
vale. (4)
PRONUNCIACION: vesllrse 1 гора 2 desorden 3 empieCa sakar 4
llevare goardare parte. 5 pantalones 6 prefiaro rastro 7
ekonomlas 8 iOieran 9 pruebate taketa . . . vale
ciento treinta 130
ISPRAVKA VE1BE: 1 de vez en cuando vas a verlos ! de vez en
cuando comemos oescadn Sen tu herrin tviv murho amblente. 3 el
metcado - muy ammado 4 desea usted algo mds 5 cuAnto es
«•ее**********************************
TRIDESET DEVETA LEKCIJA
Odevanie (odeda, obudi se)
1 — Sta de (Sta radi) ovde sva ova odeda?
2 — Ne uzbuduj se (ne brini) zbog sveg tog nereda.
3 PoSto podinje (da biva) hladno, podela sam da
izvladim zimsku odedu.
4 Ovog popodneva (popodne) du oprati i srediti deo
letnje odede.
5 A sutra demo ved da kupimo pantalone za tebe
jer.. zaista ti trebaju (nedostaju).
6 — Ja viSe volim nedeljom da odem na Buvljak
(Rastro) da bih rnogao da ih kupim jeftinije.
7 — Ti uvek StediS, ali si u pravu.
8 Kada bi svi radili (postupali) kao ti, ±ivot ne bi bio
tako skup.
9 Probaj ovaj sako, mislim da ti viSe ne pnstaje (ne
vredi).
NOTAS
(1) Ropa: odeda: el abrlgo e« rope de Invierno: kaput je zimska
odeda. Ali гора znadi takode i veS; гора Interior: donji veS
(2) Ako paZljivo prodrtate prevod ove redemce, udinide vam se da se
ponavljamo. To je. medutim, udinjeno namerno da vam se i na taj
nadin pokaie da empexar i comenzar, dva veoma desto upotre-
bljavana glagola, znade tsto: podeti.
(3) El rastro: trag Ali ovde el Rastro oznadava isto Sto i naSa red
..buvljak". ..buvlja pijaca" (francusko ..marchd aux puces"). To je,
naime, na kastiljanskom odgovarajuda red za „buvljak". (Postoji i
el Rastrillo: malt „buvljak": po kvartovima ili koji nema odredenu
udestalost)
(4) Valor: vredeti, valjati. Ovaj glagol je veoma bogat u znadenjima.
Ovde je upolrebtjen u smislu sluienja. upotrebe Zapamtite takode
i vale; u redu, saglasan. i si
LKClbn за
131 ciento treinta у una
10 — Me est6 demasiado corta, pero no la tires.
(5)
11 Se la voy a dar a Daniel у a Lidia ya que
tienen la misma talla.
12 — acuerdas de este vestido? Hace a nos
que no me Io pongo.
13 — P6ntelo, a mi me gusta mucho.
14 — Es una репа que no tenga zapatos у medias
que vayan con 6I.
10 korta tires
11 daniel . Ildia talja 12 vestido pongo 13 pontelo 14 репа
tenga eapatos . . vajan
EJERCICIO: 1. ^Оиё haces ahi? 2. Estos bias ha comenzado
a hacer mas trio. 3. He empezado a escriblr a Roberto. 4.
Pru4bate esta camisa. 5. Este vestido es demasiado largo
para mi. 6. Prefiero comprar una talla mas pequeha. 7.
Quiero unos zapatos negros.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Danas iti se obuct и bate.
2 Sutra moram da perem mnogo veia
3 Moje su pantatone preduge za tebe
para ti.
4 Pos/e deS probati sako koji sam ti kupila
Luego te .....................................................
comprado.
ciento treinta у dos 132
10 — SuviSe mi je kratak, ali nemoj ga baciti.
11 Dadu ga Danijelu i Lidiji poSto nose (imaju) isti
broj.
12 — SeriaS li se ove haljine? Godinama (ve6) je ne
oblaCim.
13 — Obuci je, meni se veoma svida
14 — Steta Sto nemam cipele i Сагаре koje idu uz nju.
NOTAS
(5) Podsebamo: me estA bien. mat, mejor: dobro mi je (ide mi dobro),
loSe, bolje
VEiBA 1. Sta ti tu radii? 2. Ovih dana je podelo da biva hladnlje 3.
Poieo sam da pi*em (piamo) Robertu. 4. Probaj ovu koiulju. 5. Ova
haljina je suviie dugadka za mens. в. ViSe volim da kupim manji
broj. 7. HoCu erne cipele
5 Steta Sto pada kiia
................... que llueva.
ISPRAVKA VEZBE: 1 hoy voy a vestirme de bianco. 2 manana tengo
que lavar mucha гора 3 mis pantalones son demasiado largos 4
probarAs la chaqueta que te he 5 es una репа.
Leccldn 39
133 ciento Ireinte у tres
LECCION CUARENTA.
La televisi6n
1 — ^QuA lees?
2 — Estoy echando una ojeada al programs de
televisi6n. (1)
3 — ^Hay algo interesante?
4 — Hasta ahora, no he encontrado nada que
valga la репа. (2)
5 — Mira a ver lo que ponen en la cuarta
cadena.
6 — jHombre! Esta noche, ponen „Tiempos
modernos" de Charlie Chaplin. (3)
7 — Ya la he vlsto pero me gustaria verla de
nuevo.
8 Me encantan las peliculas de Chariot.
9 — Podemos telefonear a Susana, a Clemente у
a Rosa у proponerles que cenemos juntos.
10 Y luego, podriamos reunlrnos con Vicente у
ver la pelicula en su casa.
11 — Muy bien. Un poco de „tele" no esta
tampoco mal.
12 — jClaro que no!
Inocencia
13 — Ninos, apagad la televisidn e id a acostaros.
(4)
14 — MamA... por favor, deja que nos quedemos
dos о tres muertos mAs.
PRONUNCIACION: television 1 lees 2 eiando 3 interesante 4 valga 5
kadena S modernos 8 pellkulas Carlo 9 susana . klomente
proponerles . . . aenemos 10 reunirnos . . viSente 11 tele .
inodenOia 13 apagad akostaros. 14 kedemos . . muertos
ciento treinta у cuatro 134
Cetrdeseta lekcija
Televizija
1 — Sta (to) ditad?
2 — Upravo bacam pogled na televizijski program.
3 — Ima li Sto zanimljivo?
4 — Do sada nisam niSta pronaSao da vredi (napora).
5 — Vldl Sta daju na detvrtom kanalu.
6 — Gle! Vederas daju „Moderna vremena" Carlija
Caplina
7 — Ved sam ga video (la), ali bih rado opet da ga
vidim.
8 Odudevljavaju me (oboiavam) filmovi Sarloa.
9 — Mozemo telefonirati Susani, Klementeu i Rosi I
predloziti im da vederamo zajedno.
10 A potom bismo mogli da se sastanemo sa
Vlsenteom i da vidimo film u njegovoj kudi.
11 — Vrlo dobro. Malo ,,TV"-a nije uopdte lode
(naodmet).
12 — Naravno da nije.
Nevinost
13 — Deco, ugasite televiziju i idite u krevet (da legnete).
14 — Mama ... molim te, push (nas) da ostanemo jod
dva-tri mrtva(ca).
NOTAS
(1) Estoy echando una o/eada: (upravo) bacam pogled
(2) Hasta ahora: do sada Ovde ponovo sredemo vater: vredeti i репа:
trud, napor; vater ta репа: biti vredno, vredeti truda.
(3) Hombre: dovek; upotrebljava se takode. veoma desto, kao uzvik,
izrazavajudi iznenadenje ili divljenje. slidno naSem bre! gle! i
slidno Ne zaboravite da se h ne izgovara.
(4) Y (i) postaje e kada naredna red podinje sa i ili tv: Greets e Italia:
Grdka i Italija. Isto tako. о (ill) postaje и ispred redi koja podinje sa
о ili ho; Uno и otro, me es igual: jedan (no) ili drug) (6), svejedno
mi je.
L«cd6n *0
135 ciento treinta у clnco
EJERCICIO: 1. iQud leias ayer? 2. ^Ропеп alguna pelicula
interesante? 3. Hasta ahora no he tenido tiempo. 4. Yo no he
apagado la televis>6n. 5. Quidate con nosotros. 6. Me han
propuesto un nuevo trabajo. 7. Hoy he visto de nuevo a
Juan.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Sutra 6u proditati novine po izlasku s posts.
2 Video sam na te/evizi/i (jedan) vr/o interesantan program.
en la .................................
3 Tetevizija ja komunikaciono sredstvo
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
LECCION CUARENTA Y UNA
Una carta
1 — Me parece que han llamado a la puerta. (1)
2 — Yo no he oido nada, pero es posible.
PRONUNCIACION: puerta 2 okkj
ciento treinta у seis 136
VE2BA: 1. Sta si |i»Oe Oltao? 2. Da)u li neki zanimljiv him? 3. Do sada
nisam imao vremena. 4. Nisam ugasio televiziju. S. Ostani sa nama. 6.
PredloZili su mi novi posao 7. Danas sam opet video Huana.
4 Kasnije 6e6 shvatiti.
5 Film koji smo jute vtdeii bio je veoma dobar.
ISPRAVKA VE2BE: 1 manana I ее re el perlOdlco a la salida del
trabajo. 2 he vtsto - television un programa muy Interesante. 3 la
television es un medio de comunlcaciOn. 4 mis tarde te daras cuenta.
5 la pelicula que vimos ayer era muy buena.
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
Cetrdeset prva lekcija
Pismo
1 — Cini mi se da je neko zvonio (kucao, zvao).
2 — Ja nisam niSta duo (la), ali je mogude.
NOTAS
(1) Llamar: zvati; me l/amo Juan: zovem se Huan. Videli smo takode:
llamar por teWono: zvati telefonom ili telefonirati. A sada i llamar
a la puerta: (zvati) zvoniti odnosno kucati na vrata.
Leocidn 41
137 ciento treinta у siete
3 Tenemos que llamar al electriclsta para que
venga a arreglarnos el timbre. (2)
4 — Voy a abrir.
5 — Buenas tardes. ^Senores de VAzquez? (3)
6 — Si, aqui es.
7 — Esta carta certificada es para ustedes.
8 i,Puede firmer aqui, por favor?
9 — Por supuesto, pase un momento, voy a
coger un boligrafo.
10 — iQui^n es?
11 — El cartero, tree una carta para nosotros.
12 — iDe d6nde viene?
13 — No Io s6, ahora mismo Io miramos, pero
antes voy a firmer porque el cartero esti
esperando en el pasillo.
14 jVaya! Ahora no se donde he dejado el
boligrafo. (4)
3 elektriSlsta venga tfrnbre 4
abrir 5 vaSkeO 7 Oertifikada 8 firmer 9 supuesto pase . boligrafo 11
kartero 13 pasiljo 14 vaja dehado.
EJERCICIO: 1. Llaman a la puerta. 2. Voy a abrir. 3. £C6mo
flrmas tii? 4. Pasad un momento. 5. Dijame un boligrafo. 6.
Tus cartas nos gustan 7. Esper4 en el pasillo.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 E/ektnCer 6e dodi da popravi zvonce
. . eleclricista.........................................
2 Otvori mi vraia.
ciento treinta у ocho 138
3 Moramo zvati elektridara (da dode) da nam popravi
(sredi) zvonce.
4 — Otvoridu.
5 — Dobar dan. Gospoda Vaskes?
6 — Da, to je ovde.
7 — Ovo preporudeno pismo je za vas.
8 Hodete (moiete li) potpisati ovde, molim (vas)?
9 — Naravno, udite na trenutak, idem da uzmem
hemijsku olovku.
10 — Ko je?
11 — PoStar, doneo je (donosi) preporudeno pismo za
nas.
12 — Odakle dolazi?
13 — Ne znam. sada demo to videti, ali najpre Idem da
potpiSem jer pismonoda deka u hodniku (predvorju).
14 Brel Sad ne znam gde sam ostavio hemijsku
olovku.
NOTAS
(2) Popraviti: reparar. ali se mnogo dedde kaze arreglar srediti.
(3) U dopodnevnim satima pozdrav glasi buenos dlas, a u popodnev-
nim buenas tardes. Senores je mnoiina od senor: gospodm. Ta
red se upotrebliava i za oznadavanje grupe gospode kao i za
bradni par (I u Spaniji Zena udajom uzima muzevijevo prezime)
kada osoba koja govori ne poznaje dotidne ljude.
(4) jVaya! Vrlo uobidajen i dest uzvik. To je istovremeno i prvo i trede
lice jednine prezenta sibZonktiva glagoia ir: Idl. Red jvayat
odgovara nadem brel ma nemojl ma tdil, hajte, molim vasl I tome
slidno
VEiBA: 1. Zovu (kucaju, zvone) na vrata 2. Ja du otvoritl 3. Kako
sotpisujei? 4. Udite na trenutak. 5. Ostavl ml hemijsku olovku 6.
Tvoja pisma nam se svidaju 7. Sadekah u hodniku
139 ciento treinta у nueve
3 Primio sam jedno preporudeno pismo.
recibido ........................................
4 Mo'am da kupim sebi /ednu hemi/sku otovku.
«eeeeeeeeeeeeeeeeteeeeeeeeeeeeeeeeeeee
LECCION CUARENTA Y DOS
CETRDESET DRUGA LEKCIJA
Revision у notas
1. Jeste li videli? kaie se ^Ha visto usted? ili <, Usted ha
visto? Zamenica se nikada ne stavlja izmedu glagola imati
(haber) i participa perfekta. iHa pagado usfhd?: Jeste li
platili? iMe ha comprendido usted?: Jeste li me razumeli?
&Оиё ha dicho usted?: Sta ste rekli? ^Ha venido usted?:
Jeste li doSli?
U ostalim licima, osim ustedes, zamenica se izbacuje sem u
nekim odito neophodnim situacijama Je li video?: iHa
visto? Da li su do§ll?: tHan venido? Jesi li podeo?: <,Has
empezado? Jesmo li zavrSili?: ^Hemos terminado?
2. Bezlidno izraiavanje. Ukoliko je subjekat neodreden,
bezlidno izrazavanje se tvori tredim licem mnozine: Me han
dicho: rekli su mi, redeno mi je.
Postoje, medutim, i drug! oblici bezlidnog izrazavanja:
- u zamenidkom obliku
• kad je dodatak stvarna imenica koja postaje prirokom:
toliko stvari kaiu: dicen tantas cosas!
• kad je dodatak lidna neodredena imenica ili pak kada
glagol ne dozvoljava zabunu: potrebna (traii se) sekreta-
rica: se necesita secretaria.
ciento cuarenta 140
5 Potpiiite ovde. motim (vas)
ISPRAVKA VE1BE: 1 el - va a venir para erreglar el timbre 2 Abreme
la puerta. 3 he - una carta certificada 4 tengo que comprarme un
bollgrafo 5 firme aqui. por favor
•eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
- pomodu se:
e kad dodatak predstavlja odredeno lice: zvademo ga: se
le Hamard.
e kada se radi о neprelaznom glagolu: tamo se veoma
dobro jede: all! se come muy bien.
- pomodu tredeg lies mnoilne ili zamenidkog oblika:
e kada podmet predstavlja neku skupnost: u prodlom
stoledu malo se putovalo: en el siglo pasado viajaban
poco (ovde bi se mogao upotrebiti i zamenidki oblik).
• kod izvesnih uzredica: kaie se: dicen ili se dice.
- pomodu „uno", „una":
e kada upotreba se moze da ostavi u redenici izvestan
neodredeni smisao: dovek ima svoje sitne navike: uno
(una) tiene sus pequenas costumbres
• kada bezlidnost zapravo odito predstavlja prvo lice
jednine: uno (una) se encuentra bien: dobro se osedam
(neko, jedan se dobro oseda)
- glagolom u prvom lieu mnoiine ukoliko se bezlidnost odito
odnosi na takvu situaeiju: Todos hemos ido de vacaciones:
Svi smo (su) otiSli na odmor.
- zajednldkom imenicom ukoliko se ispred nje nalazi zame-
nidki glagol reciprodnog znadenja: u ovom gradu se
medusobno ispomazu: la gente se ayuda mutuamente en
esta ciudad.
Skreiemo painju svaki put kada se pojave prethodno
neobradivani primeri; za sada nemate potrebe da se na
ovome duze zadrzavate.
L*ccl6n 42
141 cl«nto cuarenta у una
3- Reciin: (videti 4 redenicu 37. lekcije i 5. redenicu 38).
Ova red se uvek upotrebljava ispred participa perfekta.
Medutim, u Latinskoj Americi desto se koristi uz aktivne
glagole u smislu „pre malo vremena", „nedavno" i tome
slidno. Recidn Hegamos: upravo smo stigli, tek Sto stigosmo.
Estin recidn cogidas: upravo su ubrane; estdn recidn
Hegados: samo Sto su stigli; esta reaen hecho: nedavno
(skoro) je napravljeno; estaba recidn comido: upravo beSe
jeo.
Takode i: casa reelin construida: skoro izgradena kuda;
reciin nacido: novorodende; reciin salido: upravo iziSao (iz
Stampe, na primer).
4. Ir sa gerundivom (videti 6. redenicu 37. lekcije): kada je
potrebno da se izrazi predstava о postupnosti ili razvojnom
toku nedega, upotrebljava se Ir sa gerundivom: las nubes
iban ocuitando el cielo: oblaci su postepeno (malo-pomalo)
prekrivali nebo. Kada se radi о nizu akeija ili kretanja, ali ne i
о postupnosti u bukvalnom smislu redi, takode moze da
posluzi ir sa gerundivom: El hombre contaba las horas que
iban pasando: Covek je brojao sate koji su prolazili (nizali se
jedan za drugim).
• к»*»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»
LECCION CUARENTA Y TRES
Esperamos a un amigo
1 — i,Ad6nde vas?
2 — Voy a la estaci6n. Juan llega a las nueve у
media i, probablemente, vendri cargado.
3 — 4 Vas a ir en coche?
4 — No. Voy a coger el autobus. Hoy. hay
demasiada circulacion.
5 — iQuieres que te acompane?
6 — Si no tienes nada que hacer у quieres venir,
te espero.
PRONUNCIACION: 2 vendra kargado 4 autobus 5 akomoanje
cento cuarenta у doe 142
Ukoliko se radi о kretanju u trajanju, izrazidemo ga pomodu
andar plus gerundiv: anduvo buscando todo el dia: trazio je
celoga dana
5. Ispisati na kastil|anskom („drugi talas")
1 Je li ovo prvi put da dolazid ovde? - Da, nisam
poznavao ovaj grad.
2 Stolnjak je upravo ispeglan. - Postavidu sto.
3 S vremena na vreme, svida mi se da odem u vrt. -
Meni takode.
4 Probaj ovu kodulju. - Vide mi ne odgovara (ne ide).
5 Ovde nema nidega Sto vredi truda (nedto vredi).
6 Da II je neko kucao na vrata? - Ne verujem.
6. Prevod
1 iEs la primera vez que vienes aqui? - Si, no
conocia esta ciudad.
2 El mantel estd recidn planchado. - Voy a poner la
mesa.
3 De vez en cuando. me gusta ir al jardin. - A mi,
tambidn.
4 Prudbate esta camisa. - Ya no me vale.
5 Aqui no hay nada que valga la репа.
6 AHan llamado a la puerta? - No creo.
Cetrdeset treCa lekcija
Cekamo prijatelja
1 — Kuda ded?
2 — Idem na stanicu. Huan stize u pola deset (devet i
pd) i verovatno de dodi natovaren (s puno prtljaga).
3 — Ided li kolima?
4 — Ne. Uzedu autobus Danas je prevelika guzva (ima
previde saobradaja).
5 — Hoded da te pratim (da i ja podem s tobom)?
6 — Ako nemad nidta da radid i zelid da poded, dekam
te.
LeecMn 43
143 ciento cuarenta у tres
7 — De acuerdo. Voy a peinarme у nos vamos.
(1)
8 — Entre los tres, podremos llevar todas las
maletas.
9 y, si pesan demasiado, cogeremos un taxi.
10 — i,Crees que vendri muy cargado?
11 — No Io s6, pero, en su ultima carta, me decia
que tenia intenci6n de quedarse aqui unos
meses. (2)
12 Creo que ha alquilado una casa vieja a
quince kildmetros de aqui.
13 — iY qu6 quiere hacer?
14 — No tengo ninguna idea sobre sus planes.
7
peinerme 8 entre . maletas 9 pesan . koberemos tasi 11
intension . kedarse 12 aJkilado . . . kilometres 14 planes
EJERCICIO: 1. La estaci6n no esti lejos del centre de la
ciudad. 2. El autobus te dejarA a la puerta de casa. 3. Antes
de ayer, habia mucha circulaci6n. 4. Teresa iba a su casa
muy cargada. 5. La hemos ayudado los cuatro. 6. Tengo la
intenci6n de hacerme una mesa 7. Todavia no tengo planes
para el prdximo ano.
ciento cuarenta у cuetro 144
7 — U redu. Odoh da se podeSljam pa idemo.
8 — Utroje. modi demo da ponesemo sve kofere.
9 a ako su preteSki (suvide teSki). uzedemo taksi.
10 — Mislid II da de dodi natovaren? (s puno prtljaga)
11 — Ne znam, ali je u svom poslednjem pismu govorio
da ima nameru da se ovde zadrzi nekoliko meseci.
12 Mislim da je zakuplo jednu staru kudu na petnaest
kilometara odavde
13 — I dime ieli da se bavi?
14 — Nemam ni pojma о njegovim planovima.
NOTAS
(1) Videti 23 lekciju. napomenu broj 3,
(2) Unos meses: ovo unos prevodlmo ovde sa nekoliko Sto bl
odgovaralo redima alguno, algunas. Unos. unas u mnoiini potpu-
nije izraZavaiu neodredenost nego algunos odnosno a/gunas
(3) Ved se privikavate na ovaj glagoi, zar ne? Clnim: Yo hago: dinio
sam: yo bacia: dlnidu: yo bard; udinjeno: hecho
VE2BA 1. Zeleznidka stanice nije daleko od centra grade 2. Autobus
de te ostaviti na kudnoj kaplji, 3. Prekjude je bilo mnogo saobradaja
4. Teresa je otiSJa kudi punih ruku (jako natovarena) 5. Sve detvoro
smo joj pomogll в. Imam nameru da napravim aebl jedan sto 7.
Nemam jod planova za idudu godinu.
eeeee
„Figurativni izgovor" je poStapalica koja vam vide i nije
potrebna. Mi demo ipak nastaviti da vam je dajemo и joS
nekoliko lekcija savetujudi vam da je ne gledate sistematski.
Bacite pogied na taj deo зато и sludaju пеке dvojbe,
nedoumice. Nakon dve-tri Iekcije shvatidete da vam vide nije
od potrebe
Leccidn 43
145 ciento cuarenta у cinco
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Postednji autobus poiazi и jedan sat ujutru.
. . ................... pasa . . .
2 Hotted li da me ispratid?
L............. ....t1
3 Moram se obutti i odedl/ati pre izlaska
•»***»»»***e***»*»****»eeee*ee*ee*e*a*
LECCION CUARENTA Y CUATRO.
Saldos
1 — Es fin de temporada. (1)
2 El inventario comienza a hacerse en los
comercios.
3 Pronto ser£ la ёроса de las rebajas. (2)
4 — Si estte de acuerdo. manana, podemos
levantarnos pronto e ir a ver si compramos
algo. (3)
5 Las rebajas han comenzado.
6 — Si. Yo neceslto zapatos <,У tu?
7 — Yo queria hacer esta tarde una pequena
lista de lo que me parece mAs necesario.
PRONUNCIACION: saldos 1 temporada 2 inventario .. komerOlos 3
rebahas
ciento cuarenta у seis 146
4 Imam зато /edan kofer.
5 Imao je nameru da kupi now odedu
ISPRAVKA VE2BE: 1 el ultimo autobus - a la una de la manana. 2
quieres acompabarme 3 tango que vestlrme у peinarme antes de salir
4 tengo solamente una maleta. 5 tenia la intencidn de oomprar una
casa vieja.
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeaeeeeeeeeee
\
Cetrdeset Cetvrta lekcija
Rasprodaje
1 Kraj je sezone.
2 Podin ju da prave inventar u radnjama.
3 Uskoro de dodi (biti) vreme rasprodaja.
4 — Ako se sla2eS, sutra mo2emo ustati rano i otidi da
vidimo da li da kupimo (po)nedto.
5 Rasprodaje su podele.
6 — Da. Meni su potrebne cipele, a tebi?
7 — Hteo (la) sam danas popodne (ovog popodneva) da
napravim mali spisak onoga sto mi se dini
najnuznije.
NOTAS
(1) Temporada: sezona Ranije smo ved rekli da se sezona u smislu
godtSnjeg doba kaze I estaodn; fetid godSnja doba: las cuatro
estaciones.
(2) Rebaja: popust Kada budete sluSali nekoga ко govori kastiljan-
ski, zapazifete da se za rasprodaju mnogo deSde kaZe rebajas
nego saldos (Sto je. u principu. odgovarajudi izraz)
(3) Primedujete i ovde da ispred redi koja podinje sa i ili til, у se
pretvara u e (radi sazvudja).
Leccidn 44
147 ciento cuarenta у siete
8 — De todas formas, no creo que necesitemos
muchas cosas.
9 — En esta cesa todos somos muy cuidadosos.
10 — Si no nos gastamos todo el presupuesto que
hem os pre vis to.
11 me gustaria comprar unas cuantas planchas
de madera de pino.
12 — quieres hacer con ellas?
13 — Una biblioteca.
14 — jAh, si! ya no me acordaba.
8 necesitemos 8 kuidadosos 10 gastamos presupuesto
prevtsto 13 bibtioteka.
EJERCICIO: 1. La nueva temporada de cine, todavia, no ha
comenzado 2. En ciertas zapaterias, hay ya rebajas. 3. De
todas las formas, yo no podri ir. 4. Yo me gasto poco dinero
en vestidos. 5. Tenemos un presupuesto de dnco mil
pesetas. 6. Jos4 es muy cuidadoso. 7. Necesito unos
zapatos.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Mi 6emo uzeti odmor и vansezoni.
............................... fuera de
2 Danas sam ustao (la) rano.
3 Ovoga meseca rasprodaje su na sve strane
ciento cuarenta у ocho 148
8 — U svakom sludaju, ne verujem da nam treba mnogo
stvari
9 — U ovoj kudi, svi smo veoma (Stedijivi) brizljivi.
10 — Ako ne potroSimo sav budget koji smo (bili)
predvideli,
11 rado bih kupio nekoliko dasaka borovine.
12 — Sta ceS praviti od njih?
13 — Biblioteku
14 — A, da! nisam se setila (ved sam zaboravila).
VE2BA: 1. Nova bioskopska sezona joS uvek nije poOela 2. U neklm
prodavnicama cipela ved je poCela (ved ima) rasprodaja 3. U svakom
sluCaju. ja neCu moCI da Idem tamo 4. Ja troiim male novea na
odeCu 5. Mi imamo budiet od pet hiljada peseta 6. Hose je veoma
briiljiv j&tedljiv). 7. Meni su potrebne cipele.
4 Osecam potrebu de (se) Setam desto
5 Jutros sam potro&to (la) test hit/ada dinars
....................... me he .........................
dinares
ISPRAVKA VE2BE: 1 tomaremos las vacaciones - temporada 2 boy
me he levantado pronto. 3 este mes hay rebajas en todos los sitios 4.
necesito pasearme a menudo 5 esta manana - gastado sesenta.
L«ccl6n 44
149 ciento cuarenta у nueve
LECCION CUARENTA Y CINCO
Un triste у banal fin
1 Sacado de un periddico, de la seccibn titulada:
2 ,,Eso no les pasa mds que a los demis". (1)
3 El relato literal que leemos es el siguiente:(2)
4 Un carpintero у sus dos hijos se matan al
caer de un balcdn a la calle. (3)
5 Sevilla: — Ayer, a las clnco у cinco de la
tarde, el senor R. Pbrez, carpintero de
profesidn,
6 se hallaba en el balc6n de su domicilio, (4)
7 situado en el cuarto plso del inmueble que
habitaba,
8 teniendo en brazos a su hijo Joaquin de dos
anos de edad,
9 De pronto, el otro hijo del senor R. Pbrez,
сауб a la calle
10 y, al querer impedirlo, el desgraciado senor
resbald (5)
11 al pisar una cAscara de plfttano que se
encontraba en el suelo;
12 el padre perdio el equilibrio у сауб tambibn
a la calle con el nirio que tenia en sus brazos.
13 Los tres resultaron muertos en el acto.
14 La esposa у madre se ha vualto loca. (6)
I [ ЯЕ VUEETP
PRONUNCIACION: triste banal 1 sakado sok0ion titulada 3
relato literal leemos sigiente 4 karpintero .. . matan 5 sevllja
pereO profesion 6 domiOilio 7 inmueble 8 braOos hoakin
eda (d) 9 kajo 10 impedlrio . dosgraOiado ... resbalo 11 pisar ...
kaskara platano suelo 12 perdio .. ekilllxio 13 resultaron .
akto 14 esposa
ciento ci n cue nt a 150
Cetrdeset peta lekcija
Tuzan i banalan kraj
1 Uzeto iz novina, iz rubrike pod naslovom:
2 „To se deSava samo drugima".
3 Doslovna prida koju ditamo je slededa.
4 Jedan stolar i njegova dva sina ginu padnuvSi sa
balkona na ulicu.
5 Sevilja: — Jude, u pet i pet popodne, gospodin R.
Peres, stolar po zanimanju,
6 nalazio se na baikonu svoga doma,
7 smeStenog na detvrtom spratu zgrade u kojoj je
stanovao,
8 drzedi u narudju svoga sina Hoakina, starog dve
godine.
9 Iznenada, drugi sin gospodina R. Peresa pade na
ulicu
10 i, zeledi da to spredi, nesretni gospodin se okliznu
11 stavdi na koru od banane koja se zatekla na
patosu;
12 otac izgubi ravnotezu i takode pade na ulicu sa
detetom koje je drzao u svom narudju.
13 Sva trojica ostadoSe mrtvi na lieu mesta.
14 Supruga, odnosno majka je poludela.
NOTAS
(1) Pasar: prodi, dogoditi se, desiti se. ali takode i ocurrir znadi to
isto: desiti se; to smo ved videli Videti napomenu broj 2. u 27
tekeiji
(2) Leemos: ditamo; leamos ill vamos a leer: ditajmo. Siguiente:
muklo u (ne izgovara se).
(3) A! caer: padajudi, padnuvSi Videti 49. lekeiju, paragraf broj 1.
(4) Na6: encontrar ili haitar: nalazio se: se encontraba ili se ha/laba
(5) tmpedir: sprediti; impedimiento: spredavanje, ometanje, smetnja
tmpedirto: sprediti ga, sprediti to.
(6) Se ha vuetto ioca: poludela je (postala je luda). Te has vuelto
loco?: Jesi h poludeo? Me he vueito descontiado: postao sam
(pretvorio sam se u) nepoverljiv.
Leccibn 45
151 ciento clncuenta у una
EJERCICIO: 1. Yo compro todos los dias el peri6dico 2.
iCu4l es su profesi6n? 3. Estoy domicillado en C6rdoba 4.
Vivo en un inmueble nuevo. 5. Esta manana, mi padre se ha
caldo en la calle. 6. Mi madre coge a mi hermano pequeno
en brazos. 7. He encontrado un bollgrafo en el suelo.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Moja brada i ja ditamo zajedno no vine.
2 NaSa adresa je slededa
3 Kod mojih prijatelja postoje (ima) tri balkona sa cvedem
LECCION CUARENTA Y SEIS
La familia
1 Mi abuela у mi abuelo, por parte de mi
padre, son originarios del campo; son
campesinos.
2 La madre de mi madre, mi abuela, tambifcn
naci6 en el campo.
3 Mi otro abuelo muri6 durante la guerra. Yo
no le he conocido.
PRONUNCIACION: 1 abuela . . orlhinarios kampeslnos 2 naOio 3
murio durante gerra (u se ne izgovara; udvojeno r)
ciento clncoenta у doe 1S2
VE2BA 1. Kupujem novine svakog dana, 2. Koje je vaSe zanlmanje?
(koje ste profesije?). 3. Ja imam stalni boravak и Kordobi 4. Ja iivim
u (jednoj) novoj zgradi. 5. Jutros je moj otac pao na ulici. 6. Moja
majka uzima mog mladeg brata u narufije 7. NaSao sam hemijsku
olovku na zemlji.
4 Ja vo/im (mem se svidaju) banane
5 Hteo sam da ga (to) spreCim
ISPRAVKA VE2BE: 1 mis hermanos у yo leemos el periddico juntos. 2
nuestra direccibn es la siguiente. 3 en casa de mis amigos hay tres
balcones con dores. 4 me gustan los plAtanos. 5 querla impedirlo
•**eee*e*«*«*eee**********e*e**eee*e*e
Cetrdeset Sesta lekcija
Porodica
1 Moja baka i moj deda, sa oCeve Strane, poreklom
su sa sela: oni su seljaci.
2 Majka moje majke, moja baka, takode je rodena na
selu.
3 Moj drug! deda poginuo je u toku rata. Njega
nisam poznavao.
L»CCl6n 46
153 ciento cincuenta у Ires
4 Yo soy el mayor de los nietos por parte de
mis abuelos paternos (1)
5 Los hijos e hijas de mis tias son mis prlmos
у prlmas. (2)
6 A mis abuelos, les gusta verse rodeados de
sus nietos.
7 Algunos de mis primos tienen hijos.
8 Biznietos у bisabuelos juegan, a menudo,
juntos сото si tuvieran la misma edad.
9 Cuando se les observe, es muy ficil estar
de acuerdo con el refrin que dice:
10 ,,Los extremes se tocan".
11 Personas mayores у nlnos dan, a menudo, el
mlsmo tlpo de alegrias у preocupaciones.
12 Las unas por su sabiduria,
13 у los otros por su vitalidad.
14 Para nuestros predecesores, asi сото para
nuestros descendientes somos, a veces,
espejos.
4 nietos
paternos 5 tlas . prlmos 6 verse rodeados в brenletos
bisabuelos 9 observe . refran 10 estremos 11 alegrias 12 sabiduria
13 vitalrda(d) 14 predoBesores . desOedientes . espehos
EJERCICIO: 1. Mis abuelos son muy mayores. 2. Mis padres
son hijos de campeslnos. 3. Mi hermana es la mayor de la
familia. 4. Nuestra casa esti rodeada de jardlnes. 5. Hoy. he
tenldo una gran alegria. 6. Los nlnos tienen mucha vitalidad.
7. En tu casa, hay un gran espejo.
ciento ctncuenta у cuatro 154
4 Ja sam najstariji medu unucima (od Strane) mog
dede i babe po odevoj liniji.
5 Sinovi । kderi mojih strina (ujni, tetaka) moji su
rodaci (brada i sestre po ...).
6 Moj deda i baka vole da se okruze svojim unucima.
7 Neki od mojih rodaka (brade po ...) imaju decu
8 Praunuci i pradede i prababe desto se igraju
zajedno kao da su istih godina (uzrasta).
9 Kada ih posmatrate, lako je saglasiti se sa (onom)
izrekom Sto kaze:
10 „Krajevi se dodiruju".
11 Starije osobe i deca desto pruzaju isti tip radosti i
briga.
12 Ovi prvi (jedni) svojom mudroddu,
13 oni drugi svojom vitalnoSdu.
14 Za naie pretke, kao i za naSe potomke, mi smo,
ponekad. ogledala
NOTAS
(1) Mayor stariji U ovoj lekeiji nalazimo i druga znadenja ove redi (v.
redenicu broj 11). Kasnije demo videti da je mayor jedna od
komponenti za tvorenje komparativa odnosno superlative.
(2) U kastiljanskom, kao„ uostalom, i и mnogim drugim evropskim
jezicima. upotrebtjava se jedna generidka red za celo srodstvo u
drugom kolenu: tio; stric, ujak, tetak; tie: strina, ujna, tetka;
primo, a: brat odnosno sestra po stricu, ujaku. tetku (odnosno po
strlni. ujni. tetki). Stoga je desto, sa tadke glediSta naSeg jezika,
teSko dokuditi о kakvom se srodstvu zapravo radi ako to nije
izridito naglaSeno na nekom mestu ili, eventualno, jasno iz samog
konteksta Slldno je i sa kastiljanskom redju abuelos koja znadi i
„dede" i „baba i deda" (za razliku od naJeg jezika. и kojem nema
zajednidke redi za dedu i babu)
Ova lekcija, inade, ne predstavlja neku posebnu teSkodu
Radi se. pre svega, о tome da naudite nove redi koje vam
dajemo. No, podto demo vam u narednoj revizlonoj lekeiji
dati nekoliko pojadnjenja о prisvojnim zamemcama i pridevi*
ma. moiete ved ovde podeti da se privikavate na njih. Setite
se onih koje smo ved videli: njegova kuda: su casa; vada
prijateljica: vuestra amiga; njegova (njena) odnosno njihova
mudrost: su sabiduria.
VE2BA: 1. Moj deda i baba su veoma stan. 2. Mop roditelji su seljadka
deca (deca seljaka). 3. Moja sestra je najstarija u porodici (medu
decom) 4. Nate kuda je okruzena vrtovima 5. Danas sam imao
doiiveo) veiiku radost. 6. Deca imaju mnogo vitalnosti. 7. Kod tebc
ma veliko ogledaio.
Leocldn 46
155 ciento cincuenta у cinco
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Se/jaci obraduju zemlju
2 U vreme ipanskog rata. beSe preko milion mrtvth.
...................................... hubo
. . millbn ................
3 Nisam poznavao svoga dedu i babu sa odeve strane
Yo ...............................................
****«•*•*«****«•*•***«*«»**«***«*••«••
LECCION CUARENTA Y SIETE
Cuesti6n de cartera
1 — Nuestro coche esti averiado у no estarA
arreglado antes de diez dias.
2 <,Y el vuestro?
3 — El nuestro est6 en el garaje у nos han dicho
que tienen para rato.
4 — c6mo vamos a hacer para ir a Suecia la
semana que viene? (1)
5 — Tenemos muchas posibilidades, a saber: el
avi6n, el tren, el barco, la moto, ademis de
la bicicleta у del autostop.
PRONUNCIACION: 1 averiado 3 garahe 4 suaQia 5 posibilidades
avion tren barko blOlkleta . .. autostop
cienta cincuenta у seis 1M
4 Poslovice izratavaju narodnu mudrost
................... expresan ........................
5 Ponekad se gledamo и ogledalu.
ISPRAVKA VE2BE: 1 los campesinos trabajan la tierra. 2 durante la
guerra de Espana - mas de un - de muertos 3 no he conocldo a mis
abuelos por parte de mi padre. 4 los refranes - la sabiduria del
pueblo 5 a voces, nos miramoe en un espejo.
*•**•«*«****•*•****•••***••*•••••*•**•
Cetrdeset sedma lekcija
Pitanje novdanika
1 — Nad auto je odteden (pokvaren) i nede biti
popravljen pre deset dana (tek za).
2 A vad?
3 — Nad je u garaii (servisnoj stanici) i rekli su nam da
imaju (da rade) poprilidno dugo (zadugo).
4 — Pa Sta da radimo za odlazak u Svedsku idude
nedelje?
5 — Imamo mnoge mogudnosti, to jest: avion, voz,
brod, motocikl, a uz to (povrh toga) bicikl i
autostop.
NOTAS
(1) La semana que viene: idude sedmice. Mozda se neSto dedte
koristi ovaj izraz: la semana prdxitna. pa sami izaberite
Leccton 47
157 ciento cincuenta у state
6 — 4Y por qu6 no, tambi6n, el burro о el mulo?
7 — Yo habia pensado que podiamos ir a pie.
8 — Sois muy graciosos pero tenemos un
problems у hay que resolverlo.
9 — MAs vale reirse que enfadarse.
10 — El avion es mAs ripido que el tren у que el
barco. (2)
11 — El avi6n es tan саго сото el barco.
12 Y el tren es menos caro que el avi6n у que
el barco,
13 у сото nuestros monederos no soportan las
alturas у se marean ... (3)
14 — jEntonces ... guiados por la voz de la razdn
... iremos en tren!
. . resolverlo 8 reirse
alturas marean 14
в burro mulo 8 graSiosos
enfadarse 13 monederos soportan
giedos (u so ne izgovara) . vo0.
EJERCICIO: 1. Acabo de llevar el coche al garaje. 2. Todavia
tengo para un buen rato. 3. No te enfades por tan роса
cosa. 4. Nuestra casa es mAs grande que la vuestra. 5. Su
hijo es mAs pequeno que el nuestro. 6. Sus abuelos son tan
mayores сото los nuestros. 7. En barco, me mareo.
EJERCICIO DE CONTROL.
Ponga las palabras que faltan:
1 Auto neCe biti spreman za ponedet/ak
ciento cincuenta у echo 158
6 — A zaSto ne i magarca ili mazgu?
7 — Ja sam mislio da mozemo idi peSice.
8 — Veoma ste duhoviti (slatki), ali imamo jedan
problem i valja ga (raz)reSiti.
9 Bolje smejati se (smeh) nego ljutiti se (ljutnja).
10 — Avion je brii od voza i od broda
11 — Avion je jednako skup kao i brod.
12 A voz je jeftiniji od aviona i od broda,
13 a poSto naSi novdanici ne podnose visinu i imaju
morsku bolest ...
14 — Znadi .,. vodeni glasom razuma . . idemo vozom!
NOTAS
(2) Redemce broj 10, 11 i 12 pokazuju vam klasidno tvorenge
komparativa. To demo joS detaljnije videli u narednoj revizionoj
lekciji.
(3) Me mareo: zlo mi je. muka mi je. U kastiljanskom, rnorska bolest i
mudnlna kaze se: un mareo Primedujete da u reb mareo prva
slova - mar - znade more
VE2BA: 1. Upravo sam odvezao kola u garaZu 2. Joi mi treba prilidno
vremena. 3. Ne Ijuti se zbog tako sitnih stvarl 4. NaSa je kuda veda od
vaSe 5. Ngegov (ngen) sin je manji od na&eg 8. Ngegovi (ngeni) deda i
baba su stariji od naSeg dede i babe 7. U txodu, meni je muka (imam
morsku bolest, mudninu).
2 Izvinite, ima li и btizini neka garaza?
Perdone, j,........................................................?
3 Nai kvart je manje ziv od vaSeg
4 Proile godine je Mo hiadnije nego ove
......................... hizo ................................
Lecck>n 47
159 ciento cmcuenta у nueve
5 Mop pri/atelp stanuju isto tako daieko kao i vi.
• »**•••*«**********«*«***,»* + *•«*«»«*,»»
LECCION CUARENTA Y OCHO.
Lo nuestro (1)
1 — Este jersey, ^es el mio о el tuyo?
2 — Ese es el mio.
3 Si quieres, pbntelo pero te estari demasiado
grande. (2)
4 — No, voy a buscar el mio.
5 — El tuyo se lo ha puesto Mayte esta manana.
(3)
6 Pero ponte el suyo. te ir6 muy bien con esa
гора.
7 — Despu^s de todo ... no es una mala idea.
8 — Es una ventaja que la гора de unos sirva
para otros.
9 — Y que todos nosotros estemos de acuerdo
para funcionar asi.
10 — Es mejor que:
11 Lo mio mio у lo tuyo de entrambos. (4)
PRONUNCIACION: 1 hersaj . .. mio ... tujo 5 malto 8 ventaha .
sirva, 11 entrambos
ciento sesenta 160
ISPRAVKA VE1BE 1 el coche no estara listo para el lunes 2 hay un
garaje cerca de aqui, 3 nuestro barrio es menos animado que el
vuestro 4 el aho pasado - mds que dete 5 mis amigos viven tan lejos
сото vosotros (ili ustedes).
ee*e*e*6ee****e****«***ae«««***«******
Cetrdeset osma lekcija
NaSe (ono Sto pripada nama)
1 — Je li ova majica moja ili tvoja?
2 — Moja.
3 Ako hodeS, obuci je ali de ti biti suviSe velika.
4 — Ne. potraiidu svoju.
5 — Tvoju je obukla Majte jutros
6 Ali obuci njenu, dobro de ti idi (slagati se) sa tom
haljinom.
7 — Na kraju krajeva ... nije loJa ideja.
8 — To je prednost kada odeda jednih sluii i za druge
9 — I kada smo svi mi saglasni sa takvim ponaSanjem
(funkcionisanjem).
10 — Tako je bolje nego:
11 Moje je moje a tvoje je nas oboga
NOTAS
(1) Lo nuestro; naSe, ono Sto pripada nama; to mio: moje. Sto pripada
meni (11. redenica). Zapamtite za sada samo u ovom smislu. Radi
se о hispanizmu koji demo kasnije precizirati poblize. Videti i 5.
paragraf 28 lekcije
(2) Te estara bien: dobro te ti (pri)stajati (idi, odgovarati), Ved smo
objasnili ovaj tip konstrukcije Mozete videti I napomenu broj 5. u
39. lekeiji.
(3) ObuCi odevni predmet: ponerseto.
(4) Radi se о narodnoj izreci.
Leccl6n 4Я
161 ciento sesenta у una
Refranes: (5)
1 No se gan6 Zamora en una hora.
2 Por el hllo se saca el ovillo.
3 Quien mucho abarca, poco aprieta.
PRONUNCIACION 1 батога 2 Ho ovlljo 3 abarka . . . aprieta
EJERCICIO: 1. Mi jersey es menos bonito que el tuyo. 2. El
suyo es mds grande que el mio. 3. Despuis de todo .. creo
que podr£ arreglarme. 4. Este pescado es ntejor que aquil.
5. Este pantal6n me est4 tan bien сото 4se. 6. Tengo que ir
a buscar a los nlnos 7. Yo, por mi parte, estoy de acuerdo,
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1. Obuci ove pantaione / reci mi da H ti odgovaraju
2 Prevelik je za mene
ciento sesenta у dos 162
Izreke
1 Samora ne bi zauzeta za sat vremena.
2 Koncem se klupfie odmotava.
3 Ko mnogo zahvati. slabo (malo) uhvati (stisne).
NOTAS
(5) Ove tri kastiljanske rimovane izreke imaju svojstvenu zvudnost.
Preveli smo ih doslovno i zbog jasnoCe znadenja ne dajemo u
zagrad i neke od odgovarajucih naiih izreka.
VE2BA; 1. Moja majica je manje lepa od tvoje 2. Njena je veda od
moje. 3. Na kraju krajeva. mislim da bih mogla da si to udesim
(sredim) 4. Ova riba je bolja od one. 5. Ove pantaione mi sto>e bol|e
od onlh. 6. Moram da odem po decu. 7. Sto se mene tide, ja sam
saglasan.
3 Ne veru/em da mi sfoie (mogu sluiiti).
4 Kupi mi befog konca i novine.
5 Svidaju mi se posfovice (izreke).
ISPRAVKA VE1BE. 1 ponte este pantalOn у dime si te esta bren 2 es
demasiado grande para mi. 3 no creo que me slrva 4 cOmprame hllo
bianco у el periddico. 5 me gustan los refranes
LaccMn *a
163 ciento sesenta у tres
LECCION CUARENTA Y NUEVE
CETRDESET DEVETA LEKCIJA
Revisibn у notas
1. Al caer: padnuv (Si), padajudi, poSto pade. Ovo je veoma
rasprostranjen oblik; tako, na primer: a! despertarme: probu-
divSi se (me); al salir de casa: IziSavSi iz kude; al Hegar:
stigavSi.
Videti napomenu broj 2. lekcije 22.
2. U, na se kaze: en el. en la kada ne postoji kretanje, a al, a
la kada ono postoji. Estoy en el balcdn: ja sam na balkonu;
voy al batcdn: idem na balkon.
3. Komparativ: Videti u 47. lekciji 10,11. i 12. redenicu I4,5.
i 6. redenicu del ejercicio. Ukoliko ste ih zapamtili, ved znate
kako se u kastiljanskom tvori uporedno stanje, komparativ.
Imamo, dakle, za takozvani komparativ superiornosti mis
qub: tu hijo es mis joven que el mlo: tvoj sin je mladi od
moga; za takozvani komparativ inferiornosti: menos que:
el tren es menos ripido que el avitjn: voz je manje brz od
aviona. Za komparativ egaliteta: tan . сото: los europeos
son tan simpdticos сото los africanos: Evropljani su isto
toliko simpatidni koliko i Afrikaner
Evo i nepravilnih komparativa sa kojima smo se ved sretali:
malo - peor: lo§ - gori; bueno • mejor: dobar - bolji; pequeno
- manor: mali - manji; grande mayor: velik - vedi. Za mayor.
vidite napomenu broj 1. u 46. lekciji.
Za mejor. znajte da je isti oblik za pridev i prilog.
4. Priavojni oblici: Sto se tide prideva, u kastiljanskom
nalazimo dve vrste prisvojnih oblika:
Mi: moj. a, e
Tu: tvoj. a, e
Su: svoj. njegov,
njen, njihov, itd.
Mis: moji, a, a
Tus: tvoji, e. a
Sus: svoji, njegovi,
njeni. njihovi, ltd.
Nuestro, a. os. as:
nai, a. ltd.
Vuestro, a, os, as:
vai, a. itd
Sus: nphovl, e, a
ciento sesenta у cuatro 164
Mlo, «. os. as: moj. a, ltd
Tuyo. a. os. as: tvoj. a. itd.
Suyo. a. os. as: svoj. rjegov,
njen, itd
Nuestro, a. os. as: nai a. itd
Vuostro. a. os, as: vaS. a, ltd.
Suyo. a. os. as: njihov. a. itd.
Mi, tu, su dolaze uvek ispred imenice, a mio, tuyo, suyo uvek
iza imenice. Obratite posebnu paznju na prisvojni oblik su
koji mo2e da znaPi i njegov, njen, njihov, svoj, a i vaP (kada
nekoga oslovljavate na vi).
Sto se tide prisvojnih zamenica. njihov oblik nije niSta drugo
do pridev mlo, tuyo, suyo, itd., ispred кода dolazi odgovara-
juPi Plan; este coche es et mlo; ovaj auto je moj; ese garaje
es et suyo: ta garaza je njegova, itd Na ovome se viSe
nePemo zadrzavati, jer vi sve to vep znate.
5. Isplsati na kastiljanskom (drugi talas)
1 UzePu voz. — HoPeP li da te pratim?
2 Ovo je vreme sezonskih rasprodaja. — Idem da
kupujem.
3 Sta (to) PitaP? — Knjigu izreka.
4 Moj prijatelj Huan je najstariji u porodlci. — Koliko
mu je godina?
5 Tvoj posao je isto toliko zanimljiv koliko i moj.
6 Ta majica je moja, ali mozeP da je obuPeP.
6. Prevod
1 Voy a coger el tren. — ^Quieres que te
acompane?
2 Es la ёроса de las rebajas de fin de temporada —
Voy a comprar.
3 iQuP lees? — Es un libro de refranes.
4 Mi amigo Juan es el mayor de la familia. — (.QuP
edad tiene?
5 Tu trabajo es tan interesante сото el mlo.
6 Este jersey es mio pero puedes ponPrtelo.
Leccton 49
165 ciento sesenta у cinco
DRUGI TALAS {segunda ola)
DoSli smo do tadke gde vi razumete, bez teSkode, opSti
smisao redenica, iako se to ponekad dogada tek nakon
drugog ditanja.
Sasvim je normalno Sto joS uvek postoje izrazi koji vam se
dine dudnim konstrukcijama, redi koje vam tvrdoglavo izmi-
du, a potom ... i iznad svega - ti glagoli! No, vi ved podinjete
da se snalazite u konjugaciji redovnih glagola na ar, er i ir;
preostaju, mada vi ved poneki od njih i znate, nepravilni; od
sada demo ih izudavati neSto pobliie. Ne budite nestrpljivi -
No se дапб Zamora en una hora Svakodnevnom upotre-
bom, na kraju krajeva dete ih ipak „iraati".
LECCION CINCUENTA
Un largo fin de semana
1 — Dentro de dos semanas, tendr$ un puente
de cinco dias. (1)
2 — Eso, mas que un puente parece un
acueducto. ^EstSs seguro?
3 — SI. Nos hemos arreglado entre los
companeros de trabajo.
4 — Entonces, podriamos ir a esquiar. (2)
Od ove lekcije, vide nedete sretati Jigurativni" izgo-
vor. Mi demo vam, prema potrebi, precizirati neke redi
koje bi, iz bilo kakvog raztoga, mogle da predstav/jaju
odredenu teskodu.
ciento sesenta у seis 166
Sada demo zadi и aktivnlju fazu rada. Tim putem dete stedi
mnogo vedu preciznost u izraiavanju.
Od 50. lekcije. podto bude proradena dnevna lekcija, vratide-
te se na podetak i uzimati. po redu, jednu po jednu lekciju
(podev od prve!). Postupak treba da je siededi: - Proditati
naglas lekciju (nakon Sto je prethodno odsludate ukoliko
raspolaiete snimcima), proveravajudi u srpskohrvatskom
tekstu smisao onih delova u kojima ne budete osetili
sigurnost izraza.
Potom prevesti na kastiljanski, naglas, svaku redenicu srp-
skohrvatskog teksta i proveriti ih uz pomod kastiljanskog
teksta.
*****
Ukoliko zelite, moiete kompletlrati ovaj „drugi talas" i
pisanjem nakon glasnog izgovaranja To nije neophodno, ali
de vam olakdati, ukoliko za tim osedate potrebu. vladanje
kastiljanskim pisanim jezikom.
**•***«****•*•*«*«»«•*•*****«***«**•**
PEDESETA LEKCIJA
Dug! vikend (kraj nedelje)
1 — Za dve sedmice imadu jedan petodnevni most.
2 — To vide lidi na akvadukt nego na most. Jesi li
siguran?
3 — Da. Sredili smo (to) medu drugovima (kolegama) s
posla.
4 — Onda, mogli bismo idi na skijanje.
NOTAS
(1) Dentro: unutra. ahi dentro: tamo unutra Takode i: dentro de la
casa: и kudl. Ah I: dentro de un ano: za godinu odnosno kroz
godmu dana.
12) Esquiar (eskiar): skijati (se) U kastiljanskom se nikad ne kaze:
..hacer esqui"
Lecca6n 50
167 ciento sesenta у siete
5 — Es una buena ocasion para que me
muestres el refugio del que me has hablado.
(3)
6 — 4A partir de qud momento estaris libre?
7 — Del jueves por la tarde al miircoles por la
mafiana.
8 — Perfecto. Podemos coger el tren de las diez
de la noche,
9 у asi llegaremos al amanecer al pueblecito
del que te he hablado.
10 Podemos desayunar alii у hacer las compras
para los cinco dias. (4)
11 — Como las mochllas son grandes, no habr£
problema.
12 — A dos kil6metros del pueblo, comienza el
camlno de montaha,
13 у сото en esta ёроса hay mucha nieve,
podremos ponernos los esquies.
14 — No olvides que yo no he hecho mucho
esqui de fondo.
EJERCICIO: 1. La semana que viene hay un puente de
cuatro dias. 2. Dentro de una hora. tengo una cita. 3. Me he
arreglado con mis amigos. 4. ^Me hards conocer a tu
familia? 5. Mi mochlla es muy pesada. 6. Conozco un
camino de montaha muy bonito. 7. Voy a desayunar en un
bar.
ciento sesenta у echo 168
5 — To je dobra prihka da mi pokazeS sklomSte о
kojem si mi pridao
6 — Od kada deS biti Slobodan?
7 — Od detvrtka popodne do srede ujutru.
8 — Odlidno. Moiemo da uzmemo <onaj) voz od deset
uvede,
9 i tako demo stidi u svitanje do seoceta о kojem
sam ti govorio.
10 Moiemo tamo dorudkovati i obaviti kupovine za
(tih) pet dana.
11 — PoSto su ruksaci veliki. nede biti problems.
12 — Na dva kilometra od seta, podinje plamnska staza.
13 a poSto u ovo doba ima mnogo snega, modi demo
da stavimo (na noge) skije.
14 — Ne zaboravi da ja msam praktikovao mnogo (desto)
daljinsko skijanje.
* * • * e
NOTAS
(3) Del que: о kojem Imate joS jedan primer i u redenici broj 9 Za
sada vam nedemo davati о tome objaSnjenja, ah zapamtite ovaj tip
izraza.
(4) Desayunar Idesajunar): dorudkovati. Ayunar: postiti Desayunar
znadi, dakle, srediti (ubiti) post
VE2BA: 1. Idude sedmice ima jedan detvorodnevnl most. 2. Za jedan
sat Imam sastanak 3. Sredto sam sa svojim prljateljima 4. Hodei h
me upoznati sa tvojom porodicom? 5. Moj ruksak je veoma teJak. 6.
Poznajem jednu vrlo lepu planinsku stazu. 7. Dorudkovadu и jednom
Baru.
Leoc»6n SO
169 ciento sesenta у поете
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Za kotiko vremena 6ei biti Slobodan?
L....................................
.......?
2 Jesi ii siguran da idude sedmice ima most?
I................................ •
.......................1
*ee»*e**e»ee*e*e**ee*****ee****e«»«eee
LECCION CINCUENTA Y UNA.
Un aspecto cultural
1 — Cuando fui a Espana hubo algo que me
sorprendid.
2 — ^Qud es lo que te sorprendi6?
3 — No vi casi ningiin perro, ni gato, ni pdjaro,
en fin, todo ese tipo de animales
4 que suele haber en las casas, en las families
en las que estuve. (1)
5 — Eres observador. En efecto, tienes razon.
6 En ese aspecto, Espana es muy diferente de
Francia.
7 — Yo pensaba que era todo lo contrario.
8 - iY a qud crees que es debido?
ciento setenta 170
3 Uzedemo voz и sedam sati ujutru
4 Moj dorudak je hladan
5 Ima mnogo snega na tim planinama
ISPRAVKA VEiBE 1 dentro de cuinto tiempo estaris libre 2 estas
seguro de que hay un puente la semana que vlene 3 cogeremos el
tren de las siete de la manana 4 mi desayuno esta trio S hay mucha
nieve en esas montanas
Segunda ola: 1* leccibn
PEDESET PRVA LEKCIJA
Kulturni aspekt
1 — Kada sam bio prvi put u Spaniji bilo je neSto Sto
me zabudilo.
2 — Sta te to zabudilo?
3 — Nisam video gotovo ni jednog psa, ni mabku, ni
pticu, ukratko, svu tu vrstu zivotinja
4 koje obibno bivaju po kubama, u porodicama kod
kojih sam dolazio (boravio).
5 — Ti si (dobar) posmatrab. Zaista, imat> pravo.
6 U tom pogledu, Spanija je vrlo razlibita od
Francuske.
7 — A mislio sam da je upravo obrnuto.
8 A bemu misliS da se to duguje (odakle potibe)?
NOTAS:
(1) Soler: obitavati. imati obibaj binjenja. besto se desavati, ponavijati
se. i slibno. Videti 56 lekciju, paragraf broj 4.
Leccibn 51
171 ciento setenta у una
9 — No Io s6. Quizes сото es un pais mis
cilido у la gente vive mis fuera de casa. (2)
10 no necesita tanto introducir en su casa ese
aspecto de la naturaleza. (3)
11 — Esa puede ser una razdn, pero tambiin hay
otras.
12 — {.Cuiles por ejemplo? (4)
13 — El ritmo de vida ..
14 — zT6 crees?
(Continuari)
EJERCICIO: 1. Su interns me ha sorprendldo. 2. Suele venir
todos los domingos. 3. Los paises del sur de Europa son
mis cilidos que los del norte. 4. Eso puede ser una razdn 5.
i Cuil es tu sitio? 6. No conocia este aspecto de la cuestion.
7. El lunes la gente no esti tan animada.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ono Sto sam video, svideto mi se
2 U Andaiuziji, svet ima obiiaj da kasnije teze.
aoostarse
3 Meni nije to toliko potrebno koliko tebi.
4 Koja je tvoja adtesa?
I..................................7
5 VerujeS H da tie dodi?
i. ?
ciento setenta у dos 172
9 — Ne znam Moida (zato) Sto je to toplija zemlja i
svet zivi vi§e van kude,
10 nema toliko potrebe da unosi u svoju kudu taj
aspekt prirode.
11 — To moze da bude jedan od razloga, ali postoje i
drugi.
12 — Koji, na primer?
13 — 2ivotni ritam ...
14 — Mislift?
(Nastavide se)
NOTAS
(2) Quizi ili quizes: mozda. valjda. Quizes ir6: mozda du (ot)idi La
gente: svet, ljudi (jednina) ili las gentes (mnozina) Ne zaboravite
da se g ispred e i i fiita kao i j : h.
(3) Tanto: toliko, onoliko. Kao i mucho. poco, itd., promenljivog je
obiika: tanta gente: tollki svet.
(4) iCu41?: koji? Ili koja? koje?, u mnoiini cuSles za oba roda u
kastiljanskom. No, to te biti predmetom obnavljanja.
ve2bA: 1. Njegovo interesovanje me je iznenadilo 2. On ima obitej
da dode svake nedelje (nedeljom) 3. Zemlje juga Evrope toplije su od
onih na severu. 4. To moZe da txide jedan razlog. 5. Koje (kakvo) je
tvoje mesto (sediStej? 6. Ja nisam poznavao taj aspekt pitanja. 7.
Ponedeljkom svet nije toliko poletan
ISPRAVKA VE2BE: 1 Io que he visto me ha gustado. 2 en Andalucia
la gente suele - mis tarde 3 no tengo tanta necesidad сото tu 4
cuAI es tu direcciOn 5 crees que vended
Segunda ola: 2* lecciOn
Lecclto 51
173 ciento setenta у tres
LECCION CINCUENTA Y DOS.
Un aspecto cultural (continuacidn у fin)
1 — Si. El nivei de vida es menos alto en
Espana que en Francia. (1)
2 Sobre todo en las ciudades, у un animal
necesita estar bien cuidado.
3 — Si. es posible que tengas razon.
4 iCrees que hay todavia otros mottvos?
5 — Me parece que otro factor importante, у mas
aiin en las ciudades. es 6ste: (2)
6 Tengo la Impresi6n de que en Francia la
gente vive m6s aislada, mas sola.
7 En Espana se vive mds con los otros, se
est$ mSs acompanado, (3)
8 у quizi, no se busca tanto la compania de
un perro о un gato.
9 Este con junto de razones у otras de diverse
indole pueden servirte
10 para que te hagas una idea de ese detalle
que te sorprendi6 en Espana.
11 — iQue arbol da las aceitunas?
12 — Ninguno.
13 — Si, hombre, el olivo.
14 — No senor, no las da, se las quitan. (4)
ciento setenta у cuatro 174
PEDESET DRUGA LEKCIJA
Kulturni aspekt (nastavak i kraj)
1 — Da. Nivo iivota (standard) je manje visok u Spaniji
nego u Francuskoj.
2 Posebno u gradovima. a zivotinja ima potrebu za
dobrom negom (da bude dobro negovana,
zbrinuta).
3 — Da, mogude je da imaS pravo.
4 SmatraS li da ima i drugih razloga?
5 — Cini mi se da je jedan drugi vazan faktor, i to dak
vise u gradovima, ovaj:
6 Imam utisak da u Francuskoj svet zivi izolovanije,
usamljenije.
7 U Spanijt se iivi viSe sa ostalima, dovek je vide
okruien (u druStvu),
8 i, moida, ne trazi se toliko druStvo psa ili madke.
9 Taj zbir razloga i drugih razlidite vrste mogu ti
posluziti
10 da stekneS predstavu о tom detalju koji te
iznenadio u Spaniji.
11 — Koje drvo daje masline"’
12 — Nikoje.
13 — Ma da, dovede, maslinovo drvo.
14 — Ne, gospodine, ono ga ne daje, skidaju mu ih.
NOTAS
(1) Primetite da smo u prethodnoj lekeiji govorili о ritmo de la vida:
ritmu zivota. zivotnom ritmu lako se radi о dve lekcije koje slede
jedna drugu. ovde konverzaeija menja temu i govorimo о nivei de
vida: Zivotnom nivou (standardu, kako se to obidno kod nas kaze).
Radi se, naravno, о dve sasvim razlidite stvari i u kastiljanskom i
naSem jeziku.
(2) Aun: joS; kada айп ima akcenat. sadrii isto znadenje kao i
todavia.
(3) Obratite paznju na to se vive: iivi se. Ukoliko sa tim tzrazom imate
kakav problem, konsultujte 42. lekciju, paragraf broj 2.
(4) Quitese el abrigo: skinite kaput. Un quitaso! (kitasol): suncobran.
Ese asunto me quita el sueno: ta stvar mi oduzima san.
LacclOn 52
175 ci*nto setenta у cinco
EJERCICIO: 1. Mi nivel de vlda no es muy alto. 2. Los ninos
necesltan cuidados particulares. 3. No ha venldo aun 4. En
las ciudades. hay mucha gente que vive aisiada. 5. ^Vianes
sola о acompahada? 6. Me gusto sobre todo el gesto que
tuvo con los ninos. 7. jSirvete!
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Koja /с vaSa profesija? (код ste zanimanja?)
i... ..............1
2 Zivot /e skupl/i и gradovima nego и setima
«•*'*«*«*«*«««•«•«>*•*«*•*«•««*•*•*««*
LECCION CINCUENTA Y TRES.
En la carretera
1 — Venimos de Poitiers у vamos a Ja6n, una de
las capitales de provincia de Andalucia. (1)
2 Tenemos intenci6n de pararnos a pasar la
noche cerca de la frontera.
3 — Empiezo a estar un poco cansada de
conducir.
ciento setenta у seis 176
VE2BA 1. Moj iivotni nivo (standard) nije vrlo visok. 2. Deca imaju
potrebu za posebnom negom (brlgom). 3. JoS nije stigao. 4. U
gradovima ima mnogo sveta koji Zivi izolovano 6. DolaziS li sama ill u
druStvu? 6. Posebno mi se svrdeo gest koji )e ufiinio (imao) prema
deci 7. Posluzi se
3 Cini mi se da si vrlo usami/en.
4 Imam uttsak da se suviie brinei
5 Imao je pravo
ISPRAVKA VEZbE 1 cuAI es su protesiOn 2 la vida es mas сага en las
ciudades que en los pueblos 3 me parece que estas muy solo 4
tcngo la impres>6n de que te preocupas dcmasiado 5 tenia razdn
Segunda ola 3* leccldn.
PEDESET TRECA LEKCIJA
Na putu (cesti)
1 — Dolazimo iz Poatjea i idemo za Haen, jednu od
pokrajinskih prestonica Andaluzije.
2 Imamo nameru da se zaustavimo da provedemo
nod u blizini grantee.
3 — Podinjem da bivam pomalo umorna od voinje.
NOTAS
(1) Za centre svake od pojedinih Spanskih provineija odnosno
pokrajina kaze se capital: prestonica.
Leccibn 53
177 ciento setenta у siete
ciento setenta у ocho 178
4 Se esti haciendo de noche у hay que
pensar en buscar un hotel о un lugar para
poder acampar у dormir esta noche. (2),
5 — Y si, ademis, tu est8s cansada, hay que
pararse cuanto antes. (3)
6 — Manana, en la frontera, preguntaremos cu£l
es el camino mas corto para Hegar a Jain.
7 Al dia siguiente, despuds de haber pasado
la frontera: (4)
8 — Buenos dias, senora. Vamos a Jain ^que
carretera nos aconseja tomar?
9 — Es muy sencillo. Yo les aconsejo lo
siguiente:
10 De aqui a Madrid, pueden coger la
autoplsta: (5)
11 la entrada esti a un kilimetro de aqui, a
mano derecha. (6)
12 Una vez en Madrid, pueden seguir todavia
por la autopista
13 у dejarla un poco mis tarde para coger las
carreteras nacionales
14 y, asi, tendrin la ocasiin de visitar las
tierras del Quijote.
15 — Muchas graeias. Adi6s.
EJERCICIO: 1. ^Tienes intenci6n de pararte para comer? 2.
En invierno, se hace de noche mas pronto. 3. ^Qud me
aconseja usted? 4. La entrada de la autopista no esti lejos.
5. La carretera nacional es mis bonita. 6. Una vez en la
ciudad, es muy sencillo encontrar un hotel. 7. Dimelo
cuanto antes.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Sta imai nameru da radii (CiniS)?
4 Podinje da pada mrak i valja misliti na trazenje
hotela ili (nekog) mesta gde bi se moglo kampovati
i prespavati nodas (ove nodi).
5 — A ako si, uz to, i umorna, moramo se zaustaviti Sto
pre.
6 Sutra demo, na granici, pitati koji je najkradi put
(da se stigne) do Haena.
7 Narednog dana, nakon prelaska granice:
8 — Dobar dan. gospodo. Idemo u Haen; koji put
(cestu) nam savetujete da uzmemo?
9 — Vrlo Qe) jednostavno. Savetujem vam sledede:
10 Odavde do Madrida, mozete uzeti autoput:
11 ulazak je na kilometar odavde. udesno.
12 StigavSi u Madrid, mozete i dalje nastaviti
autoputem
13 i napustiti ga neSto kasnije i uzeti (predi na)
nacionalne ceste.
14 I. na taj nadin, imadete priliku da obidete krajeve
(zemlje) (Don) Kihota.
15 — Hvala mnogo. Zbogom (dovidenja).
NOTAS
(2) Se esta haciendo de noche: podelo je da se smrkava (da pada
nod), kao Sto smo ved videli
(3) Cuanto antes: Sto pre Takode i; cuanto antes vengas mis
tranquiios estaremos: Sto pre stigneS. bidemo spokojniji. Videde-
mo i druge konstrukeije.
(4) Ei dia siguiente: sutradan. narednog dana; na ovom mestu. radi
kontinuiteta pride: al dia
(5) Autopista: autoput. U Spaniji se upotreba autoputa napladuje, te
vas to obavezuje da naudite i red peaje (peahe): drumarina i
pagar: platlti. Ali ne brinite se suviSe ako ih i zaboravite: kada
budete tamo podsetide vas na njih!
(6) A mano derecha: udesno. s desne ruke; a mano izquierda
(iOkierda): ulevo.
VE2bA; 1. ImaS li nameru da se zaustavl|ai da jedefi? 2. Zimi nod
pada ranije 3. Sta mi savetujete? 4. Ulaz na autoput nije daieko. 5.
Nacionalni put („put nacionalnog reda" reklo tx se kod naa) je lepSi
6. SbgavSi u grad, vrlo je jednostavno pronad hotel 7. Red mi to Sto
pre (brJe).
Leccidfi 53
179 ciento setenta у nueve
2 Traiun hotel и centre grade
3 Za jedan sat bidemo na granici
4 Sutradan je bto bolestan.
5 Mode da proditam ..Don Kihota".
•«**•*•»•«•••*•*•««•••*••****•••««••**
LECCION CINCUENTA Y CUATRO.
Una costumbre
1 Las calles se animan.
2 — Me parece que ahora hay mas gente por la
calle. (1)
3 — jClaro! Los comercios cierran у la gente
sale del trabajo. (2)
4 Es la hora de volver a casa о de ir a tomar
unos vinos.
5 — <,Qu6 quieres decir?
6 — Perdona, no te Io he explicado. Es casi un
rito en Espana.
oento ochenta 180
'JAHPb,4AHCHo(.
ISPRAVKA veZbe 1 qu6 tienes intenclOn de hacet 2 busco un hotel
en el oentro de la ciudad. 3 dentro de una hora. estaremos en la
trontera 4 at dia siguiente. estabe enfermo 5 quiero leer el Ouijote
Segunda ola: 4' leccidn.
•«•«««««••••••eeeeeeeeeeeeeeeeeeeee***
PEDESET CETVRTA LEKCIJA
Obidaj
1 Ulice ozivljavaju.
2 — Cini mi se da sada ima viSe Sveta po ulicama.
3 — Naravno. Trgovine se zatvaraju i narod izlazi s
posla.
4 Ovo je vreme kada se vrada kudi ili odlazi na neku
casu vina.
5 — Sta hodeS (time) redi?
6 — Izvini, nisam ti to objasnio. To je gotovo (jedan) ritual
u Spaniji.
NOTAS
(1) Gente: ljudi. svet.
(2) Comercto: trgovina: dovek sa ulioe upotrebljava ovu red и smtslu
trgovinske radnje: tiendas, Sto znamo od ranije
Loceldn 54
181 ciento ochenta у una
7 ,,lr de vinos'" quiere decir ir con algunos
amigos a tom ar algo a un bar о a una
cafeteria. (3)
8 En Espana es algo muy corriente, sobre
todo, el viernes por la tarde, el sibado у el
domingo.
9 Se entra en un bar, se bebe un vaso,
10 y, si es mediodia, se toma, ademis, una
tapa; (4)
11 luego se va a otro bar у se hace lo mismo.
12 Cada una de las personas paga una ronda.
13 — i,Y no terminan borrachos?
14 — No mas que en otros lugares. Cada pais
regula sus costumbres. (5)
EJERCICIO: 1 <,A qu6 hora cierran los comercios? 2.
tVienes a tomar unos vinos? 3. (Vamos a beber un vaso! 4.
^Cierran ustedes a mediodia? 5. Yo hago lo mismo que tu.
6. Esta ronda la pago yo. 7. Se ha ido a „dormir la mona“
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 U mom kvartu ima mnogo trgovina.
ciento octienta у dos 182
7 ,,lr de vinos1' (JCi u vina") znadi otidi sa
nekolicinom prijatelja da se popije neSto u baru ili
u kafani.
8 U Spaniji je to nesto veoma uobiCajeno. narocito
petkom popodne, subotom i nedeljom.
9 Ude se u bar, popije se jedna Casa,
10 a, ako je podne, uz to se neSto i prezalogaji;
11 zatim se ode u drugi bar i uradi isto to.
12 Svaki od udesnika (lica) placa jednu turu.
13 — I zar ne zavrSe pijani?
14 — Ne vi§e nego na drugim mestima. Svaka zemlja
reguliSe (ima) svoje obidaje.
NOTAS
(3) .Jr de vinos'. Svakodnevni ilvot svakog druStva ..kuje” svoj jezik.
Ovaj kastiljanski izraz praktiCno je neprevodiv I, da niste proCitali
tekst u celini. izvesno je da ne biste lako razumeli smisao prevoda
koji dajemo u zagradi u redenici broj 4
(4) Тара: tipiCno Spanska „mstitucija". sliCna - bar jezidki - onom Sto
se kod nas podrazumeva pod ,.meze" i sastoji se iz vise vrsta
predjela ViSe .tapas" mogu da Cine otxok
VE2BA 1. U koliko sati se zatvaraju radnje? 2. HoCeS li da dodes na
koju CaSu? 3. Hajdemo na CaSu pICa. 4. Da li zatvarate u podne? 5.
Cinim isto Sto i ti, 6. Ovu turu ja plaCam 7. OtiSao je da .svati vino"
2 Postaje kasno
3 Vreme je za povratak.
Leccibn 54
183 ciento ocbenta у tree
4 Cha tura nije jos piadena.
................................... pagada .........
5 Svaka zemlja ima svoje obiiaje.
*♦•*»***•♦♦»♦»♦»**♦*♦•*♦**♦♦•»»»**•*•*
LECCION CINCUENTA Y CINCO.
Medios de transporte
1 — i,Qu6 hay alii? Parece que hay mucha
gente. (1)
2 — No ha pasado nada, es la parada del
autobus у la gente esta en la cola.
3 — Crei que era un accidente. (2)
4 — A las horas punta. es siempre igual. (3)
5 La gente utiliza cada vez mas los
transportes colectivos. (4)
6 — Eso est$ bien. asi habrd menos poluci6n,
menos tratico у menos ruido.
7 — Actualmente, los ayuntamientos de las
ciudades mas importantes
8 se preocupan bastante por crear zonas
peatonales,
9 sobre todo, en los barrios viejos у alrededor
de los monumentos artisticos.
10 — Me parece una excelente idea.
11 — Los habitantes de las ciudades exigen de las
autoridades un sistema de vida mas
agradable.
ciento ochenta у cuatro 184
ISPRAVKA VE2BE: 1 en ml barrio, hay muchos comercios. 2 se hace
tarde 3 es la hora de volver. 4 esta ronda no esta - todavia 5 cada
pais tiene sus costumbres
*****
Segunda ola 5* lecciOn
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
PEDESET PETA LEKCIJA
Saobradajna sredstva
1 — Sta je ono tamo? Izgleda da ima puno sveta.
2 — Ni§ta se nije desilo; to je autobusko stajaliste i svet
stoji u redo.
3 — Pomislio sam da je (neki) odes.
4 — U vremenskom Spicu uvek je isto.
5 Svet sve vi§e koristi javni (kolektivni) saobradaj.
6 — To je dobro; tako be biti manje zagadenosti. manje
saobradaja i manje buke
7 — U sadaSnje vreme. gradska veda najznadajnijih
gradova
8 mnogo brinu о stvaranju peSafikih zona,
9 posebno и starim kvartovima i oko spomenika
umetnosti.
10 — Cini mi se (to) odliCnom idejom.
11 — Zitelji gradova zahtevaju od vlasti prijatniji sistem
zivljenja
NOTAS
(1) Me parece: fiini mi se. (V. napomenu broj 7. u 23. lekeiji). Parece
que: rekto b* se da. izgleda da, ltd
(2) Accrdente (akOkJente): udes. nesreda.
(3) A las boras de punta ili a las boras punta: u vremenskom Spicu.
(4) Cada vez mis: (svaki put viSe) sve vite I viSe.
Leccldn 55
185 ciento ochenta у cinco
Al pie de la letra
12 — No me ha tocado nada en la loteria. (5)
13 — iTambidn jugabas?
14 — No, pero сото dicen que es cuesti6n de
suerte...
EJERCICIO: 1. Parece que ha habido un accidente 2. La
parada del autobus esti en esta mlsma calle 3. A las horas
punta, hay mucho trifico. 4. Llueve cada vez mas. 5. Voy a
visiter los barrios viejos. 6. Me han tocado novecientas
cincuenta у ocho pesetas con setenta у cinco cintimos en la
loteria. 7. Es excelente.
*****
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Na utasku и bioskop beie velik red.
2 Cekadu te kod autobuske stanice.
3 Javni saobradaj sve viie I vtie je prijatan.
ci*nto onhenta у seis 186
Bukvalno
12 — NiSta nisam dobio (nista me nije pogodilo) na
lutriji.
13 — I ti si igrao?
14 — Ne, ali poSto kaiu da je pitanje srede...
NOTAS
(5) Evo joS jednog znatenja glagoia tocar. (Videti Iekcije 18 i 24.
napomena 3). Me ha tocado mucho dinero en la loteria: dobio
sam mnogo 'novca na lutriji Me ha tocado una bicienla tombola
dobio sam bicikl na tomboli
VE2BA: 1. Reklo bi se da je bio udes. 2. Autobusko stajaliite ;e u ovo)
istoj ulici. 3. U vremenskom Spicu ima mnogo saobraiaja 4. Kiia
pada sve vise i viie. S. Posebdu stare kvartove 6. Dobio sam devet
stotina pedeset i osam peseta i sedamdeset i pet stotinki (para) na
lutriji. 7. OdliCan je.
E4 1Д Cola
4 Umetnidki spomenici nalaze se des to и starim kvartovima
gradova
ISPRAVKA VEiBE 1 a la entrada del cine, habia una gran cola 2 te
asperate cerca de la parada del autobus. 3 los transportes colectivos
son cada vez mis agradables 4 los monumentos artisticos se
encuentran, a menudo. en los barrios viejos de las ciudades
Segunda ola: 6' lecciOn.
Lecclbn 55
187 ciento ochenta у siete
LECCION CINCUENTA Y SEIS.
PEDESET §ESTA LEKCIJA
Revlsi6n у notas
1. Izgovor. PoSto vam vide ne dajemo „figurativni" izgovor,
ovde demo vam dati nekoliko dodatnih objaSnjenja koja de
vam definitlvno zaokruiiti materiju po tom pitanju na ovom
nivou va&eg udenja kastiljanskog.
2. Abeceda. Evo 28 slova kastiljanske abecede sa njihovim
nazivom i izgovorom:
a: a; b: be; c 0e; ch: de; d: de; e: e; f: efe; g: he; h: ade; i: i;
/: hota; к: ka; I: ele; H: elje; m: erne; n: ene; n: enje; o: o; p:
pe; q: ku; r: ere; s: ese; t: te; u: u; v: uve; x: ekis;y: i griega;
z: 0eta.
Una a: jedno a; una b: jedno b; la c, itd; sva su slova u
kastiljanskom jeziku zenskog roda.
Kada se budete koristili rednikom, setite se da ch, Hi n imaju
posebnu rubriku, i to nakon rubrika koje odgovaraju slovima
c, /odnosno n. (U nekim novijim rednicima moie se ponekad
sresti slovo ch u okviru rubrike slova c).
3. Pravopls. PiSudi na kastiljanskom, nemojte nikada raz-
dvajati II; ispravno je mi-H6n (milion). bi-Hete (ulaznica,
karta). Isti je sludaj i sa rr (doble erre) iako se radi, u stvan, о
dva slova: bu-rro (magarac); tie-rra (zemlja).
Mogli ste ved primetiti da je kastiljanski pravopis veoma
jednostavan, jer se pretezno dita kao Sto se piSe (za razliku
od francuskog i engleskog, na primer).
Osnovna pravopisna tedkoda za one koji iele da piSu na
kastiljanskom sastoji se u upotrebi slova b i v. a to nas
upravo i zanima, podsedajudi nas usput i na slidnost
izgovora ova dva slova.
ciento ochenta у ocho 188
Redenica poput ove: servir un vaso de vino: posluziti daSu
vina, puna je zamki za daka koji, oslanjajudi se na svoj sluh.
moZe napisati ..serbir un baso de bino".
U kastiljanskoj abecedi. b i vsu se nekada zvali la be i la ve,
ali su uCitelji. dajudi im. kao i stanovnidtvo, isti glas
oslabljenog b, bili prisiljeni. da bi bill shvadeni, da to I
pobliZe preciziraju: b de burro (magarac), vde corazbn (vje
decu podsedalo svojim oblikom na srce) ili pak v de vaca
(krava).
Postoji takode i izvesna konfuzija izmedu g i j u redima kao
Sto su mujer: Zena; region: podrudje, regija; dirigir: rukovo-
diti, upravljati, u kojima bi i jedno i drugo slovo imalo
istovetnu fonetsku vrednost. Za vas de to biti, pre svega,
makar za sada, pitanje prakse JoS uvek nije pozeljno da
zalazite u gustu Sumu pravila.
S i m se ne udvajaju (za razliku od nekih drugih evropskih
jezika): comisibn (komisija); inmenso (ogroman), posibie
(mogud), impresibn (utisak), itd.
Udvojeno n i c sredu se u nekim redima: innovation,
innumerable, leccibn, accibn, itd., i slog se razdvaja izmedu
njih. Medutim, gledono u celini, kastiljanski jezik izbegava
udvajanje slova, pa de biti i: aceptar (primiti, prihvatiti),
ace/erar (ubrzati), aprender (nauditi).
DEX
ClNCo AH06
KT4REMO6
EN BERLIN
4. Soler. (Videti 51. lekciju, napomena broj 1). Ovaj glagol je
vrlo raSiren u kastiljanskom jeziku. To je jedan od mnogih
nadina da se kaze „obidno", ,,desto", Sto se na kastilianskom
kaze i: a menudo ili muchas voces. Suele Hoveren primave-
L»ccl6n 56
189 ciento ochenta у nueve
ra: obiCno (Cesto) pada ki&a u prolede. Sue/о enterarme
antes de decidirme: imam obidaj (obiCavam) da se obavestim
pre nego Sto se odluCim.
5 (,CuSI? (Videti 51. lekciju, napomenu broj 4). Vaino je
upamtiti u vezi sa ovim upitnim oblikom: 1. da ispred njega
ne dolazi Clan (neCete reCi j,el cuSI?); 2. da ga zamenjuje
qud. nepromenjivog oblika, kada iza njega dolazi imenica:
iOud Hbro es el tuyo?: Koja je tvoja knjiga? iOud carretera
tomb usted?: koji ste put uzeli (kojim ste putem krenuli)?
6. Ispisatl na kastiljanskom
1 Za mesec dana biCu u Rimu.
2 Sta ti se toliko svidelo? — Njihova (njegova. njena)
simpatiCnost.
3 Imam obiCaj da leiem rano.
4 Pruzio sam (dao) mnogo razloga. — Koje?
•«****e*e»****«*«*ee*****«eeeeeeeeee*e
LECCION CINCUENTA Y SIETE.
Antes de las vacaciones
1 — He telefoneado a la estaci6n у he reservado
tres literas.
2 — Menos mal que no te has olvidado, creia
que no ibamos a poder irnos. (1)
3 En Navidad, todo el mundo quiere coger el
tren los mismos dias.
4 — iPodris pasar por la estacion para coger
los billetes у las reserves?
5 — Esta tarde tengo que arreglar unos asuntos
pero tendr£ tiempo de ir.
6 — iQuieres que te haga un cheque?
7 — Si, prefiero. Asi, no tendr6 que ir al banco.
8 — Como ninguna de las tres fumamos, he
pedido un compartimento
ciento noventa 190
5 Imamo nameru da krenemo autoputem do grantee.
6 Reklo bi se da si sve viSe umoran.
7. Prevod
1 Dentro de un mes, estard en Roma.
2 ^Qu6 es lo que te ha gustado tanto? — Su
simpatia.
3 Suelo acostarme pronto.
4 He dado muchas razones. — iCudles?
5 Tenemos intencidn de coger la autopista hasta la
frontera.
6 Parece que estis cada vez mis cansado.
Segunda ola: 7* leccidn (revision)
«•««ее********************************
PEDESET SEDMA LEKCIJA
Pre odmora
1 — Telefonirala sam zeleznidkoj stanici i rezervisala tri
ku&eta.
2 — Sreda Sto nisi zaboravila, verovala sam da nedemo
modi otputovati.
3 Za Bozid svi zele da uzmu voz (putuju vozom) istih
dana.
4 — HodeS li modi da odeS do stanice da podigneS
karte i rezervaeije?
5 — Ovog popodneva moram da sredim neke stvari, ali
du imati vremena da odem.
6 — HodeS da ti popunim dek?
7 — Da, radije (vide volim). Tako nedu morati da idem u
banku.
8 — PoSto nijedna od nas tri ne pudi, trazila sam kupe
NOTAS
(1) Menos mat: utoliko bolje. sredom.
191 ciento noventa у una
ciento noventa у dos 192
9 en el que est£ prohibido fumar.
10 — ^Tenemos que hacer transbordo?
11 — A Io sumo una vez, en la frontera. Pero se
me ha olvidado preguntarlo. (2)
12 — Me informal esta tarde.
13 — Pregunta tambten si tenemos derecho a
algun descuento. (3)
14 — No creo. A no ser que nos dejen viajar
gratis por ser simplticas. (4)
9 u kojem je zabranjeno puSenje.
10 — Moramo li da menjamo voz?
11 — NajviSe jednom, na granici. Ali zaboravila sam da
to upitam.
12 — Obavestibu se (raspitabu se) popodne.
13 — Pitaj takode da li imamo pravo na neki popust.
14 — Ne verujem. Osim da nas puste da putujemo
besplatno zato Sto smo simpatibne.
NOTAS
(2) <4 Io sumo: NajviSe, u vrh giave
(3) Descuento: popust. Postoji sa istim znaCenjem I reduccidn ali se
moZda neSto rede upotrebijava Naii Cete ova) izraz u veZbama
(4) A no ser que: osim da, sem ako.
VE2BA: 1. Hoiu da rezerviSem jedan kuSet 2. Sreta Sto si doSao 3.
Ved sam kupila karte 4. Imam u rukama vainu stvar (prodmet). 5.
Ovaj dek nije potpisan 6. Moramo dva puts da menjamo voz. 7. Dali
su (udinili su) nam znadajan popust.
4 RaspitaCu se na stanici
EJERCICIO: 1. Quiero reserver una litera 2. Menos mal que
has venido 3. Ya he comprado los billetes 4. Tengo un
asunto importante entre manos. 5. Este cheque no estft
firmado. 6. Tenemos que hacer dos transbordos. 7. Nos han
hecho una reduccibn importante.
5 Ovde je zabranjeno puSiti (puten/e).
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ni&am mogao da uzmem kuSet-koia
2 PutovaCemo (idi demo) na sediitima
3 Im am о popust (po osnovu) brojne po rod ice.
ISPRAVKA VE2BE: 1 no he podido coger literas 2 iremos sentados 3
tenemos el descuento de familia numerosa 4 voy a informarme en la
estacidn 5 aqui estS prohibido fumar.
Ne zaboravlte:
— Da se vratite unazad kada budete imali neki problem и
izgovoru.
— Da nastavite sa podsetnicima ako vam se neka tedkoda
ustrajno bude ispredavala na putu.
— Da od sada obratite viSe paznje na one izraze koji nemaju
direktan ekvivalent и naSem jeziku. Po pravilu, oni su и vrlo
destoj upotrebi. Napomene broj 1, 2. i 4. ove Iekcije pruzaju
vam и tom smislu odgovarajude primere.
Segunda о la: & leccldn
Leccldn 57
193 ciento noventa у tres
LECCION CINCUENTA Y OCHO.
Bromeando
1 — Me estoy lavando la cabeza. Luego, si tienes
tiempo, me cortarts el pelo. (1) (2)
2 — Bien. 4 Vas a tardar mucho?
3 — No, enseguida termino. ^Puedes traerme una
toalla llmpia? (3)
4 — Toma. Voy a coger el peine у las tijeras.
5 — No me hagas una escabechina jeh!
6 — Con tai de que no te deje calvo, ya valdri.
(4)
7 — jCuidado! Hazlo despacito у no me cortes
una oreja. (5)
8 — Eres un miedoso.
9 — Y tus comentarios me dan buenas razones.
10 — jYa esti! Ya puedes ir a ver si te aceptan
para hacer el servlcio militar.
11 — jA sus 6rdenes, mi sargento! Voy a mirarme
en el espejo. (6)
12 — Por haber tenido miedo, usted se pondr6 el
uniforme de faena
13 у me pelari tres toneladas de patatas de
aqui a mediodia. (7)
ciento noventa у cuetro 194
PEDESET OSMA LEKCIJA
Saleti se
1 Upravo perem glavu Potom, ako imaS vremena.
skratiCeC mi kosu (podSiCadeS me).
2 — Dobro (u redu). Hobe§ li se dugo zadriati?
3 — Ne. odmah zavrJavam. MoieS li mi doneti jedan
Cist peSkir?
4 — Izvoh. Idem da uzmem CeSalj i makaze.
5 — Nemoj da me unakaziS, bre!
6 — Ako te ne odelavim, biCe dobro.
7 — Pazi! Radi polako i nemoj da mi odseCeS uvo.
8 — Ti si jedan plailjivko.
9 — A tvoji komentari mi pruzaju valjane razloge
10 — Gotovo! VeC mozeS da ide§ da vidiS primaju li te
za vojsku (vojni rok, sluzbu).
11 — Po vaSoj zapovesti. naredniCe! Idem da se
pogledam u ogledalu.
12 — PoSto ste se uplaSili, gospodin Ce da obude radnu
uniform u
13 i da mi oljuSti tri tone krompira od sada do
podneva.
NOTAS
(1) Lavarse: (o)prati se, umiti se, obaviti toaletu; za toalet (u) kaze se
takode aseo. ali se viSe gotovo i ne upotrebljava izraz voy a
asearme (idem da se operem). Medutim red aseo veoma je
raiirena u znatenju toaletnih prostorija, kupatila. pa i WC-a.
(2) Pelo: dlaka, kosa. Cortarse el pelo: oSiSati se, skratiti kosu.
(3) Zapazite ret toalla. toaletni peSkir. rutnik. U 30. lekeiji smo videli
servilleta: salveta.
(4) Con tai de que ili con tai que: e da bi
(5) Despacio: polako; despacito: polagance
(6) Espejo: ogledalo. Sto vet znate
(7) Polar: oljuStiti. Polar patatas у metocotones IjuStiti krompire i
breskve. Znajte takode da se testo tuje I voy a potarme u
znatenju ..idem da se oSISam*', ali je to familijaran naiin
izrazavanja.
(8) Ekvivalent za „sluga pokorni" odnosno ,.na zapovesti". ..razu-
mem“ i tome slitno.
Leccldn SB
195 ciento noventa у cinco
14 — Con gusto. jSiempre listo para servir! (8)
EJERCICIO: 1. Mariana, quiero cortarme el pelo. 2. Me voy a
lavar. 3. Coge la toalla de bano. 4. Vote despacio. 5. El nlrio
se mira en el espejo. 6. Tiene un uniforme de enfermera 7.
Voy a pelar dos melocotones.
EJERCICIO DE CONTROL.
Ponga las palabras que faltan:
1 Idem da se operem
2 Evo. uzmi tvoj deSa Ii
3 PotSiSao sam se makazama
♦♦»*♦«»***»♦•*♦»»**»*»»»♦•♦*♦»»»*♦♦♦»»
LECCION CINCUENTA Y NUEVE.
Un nuevo programa de radio
1 — Ninos, senoritas, senoras, senores, buenas
tardes.
2 He aqui nuestro nuevo programa: ,.j Basta
de hechos, pasemos a las palabras!" (1) (2)
3 En nuestra primera emisidn, tenemos el
honor de presentarles a
4 Pedrito Martinez, ,,el Terrible". Seis ahos у
medio de edad у 875 presidente (3)
ciento noventa у seis 196
14 — Sa zadovol|S(vom. Uvek spreman za uslugu!
VE2BA: 1. Sutra hodu da se o&Sam 2. Idem da se operem 3. Uzml
peSkir. 4. Idi polako S. Dete se ogleda u ogledalu. 6. Ima unilormu
bolnidarke 7. Idem da oljuStim dve breskve
4 Ogledalo je razbijeno
5 HoCeS H da ol/uSM krompir?
ISPRAVKA VE1BE 1 voy a lavarme 2 toma. coge este peine 3 me be
cortado con las tijeras 4 el espejo estd roto 5 quieres petar las
patatas
Segunda ola 9* leccibn
******«•*•«•*«*«**•*••«****•*•*•44**»*
PEDESET DEVETA LEKCIJA
Novi radio program
1 — Deco, gospodice, gospode, gospodo. dobar dan
2 Evo naSeg novog programa: „Dosta (je) takata
(dela), predimo na reii!"
3 U naJoj prvoj emisiji, imamo dast da vam
predstavimo
4 Pedrita (Pericu) Martinesa „StraJnog" („Groznog").
Jest i po godina starog i 875. predsednika
NOTAS
(1) He aqui: evo. Ovaj izraz se, medutim, rede upotrebljava u
svakodnevnom govoru; obiCno se. naime, kaze: aqui esta
(2) {Basta!: Dostal
(3) Pedrito: dimlnutiv od Pedro (Petar), Sufiks ito izrazava neJtc
malo: Juan - Juanito (Jovica).
LeccMn 59
197 ciento noventa у state
5 de la Repiiblica de los ninos que. сото ya
saben ustedes,
6 tiene una divisa „La cosa tiene que dar
vueltas".
7 — Buenas tardes, senor Presidente.
8 — Menos protocolo у al ajo, que no tengo
tiempo que perder. (4)
9 — Perdone. Nuestra primera pregunta le ser$
formulada por el enviado especial de la
revista: „Esto no rnarcha".
10 — Senor Presidente: ^CuAles son sus
proyectos immediatos?
11 — Tengo el proyecto de reciclarme. Nuestros
expertos han constatado que si no se
cambia se hace siempre Io mismo. (5)
12 Por mi parte, quisiera reciclarme сото
parado (6)
13 He constatado que cuando сото bien у
bebo bien, resisto mucho tiempo sin
trabajar. (7)
14 — Muchas gracias, senor Presidente.
EJERCICIO: 1. He aqui mi tio 2. Quiero hablar con el cara a
cara. 3. I rd incluso si ё1 no est6 alii. 4. Como ya sabes
5. No quiero perder el tiempo, 6. Pienso cambiarde trabajo
7. Nos pidieron nuestra opinidn.
ciento noventa у ocbo 198
5 Republike dece (Dedje Republike), koja, kao Sto
vet znate,
6 ima za devizu „Stvar mora da se vrti“.
7 — Dobar dan, gospodine Predsedntde.
8 — Manje protokola i predimo na stvar, jer nemam
vremena za gubljenje.
9 — Izvinite. Na§e prvo pitanje bide vam formulisano od
strane specijalnog izvedtada revije „To ne ide”.
10 — Gospodine Predsednide, kakvi (koji) su vadi
neposredni planovi?
11 — Imam plan da se prekvallfikujem. Nadi eksperti su
konstatovali da ukoliko se dovek ne menja, radi
stalno jedno te isto.
12 Sto se mene tide, zeleo bih da se prekvalifikujem u
nezaposlenog
13 Konstatovao sam da. poSto jedem dobro i pijem
dobro, izdrzavam mnogo vremena bez posla
14 — Veliko hvala, gospodine Predsednide.
NOTAS
(4) Vamos a/ a/о: predimo na stvar, na dinjemce, na srz pitanja. (Ajo
inade znadi belt luk).
(5) Tengo ei proyecto de: imam plan da. ali i: nameravam da.
planiram da. mislim na. itd.
(6) Por mi parte: s moje strane, Sto se mene tide, i si.
(7) Resistor: izdrzati, trpeti. Resisto mucho bajo ei ague: dugo
izdrzavam pod vodom
*****
VE2bA; 1. Evo mog strica (ujaka. tetka) 2. Hodu da razgovaram sa
njim licem u lice. 3. idi du dak ako on i nije tamo 4. Kao Sto ved
znai 5. Ne zelim da gubim vreme. 6. Nameravam (mislim) da
promenim posao 7. Traiili su od паз (naSe) miSljenie
Lecckdn 59
199 ciento noventa у nueve
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ima novi televiztjski program
2 Ovo je prvi broj novog iasopisa о kojem sam ti govono.
.................................... la
.......... de la que.......................
3 On (joS) uvek radi isto.
ее************************************
LECCION SESENTA.
La calefaccion
1 — El invierno se acerca у comienza a hacer
frio.
2 — Ya va siendo hora de que nos decidamos a
comprar algo para calentarnos. (1)
3 — El problema son los precios, estin por las
nubes. (2)
4 — Ayer echi una ojeada a algunos escaparates
у todo me parecio carisimo. (3)
5 — Los aparatos de gas son mis caros que los
elictricos.
6 — jClaro! Pero una factura de electricidad es
mas elevada que una de gas.
(paginas) doscientas (masc doscientos) 200
4 Jeste li promenili boraviSte?
4 ........ .......... 1
5 Mnogi nezaposleni se prekvalifikuju
ISPRAVKA VE2BE 1 hay un nuevo programa de television. 2 es el
prime* numero de - nueva revista - te he hablado 3 hace siempre lo
mismo. 4 ha cambiado de domicilio 5 muchos parados se reciclan
Segunda ola leccidn 10"
***»****MM»m*»*t«*«s»««»*»»*s*s***
Sezdeseta lekcija
Grejanje
1 — Zima se primide i podinje da zahladuje
2 — Ved je vreme da se odludimo da kupimo neSto za
grejanje.
3 — Problem je u cenama, u oblacima su.
4 — Jude sam bacio pogled u neke izloge i sve mi se
udinilo veoma skupo.
5 — Aparati na gas su skuplji od elektridnih.
6 — Naravnol Ali je faktura za stru)u viSa od one za
gas
NOTAS
(1) Ya va siendo hora: vreme je vec. ya era bora: bik> je ved vreme.
(2) EstAn por las nubes: nalaze se u oblacima. ,.van mozga"
astronomske cene, i si.
(3) Escaparate bukvalno redeno: izlog radnji. Ka2e se takode i: voy de
escaparates Sto znadi: idem da pogledam izloge; ovaj izraz se.
medutim, sve rede upotrebljava.
Lecc.on so
201 doecientas una
7 — Exactamente. Lo que quiere deck que, a
largo plazo, el gas es mAs rentable.
8 — Por el momenta, lo que podemos hacer es
abrigarnos un poco mAs en casa; (4)
9 y, mientras tanto, mirar a ver si alguno de
nuestros amigos
10 puede proporcionarnos un aparato de
segunda mano о conoce un lugar en el que
ese tipo de cosas sea mAs barato.
11 — Angela es fontanera, quizA ella sepa algo.
Voy a Hamada para decide que venga a
cenar у asi podremos charter. (5)
jVlva el desarollo cientifipo!
1 Comentario oido en un congreso
internacional;
2 „Yo he aprendido la lectura rApida: lei ,,La
Biblia" en veintitrAs minutos у medio; trata
de Dios".
E6TAn R
уНивеб
725O ЙЕ6ЕГА5
EJERCICIO: 1. Ya va siendo hora de que nos vayamos. 2.
Las patatas estAn por las nubes. 3. Voy a calentarme un
poco. 4. La factura era muy elevada. 5. Hace trio, hay que
abrigarse. 6. A largo plazo es rentable. 7. Llama al fonta-
nero.
doscKntas dos 202
7 — Табло! To znadi da je gas na dugi rok rentabilniji.
8 — Za sada, ono Sto bismo mogli udiniti to je da se
neSto bolje (viSe) utoplimo u kudi.
9 i, u meduvremenu, videti da li neki od na&h
prijatelja
10 moze da nam nade (da nas snabde) neki aparat iz
druge ruke ili da poznaje mesto gde bi ta vrsta
stvari bila jeftinija.
11 — Anhela je vodoinstalaterka, mozda bi ona nedto
znala. Zvadu je i redi joj da dode na vederu, pa
demo tako modi (i) popridati.
Ziveo naudni razvoj (napredakjl
1 Komentar koji se duo na jednom medunarodnom
kongresu:
2 „Naudio sam brzo ditanje: proditao sam „Bibliju"
za dvadeset i tri i pd minuta; tretira (tu se govori) о
Bogu"
NOTAS
(4) Abngo: kaput. Videli smo to u 39. lekciji. Abrigarse: pokriti se,
utopliti se
(5) Charter pridati, davrljati Iz ove redi potide Sarlatan (preko
francuskog) U kastiljanskom, red charteten znadi i pridalo i
tarlatan zavisno od konteksta.
Prisetite se onoga Sto smo veb govorili о aoristu / perfektu:
aorist se veoma desto upotrebljava и kastiljanskom jeziku.
Medutim. и prevodu na naS jezik, najCeide koristimo perfekt
VE±BA: !• Vreme je da podemo 2. Krompirl (cene) su u oWacima 3.
Idem da se malo zayrejem 4. Faktura beta veoma visoka. 5. Hladno
je. valja se utopliti. 6. Na dugi rok je rentabilno. 7. Zovi vodoinstaia
tera.
Lecci6n Б0
203 dosctentas tres
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
Leto se pnnuie svome kraja
2 Aparati na gas tmaju astronomske cene (pod obtacima su)
3 Ztml se l/udi pokrivaju (utopljavaju)
••••*»***••••••••••••*•*•*••***•*•*•**
LECCION SESENTA Y UNA.
Una sorpresa
1 Anoche. estaba tan cansado que me acostd
nada m£s cenar. (1) (2)
2 He dormido bien; me he despertado a las
ocho.
3 Como no tenia que ir a trabajar, me he
dado una vuelta en la cama
4 con la intenci6n de dormlrme otra vez.
5 jlmposlblel Ayer no baj£ las persianas у la
claridad me ha impedido dormirme.
6 Me he levantado, he encendido el
tocadiscos, he puesto un disco (3)
doscientas cuatro 204
4 U meduvremenu. poieo sam da ditam
............................. puse ...........
5 Vodoinstalater nece modi da dode ova sedmice.
*****
ISPRAVKA VE2BE 1 el verano so acerca - su fin. 2 los aparatos de
gas estOn por las nubes. 3 en invlerno la gente so abriga 4 mientras
tanto me - a leer 5 el fontanero no podrO venir esta semana
Segunda ola: leccldn 11
♦a************************************
SEZDESET PRVA LEKCIJA
Iznenadenje
1 Sinod sam bio take umoran da sam legao odmah
nakon vedere
2 Spavao sam dobro; probudio sam se u osam.
3 PoSto nisam morao da idem na posao, prevrnuo
sam se u krevetu
4 u nameri da ponovo zaspim.
5 Nemogude! Jude nisam spustio zavese i svetlost me
spreCila (nije mi dala) da zaspim.
6 Ustao sam, upalio (ukljudio) gramofon. stavio jednu
plodu
NOTAS
(1) Anoche: sinod, nodas, isto Sto i ayer por la noche: jude uvede
Anochecer: smrkavati (se). A! anochecer: u suton. sumrak. A!
amanecer: u svitanje, u zoru.
(2) Nada mAs: tek Sto. same Sto. odmah. i si.
(3) Tocadiscos: gramofon. No. ako red razdvojite na sastavne delove,
nadi dete toca i discos: u 18. lekeiji smo rekli (videti napomenu
broj 3) da tocar znadi i svirati neki instrument, pa moSete, dakle
zakljuditi da je u kastiljanskom gramofon neSto kao: „svirploda"
L«cd6ri 61
205 doscientas cinco
7 у he ido al cuarto de baho a ducharme.
8 Luego, me he vestido mientras mi desayuno
se calentaba.
9 A eso de las nueve, han llamado a la puerta
у han gritado: (4)
10 — <,Se puede?
11 — jAdelanto! He respondldo;
12 y, de pronto, he visto aparecer en el umbral
de la puerta cinco personas gritando: (5)
13 — j Felicidades! (6)
14 — Yo, ni me acordaba de que era mi
cumpleanos.
EJERCICIO: 1. Anoche, fulmos a cenar al restaurants. 2. Me
lo he imaginado nada mas verte. 3. La claridad у el ruldo me
impiden dormlr. 4. Tenemos un tocadlscos nuevo. 5. Me
ducho cuando me levanto. 6. Te vert a eso de las once у
media. 7. Mi cumpleanos es el quince de enero.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Jesi H dobro spavao?
i. f
2 Mi smo legti odmah nakon vaieg odtaska
3 Tvoja soba je svettija od moje.
4 Stavidu ptodu koja de ti se svideti.
5 Ja se tudiram toptom vodom.
dosdentas sals 206
7 i otSao u kupatilo da se istuSiram.
8 Zatim sam se obukao dok mi se dorudak
podgrevao.
9 Oko devet sati, zvali su (kucali, zvonili) na vrata i
vikali:
10 — Moie li se?
11 — Napred! Odgovorio sam;
12 i, najednom, videh kako se na pragu vratiju pojavi
pet osoba uzvikuju^i:
13 — Sretno!
14 — Ja se ni setio nisam da mi je rodendan.
NOTAS
(4) A eso de las dos: tako oko dva sata.
(5) De pronto: odjednom. iznenada
(6) Fetictdades: destitke, sa sredom, sretno. najbolje Zelje, i si. To je
osnovni Izraz koji se koristi za destitanje odnosno izraZavanje
dobrih zelja povodom rodendana ill nekog sretnog. prijatnog
dogadaja
VE2BA: 1. Slnod smo otlili (izlill) na vederu u restoran. 2. Pomtsllo
sam na to dim sam te ugledao. 3. Svetlost i buka mi smetaju
(sprodavaju me) da spavam 4. Imamo novi gramofon. 5. Tu*lram se
kad uatanem. 6. Vktedu te oko jedanaest i p6 (pola dvanaest). 7. Moj
rodendan je petnaeetog januara.
ISPRAVKA VE2BE: 1 has dorm Ido bien. 2 nos acostamos nada mAs
que os fuisteis. 3 tu habitaciOn es mas Clara que la mia. 4 voy a poner
un disco que te gustara. s me ducbo con agua callente
Segunda ola: leccidn 12.
Laocldn 01
207 doscientas si<te
LECCION SESENTA Y DOS.
Rubio у moreno
1 Estoy de peso en Ciceres у he alquilado una
habitaci6n en la ,,Pensi6n franco-belga".
2 Me hace gracia porque no tiene nada de
francos ni de beiga. Los duehos у los
huispedes son espaholes; yo soy el iinico
extranjero. (1)
3 Hay cuatro estudiantes, un abogado, un
rentero у dos parejas que visitan
Extremadura.
4 Aunque se come en mesas independientes,
la conversaci6n es, a menudo general. La
cena de anoche fue muy animada. (2)
5 Me colocaron en la mlsma mesa que al
abogado. у enseguida nos pusimos a hablar.
6 Antes de acabar la cena, me di6 su tarjeta:
„Emilio Rubio", у yo le di la mia: „Marc
Lebrun". (3)
СЕЛГА6 4at4 St£MPR£ .
7 — Se me ha olvidado casi todo el francos que
aprendi en el colegio, pero supongo que
Marc en francos es Io mismo que Marcos en
castellano.
8 — Si, — contests — es un nombre muy
corriente en muchos paises.
9 — iSu apellido tiene alguna significacidn
particular? (4)
doscientas ocho 208
Sezdeset druga lekcija
Plav i crnpurast
1 Nalazim se u prolazu u Kaseresu i unajmio sam
sobu u „Francusko-belgijskom pansionu".
2 To me zabavlja jer nema niSta francusko niti
belgijsko. I gazde i gosti su Spanci; ja sam jedini
stranac
3 Tu su (ima) detiri studenta, jedan advokat, jedan
rentijer i dva para u obilasku Estremadure
4 lako se jede za odvojenim stolovima, razgovor je,
desto, zajednidki. Sinodna vedera be§e veoma
uzbudljiva.
5 Mene su smestili za sto sa advokatom, i odmah
podesmo da razgovaramo.
6 Pre zavrSetka vedere, on mi dade svoju vizit-kartu:
„Emilio Rubio", a ja mu dadoh svoju: „Marc
Lebrun",
7 — Zaboravio sam gotovo sve od francuskog Sto sam
naudio u Skoli. ali pretpostavljam da Marc na
francuskom znadi isto Sto i Marcos na
kastilfanskom.
8 — Da, — odgovorih — to je ime veoma
rasprostranjeno u mnogim zemljama.
g — Da li vaSe prezime ima neko posebno znadenje?
NOTAS
(1) Gracia: miloet, Ijupkosl, I slidno. zavtsno od konteksta, ali i
zabava, veselje Me haces gracia: zabavIjaS me; eso no tiene
gracia: to nije smeSno (dubovito); tiene gracia: to je veselo,
ljupko; no estoy para graaas: nije mi do Sale. Ova vrata izraza
veoma je ra&irena u kastiljanskom govoru.
(2) Aunque... Zavisno od toga da li se radi о indikativu ili о
sibzonktivu, veznik aunque (iako, mada) sadrii dve nijanse koje je
neophodno razlikovati. Aunque et libro es (indikativ) interesante:
iako je knjiga interesantna - znadi da vi prihvatate da je ona takva;
aunque ei libro sea (sibzonktiv) interesante: dak kad bi knjiga i
tkla interesantna - znadi da je to samo jedna od mogudih
pretpostavki.
(3) La tarjeta (tarheta): vizit-karta u ovom tekstu; tarjeta postal:
razglednica. dopisnica, ali se najdedde kaie samo: una postal
(4) Apellibo: prezime; nombre: ime.
Locddn ez
209 doscientas nueve
10 — Efectivamente, quiere declr ,,el moreno".
11 — jQu6 curioso! Yo me llamo Rubio у soy
moreno у usted se llama Moreno у es rubio.
12 — Tenemos que cambiar de apellkio ... о de
pelo.
13 — Por mi parte no hay ningun problema, yo
llevo peluca. Asi que ... cuando usted
quiera.
14 — Per ... done ... no sabia ... estaba
bromeando.
EJERCICIO: 1. Estoy de paso. 2. A mi llegada a Bruselas,
alquilart un coche. 3. Tome mi tarjeta. 4. Escrlba aqui su
nombre у apellkio. 5. Tienes que cambiar la ruada de la
bicicleta. 6. Cuando usted quiera. 7. No sabia que me habias
llamado.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Jesi H ti и prolazu Hi Cei ostati nekohko dana?
i.................. te .............. unos
. . . .?
2 Moj broj teiefona je na karti koju sam vam dao.
............................... en la
....... le he ....
♦**»***•**•*•••*♦*♦•***♦*•*♦•••*•«»*»*
LECCION SESENTA Y TRES.
Sezdeset treCa LEKCIJA
Revisi6n у notas
1. Sufiksi. Videti 5. i 8. reCenicu 58. lekcije.
a) Izvodenje imenica pomodu dodavanja sufiksa sasvim je
doscienlas diez 210
10 — (Da), zaista: znadi „smed" („crnomanjast").
11 — Ba§ zanimljivo! Ja se zovem Rubio, a crnomanjast
sam, a vi se zovete Moreno, a plavi ste.
12 — Treba da razmenjamo prezimena .. ili kosu.
13 — S moje Strane (Sto se mene tide), nema nikakvog
problems: ja nosim periku. Prema tome ... kada
god zelrte.
14 — Iz. .vinite... nisam znao . .ja sam se Salio.
VE2BA: 1. U prolazu sam 2. Po dolasku u Brieel. unajmidu auto. 3.
Uzmite moju vizlt-kartu. 4. NaplSite ovde vaSe ime i prezime 5. MoraS
promeniti tobak na biciklu. 4. Kada vi hobele 7. Nisam znao (la) da si
me zvao (la)
3 Ja nisam uiio kastiljanski и ikoh
4 Moje ime nije Cesto (uobida/eno)
5 Tvoja kosa je plava.
ISPRAVKA VEiBE 1 estes de paso о - vas a quedar - dias. 2 mi
nbrnero de leMtono este - tarjeta que - dado 3 no aprendi el
castellano en el colegio 4 mi nombre no es corriente 5 tu pelo es
rubio
Segunda ola: leccibn 13.
«•••eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee**********
uobidajena stvar u kastiljanskom jeziku; stoga sufiksi igraju
veliku ulogu u tvorenju novih redi.
b) Deminutiv. Videti napomenu broj 5. u 58. lekciji i napo-
menu broj 3. u 59. Oni su veoma desti u narodnom i
familijarnom razgovoru. Najvainiji medu njima su oni na ito i
ita ili Uto i Ша. koji zamenjuju finalno о ili a: despacio:
polako, despacito: polagance; pequeda: mala, pequenda:
malecka.
Leccldn 03
211 dosci4ntas once
Medutim, ukoliko se red zavrdava na e, n ili r, dodaje se a to.
a ili cillo, a ili pak ecito, a I ecillo. a: pan: hleb, panecillo:
hlepdid; cancipn: pesma, cancioncita: pesmica, itd.
Sufiks Ho. ita izraiava najdeide ideju о malenkosti, ali desto I
о neznosti, naklonosti, milosti. itd. Juanito je deminutiv od
Juan. Pedrito od Pedro, itd.; to ne mora obavezno znaditi da
se radi о malim i mladim bidima ved jednostavno da о njima
govorite sa slmpatijom, nelnoSdu ili prisnoddu
Sa illo, a dominantna je ideja о malenkosti. siduSnosti.
Spisak deminutiva je veoma dug. a objadnjenja koja bismo
mogli da vam damo и pogledu njibovih nijansi znatno
prevazilaze cilj koji smo si postavili za ovu ovde priliku.
Pored do i U/о, savetujemo vam da deminutive upotrebljavate
same uz krajnji oprez. Тек dete destom upotrebom stedi
lakodu u koriddenju sufiksa koji najvide odgovara u pojedi-
nom sludaju.
c) Augmentativi. Najdeddi sufiksi augmentativnog znadenja
su: 6n. ona i aza; tako, na primer, imamo: un hombrdn:
ljudina, ljudeskara; una casona: kuderina, kudetina, zgradeti-
na; un perrazo: psina, kerudtina; unas manazas: ruderde,
ruderine, itd.
d) Drugi analogni sufiksi: una mujerota: zenturina. zenetina;
pa/abrota (palabra: red): prosta red, psovka; una casucha
(casa): kuderina, koliba.
e) Pogrdni sufiksi. Evo nekoliko najdeSdih zavrdetaka: ajo.
ejo, uco, idn, orro, ualla, itd. Tako, na primer: latinajo:
„kuhinjski" latinski; casuca: stradara; animalejo (animal):
zverka; un ventorro: bedna krdma
2. Superlativ. Videti 4. redenicu 60. lekcije
a) Tvorenje superlativa pomodu sufiksa isimo veoma je
radireno I vrlo popularno. Ne zaboravite naglasak na prvo
Obratite paznju na pisanje nekih redi: largo: dug, larguisimo:
veoma dugadak; bianco: beo, blanquisimo: veoma beo.
Medutim, apsolutni superlativ u kastiljanskom moie se tvoriti
i pomodu priloga muy. Tako imamo earn: skup (o) i muy
caro: vrlo skup (o) Sto ima znadenje kao i carlsimo. Tvorenje
doscientas doce 212
superlativa pomodu sufiksa isimo jod viSe podvladi snagu
izraza.
UopSte uzevSi, postoji tendencija upotrebe priloga muy
ispred prideva, narodito u govornom jeziku.
Ovde nedemo ustanovljavati spisak nepravilnih superlativa;
on bi vam samo smetao. Ipak. odademo vam tajnu jednog
„kalauza": kada god se zatedete u kakvoj nedoumici,
upotrebite superlativ uz pomod priloga muy
b) Relativni superlativ: videti napomenu broj 1. u 46. lekeiji.
Relativni superlativ se tvori tako Sto se ispred komparativa
stavi odgovarajudi dlan. Tako, na primer, bide: mis joven:
mladi; el mis joven: najmladi
Zapamtite:
— Kada superlativ dolazi iza odredene imemce, upotrebljava
se bez dlana: ia mujer mis pobre del pueblo: najsiromaSnija
zena u selu.
— Za razliku od francuskog, u kastiljanskom jeziku glagol
koji dolazi iza superlativa ostaje u indikativu a ne u
sibzonktivu: la casa mis bonita que he tenido jamis:
najlepSa kuda koju sam ikada imao
— Nepravilni komparativi mejor, peor, mayor, menor postaju
takode i superlativ! kada se ispred njih nade dlan.
3. Neutralni dlan lo. U kastiljanskom ne postoje imemce
srednjeg rod a, ali postoji takozvani neutralni dlan lo koji se
upotrebljava ispred nekog prideva ili imenidnog priloga. и
opStem ili u apstraktnom smislu.
Videti: paragraf broj 5. lekcije 28; redenicu broj 3, lekcija 36.;
broj 5. lekcija 40; broj 7. lekcija 44; napomena broj 1. lekcija
48; redemce broj 2. i 7. lekcija 51; redenica broj 9. lekcija 53.
i redenica broj 7. i 8. u 60. lekeiji.
Od 28. lekcije, malo-pomalo smo uvodili redenice sa neutral-
nim dianom lo u named da vas postepeno priviknemo na
neSto Sto nam se dini jednom od krupnijih teSkoda kastiljan-
skog jezika. Ta je vrsta izraza veoma raSirena i desto dete je
sretati.
Leccl6n 63
213 doscientas trace
a) NajdeSde ga sredemo ispred prideva i substantivno upo-
trebljenih participa u cilju izrazavanja nekog svojstva koje se
na naSem jeziku moze izraziti pomodu: ono. ono Sto, ono Sto
ima, ponekad nekom imemcom, itd. Tako, na primer: Io
cierto: ono (Sto je) sigurno, izvesno; Io importante de esta
ieccidn: ono (Sto je) vaino и ovoj lekciji; por Io general: u
principu, uopSte uzev, generalno gledano: Io mio: (ono Sto
je) moje; Io de Juan: (ono Sto je) Huanovo; to dicho: (ono Sto
je) redeno; Io siguiente: (ono Sto je) sledede, itd.
b) Clan Io odgovara, dakle, najdeSde naSoj pokaznoj zameni-
ci ono: Io que me fastidia es que: ono Sto me ljuti jeste to
Sto..haz Io que quieras: (u)dini ono Sto hodeS (kako
hodeS).
c) Kastiljanski izraz Io de. paralelan izrazu el de, los de, itd.,
znadi: Sto se odnosi na, Sto pripada, Sto se tide..
cudnteme Io de! incendio: (is)pridaj mi ono (Sto se odnosi na)
poiar; Io de mi padre es tambidn mio: odevo (ono Sto
pripada ocu) takode je i moje.
d) Clan Io odredujudi neki pridev ili prilog iza kojeg dolazi
que, odgovara redi koliko. baS, poput naSih izraza: baS je lepl
baS je sladakl, itd. Tako de biti: Io ma! que trabajas: kako to
samo (baS to) loSe radiSI no sabes Io cansada que estoy: ne
znaS kako (koliko) sam umorna. itd.
e) Ispred nekog relative, dlan Io prevodimo sa ono. ono Sto,
to Sto: Io que hay: ono Sto ima (Sto je). stvar je u tome; to que
dices: to Sto kazeS.
Zapamtimo joS nekoliko izraza: a Io mis, a !o sumo: nadasve,
u najboliem sludaju, i si.; por Io menos: najmanje, u
najmanju ruku, makar; a Io major: mozda, valjda; a to mJs
tarde: najkasnije; en Io sucesivo: kasnije, u bududnosti, u ,
nizu. i slidno.
doscisntas catorce 214
4. Napisati na kastiljanskom
1 Idi du sa vama osim ako budem morao (la) da
idem na stanicu.
2 Moj deda hoda polagance.
3 Sto se mene tide, idi du dak ako bude padala I
кйа. — Nede padati.
4 Vreme je da se odludi. — Obudi du kaput.
5 Nodas sam stigao kudi oko tri sata ujutru.
6 Iako smo dugo daskali(e), mdta zanimljrvo nismo
rekli(e).
УА 54BES, £6 LA ЕОАОЛ
5 Prevod
1 I rd con vosotros a no ser que tenga que ir a la
estacidn.
2 Mi abuelo anda despacito.
3 Por mi parte, ird incluso si llueve. — No lloverd.
4 Ya va siendo hora de decidirse. — Voy a ponerme
el abrigo.
5 Anoche llegud a casa a eso de las tres de la
mahana.
6 Aunque charlamos mucho, no dijimos nada
interesante.
Ova lekcija obnavljanja je opiirna i puna novih izraza. ali i
neophodna; ukoliko vam se i udinila „nesvari/ivom". nemojte
oklevati da joj se vratite s vremena na vreme. Upravo
pojedinosti kao Sto su one koje su izloiene ovde predstavlja-
ju zapravo duh jednog jezika.
Segunda ola: laccidn 14 {revisi6n)
Leccldn S3
215 doscienlas quince
LECCION SESENTA Y CUATRO.
Baldomero tiene problemas
1 Baldomero es un joven de unos cuarenta у
tantos ahos, soltero, guapo у con dinero. (1)
2 Lleva un bigote gris, tiene las piernas
cortas, el vientre abultado, botas de charol,
chaleco bianco у una gorra con los colores
del arco iris (2)
3 у manifiesta un altruismo exagerado hacia 6I
mismo.
4 Sin embargo, no es eso lo que le preocupa
aunque, por supuesto, es consciente de ser
un „joven con problemas". En eso, esti al
dia. (3)
5 Se considers „liberado" у le gusta decirse
intelectual, a menudo dice: „Cuando era
mis joven, segui cursos de Derecho durante
dos ahos en la Universidad de Pamplona".
6 Pero volvamos a „sus problemas", de los que
6I dice, no sin orgullo: „son mi profesi6n".
(4) (5)
7 Baldomero tiene ratos de angustia
horrorosos a los que 6I llama: „instantes
depresivos, acompahados de extrema
lucidez"
doscientas dieciseis 216
Sezdeset Cetvrta lekcija
Baldomero ima problems
1 Baldomero je momak (mladi dovek) od nekih
detrdeset i neSto godina. neozenjen, naodit (lep) i
sa parama (bogat).
2 Ima (nosi) sive brkove, kratke noge, zama&an trbuh,
lakirane dizme, bell sako i kapu duginih boja
3 i pokazuje preterani altruizam prema samome sebl.
4 Medutim, nije to ono Sto ga zabrinjava iako je.
naravno, svestan da je on „momak sa problemima”.
U tome je sasvim u toku (na jasnom).
5 Samoga sebe smatra „oslobodenim" i svida mu se
da se naziva intelektualcem; desto kale: ..kada sam
bio mladi. pohadao sam predavanja na Pravu, u
toku dve godine, na Univerzitetu u Pamploni".
6 No, vratimo se „njegovim problemima" о kojima on
kaze, ne bez ponosa: „oni su moje zanimanje".
7 Baldomero ima straSne trenutke utudenosti koje on
naziva: „depresivnim momentima, pradenim
krajnjom lucidnoddu"
NOTAS
(1) Tanto: toliko; poput mucho, poco. ltd., promenjivog je oblika
Obratite paznju na upotrebu, u ovoj redenici, unos i tantos: Tengo
unas pesetas (ili algunas): imam nekoliko peseta. Tengo unas
ireintitantas pesetas: imam dvadeset i nedto peseta. Ili imam
dvadesetak (oko dvadeset) peseta (videti 1. redenicu vezbe).
Redenica bi mogla da se srodi i pomodu redi oko. priblilno i tome
slidno.
(2) Abuttado: naduven, zamaian, golem. Ova red ima mnoga znade-
nja i u destoj je upotrebi: este paquete es muy abuttado: ovaj
paket je veoma glomazan (velik, obiman); iabios abultados:
debele usne. Od redi bulto: obim. velidina: hbro de poco bulto:
knjiga male vebdine. obima.
(3) Estar al die: biti azuran, u toku, po modi, obaveSten, itd. Veoma
su brojna znadenja ovog izraza. zavisno od konteksta
(4) Volvamos a: vratimo se ka. Ovo je imperativ glagola volver Za
sada zapamtite samo ovaj smisao U idudoj lekciji jod demo ovaj
glagol obradivati.
(5) De los que: о kojima, od kojih. Videti napomenu broj 3 и 50
lekciji.
Lecci6n 64
217 doscientas diecrsiete
8 у que, segiin 6I, se manifiesta — ё1 prefiere
decir: „son somatizados1' — сото atroces
sudores fries.
9 Pero Baldomero, a travis del autoan^lisis —
pues claro, Baldomero se autoanaliza —
cree haber descubierto la raiz de sus males.
10 En efecto, segiin lo que ha leido en un
librito de psicologia cientifica, que el hljo de
la portera, un sordomudo muy simpitico, le
prest6 hace cinco anos,
11 Baldomero ha llegado a la conclusi6n
siguiente: la causa de sus problemas no es
otra que su extraordinaria facultad de
aburrimiento.
12 Por supuesto, la conclusibn de tan funesto
diagndstico (6)
13 postro a Baldomero en un estado de aguda
crisis depresiva.
14 Menos mal que su nueva novia — el
prefiere decir: „companera" — Remedies,
se ocupa un poco de ё1. Ella le anima
mucho. Enormemente, incluso. (7)
EJERCICIO: 1. Es una sehora de una treintena de ahos. 2.
iOu6 es lo que te preocupa? 3. He pasado un rato muy
agradable con ellos. 4. Segiin lo que ha dicho no creo que
venga. 5. Volvamos a nuestro trabajo. 6. Por supuesto que
yo te esperar6 7. Yo, prefiero ir a pie.
doscientas dieciocho 218
8 i koji se. po njemu. ispoljavaju — on viie voli da
kaze da ..su somatski" — groznim hladnim
znojenjem.
9 Ali Baldomero, uz pomod autoanalize — pa,
naravno, Baldomero se autoanalizira — veruje da je
otkrio koren(e) svojih nevolja.
10 Nairne, prema onome Sto je Citao u jednoj knjizici
о naudnoj psihologiji, koju mu sin kudepaziteljke,
jedan vrlo simpatidan gluvonemi, beSe pozajmio pre
pet godina,
11 Baldomero je dodao do slededeg zakijudka: razlog
njegovih problems nije niSta drugo do li njegova
vanredna sposobnost za dosadu.
12 Naravno. zakljudak о tako (zlo)kobnoj dijagnozi
13 bacio je Baldomera u stanje akutne depresivne
krize.
14 Na svu sredu. njegova nova zarudnica — on vide
voli da kaie: ..druibenica" — Remedies, brine se
pomalo о njemu. Ogromno dak.
NOTAS
(6) Sarno se po sebi razume: ir sin decir, to jest, podrazumeva se,
pretpostavlja se. itd Ovaj izraz moze se na kastiljanskom redi na
vide nadina: evtdentemente por supuesto. itd Videti i redenicu
broj 4
(7) Remedio: lek, pomod. Remedies je takode lidno ime u Spaniji. Da
da. postoje i mnoga druga koja vam se mogu udiniti joS
dudnijima: Angustias: Zalosti. Tuge Jadi, i si; Pilar: Stub;
Mercedes: Milosti; Concepcidn: Zadede Svaki grad ima svoju
devicu kao zaStitnicu. a takvih je preko pedeset! Imena data tim
raznim majkama bozjim potom su davana i devojdicama. Na taj
nadin su nastala ta imena koja ponekad navode na smedak
*«»»»
VE2BA: 1. To je gospoda od kojih (nekih, oko) tndesetak godina 2.
Sta te to brine? 3. Proveo sam veoma prijatan trenutak sa njima 4.
Prema onome Sto je rekao(la). ne verujem da de dodi 5. Vratimo se
naSem poslu 6. Samo se po sebi razume da du te (sa)dekati. 7. Ja vide
volim da peiadim (idem pe&ce).
Leccidn &4
219 doscientas diecinueve
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Marija je neudata zena od oko pedeset i neSto god ma.
2 Medutim. odmah se pritagodk) (obavestio o) tekudem
3 PratHa je svoga brata do n/egove so be
♦ Ved pnhdno ima (vremena) kako je ne vidam.
5 Samo se po sebi razume (naravno) da du uzeti taksi.
««**т***м****»**«м««м«***********
LECCION SESENTA Y CINCO.
Volverin (1)
1 VolverAn las oscuras golondrinas
en tu balc6n sus nidos a colgar,
у otra vez con el ala en sus cristales,
jugando llamarin;
doscientas veinte 220
ISPRAVKA VElBE: 1 Maria es una soltera da unos cincuenta у tantos
anos 2 sin embargo, se ha puesto enseguida al dia 3 ha seguido a su
hermano hasta su habltacidn 4 hace un rato que no la veo 5 por
supuesto que tomar6 un taxi.
*»*»♦
Nema razloga za zabrinutost; lekcija nije toliko teika koliko
izgleda na prvi pogled.
VI ste vet priliCno poodmakli i smatramo vas sasvim
osposobijenim za asimilaciju ono malo „novoga" Sto vam
ovde pruiamo.
Ovde se, zapravo, uglavnom radi о obnavljanju gradiva I,
osim napomene broj 1, koja donosi izvesnu novinu, ostalo je
vet pretezno bilo obradivano.
Da li ste primetili sve one razne zatine — koji su vam sada
nedvojbeno bliski — pomotu kojih smo vam skuvali taj
..koncentrat"?
Evo nekih od njih:
— a menudo — lekcija 56, broj 4.
— Io que, a Io que — lekcija 63, broj 3.
— dec/rse — lekcija 21, broj 2.
— de los que — napomena broj 5. ove Iekcije,
No. ima ih. naravno, joS!
Segunda ola: leccibn 15.
«•eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
Sezdeset peta lekcija
Vratite se
1 Vratide se tamne lastavice da na tvom balkonu
sviju svoja gnezda, i snova de, u igri (igrajudi se)
zvati (kucati) knlom u okna;
NOTAS
( 1) Vo/veran: vratide se (opet 6e dodi) Prefiks re sa znadenjem
ponavljanja radnje dosta je redak и kastiijanskom. Da tn se izrazda
povratnost nekog dogadaja. neke akcije, obiCno se sluiimo
glagolom volver. Ovo demo detaljnije sagledati u narednoj lekciji
otxiavljanja.
Leccldn 55
221 doscientas veintiuna
2 Pero aquillas que el vuelo refrenaban
tu hermosura у mi dicha al contemplar;
aquillas que aprendieron nuestros nombres,
isas ... jno volverin!
3 Volverin las tupklas madreselvas
de tu jardin las tapias a escalar, (2)
у otra vez a la tarde, aun mis hermosas,
sus flores abririn;
4 pero aquillas cuajadas de rocio. (3)
cuyas gotas miribamos temblar (4)
у caer, сото ligrimas del dia...,
isas.................| no vo I verin I
5 Volverin del amor en tus oidos
las palabras ardientes a sonar;
tu coraz6n, de su profundo sueno
tai vez despertari;
6 pero mudo у absorto у de rodillas (5)
сото se adora a Dios ante su altar, (6)
сото yo te he querido............desenginate.
jasi no te querrin! (7)
Gustavo A. Becquer: Rimas
EJERCICIO: 1. Volverin a venir mahana. 2. Se lo he dicho
otra vez. 3. Aquillas de las que te habli. 4. Abriri la puerta
mis tarde. 5. Me gusta la tnusica у tengo buen oido. 6. Me
despertari a eso de las ocho. 7. Querrdn que vengas.
doscientas veintidos 222
2 ali one Sto let usporavaSe da tvoju lepotu i moju
sredu osmotre; one Sto naSa imena naudiSe. te ...
vratiti se nede!
3 Vratide se gust! orlovi nokti da prekriju zidove vrta
tvoga i opet de, u popodnevu, svoje joS lepSe
cvetove otvoriti,
4 ali oni okideni rosom, dije smo kapi gledali kako
drhtulje i padaju poput suza dana... ti ... vratiti
se nede!
5 Vatrene redi ljubavi vratide se opet da zazvone u
tvojim uSima (dulima); tvoje de se sroe mo2da
probuditl iz svoga dubokog sna;
6 ali nem (u tiSini) i zadivljen i na kolenima, kao Sto
se Bog obozava pred oltarom. kao Sto ja te
voleh ... odagnaj sumnju, niko te voleti nede!
Gustavo A. Beker: Rime
NOTAS
(2) Tapia: zaStitnl zid baSte ill njive Una pared: zid zgrade Un rnuro:
znadajnijl zaStitni zid, nekog dvorca. na primer. Tapiar una poena:
zazidati vrata. Mural la: zidina(e).
(3) Cuajadas de rodo: okideno (krcato) rosom. Bukvalno znadenje
redi cuajar je zgusnuti (se). zgruSati (se). usiriti (se) Leche
cua/ada: kiselo mieko; sangre cuajada: zgru&ana krv. U figurativ-
nom smislu. pak, red se upotrebljava. u izvesnom smislu, kao
superlativ od pun, napuden; un rose! cuajado de Hores: ruzidnjak
krcat (pun) cveda (em)
(4) Cuyas gotas mir&bamos tembter. doslovce: dije smo kapi gledali
drhtuljiti. Relativ cuyo, kojem demo se ponovo vradati. zahteva da
odmah do njega dode red koju poblize odreduje (cuyas gotas) I
koju povezuje sa prettiodnom (aqudUas madreselvas)
(5) Absorto, doslovno: zaprepaSden. ali i: zadivljen. zaslepljen, u
zanosu.
(6) Ante su altar: pred njegovim oltarom. Upotreba ante umesto
detante de pesnidki je izraz. ali implicira. uz to. i izvesnu nijansu.
Detente de se upotrebljava kada je potrebno naznaditi odredeno
konkretno. materijalno mesto: detente de te puerta: ispred kapije,
vratiju; dok ante kada se radi о moralnom prisustvu: ante Dios у
ante los hombres: pred Bogom i pred ljudima
(7) Ouerran: trede lioe mnoiine giagola querer: hteti i voleti. zavtsno
od smisla.
VE2bA: 1. Opet de Oo& sutra. 2. Ponovo sam mu to rekao. 3. One о
kojima sam ti govorio. 4. Otvoridu vrata kasnije. 5. Svida mi se muzika
i imam dobar slub. 6. Probudidu se oko osam (sati). 7. 2elede da
dodeS
leocldo SS
223 doslantas velntitr6s
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Lastavice de najavitt proiede.
......................( • ’ ’
2 Ktia po oknima de te probuditi.
3 Hocei H sutra opet dodi (vratitt se)?
I..............?
4 Deca de plakati ako ti ne dodeS
5 Let tih ptica de ti se svideti.
ISPRAVKA VE2BE: 1 las golondrinas anunciarAn la primavera. 2 la
lluvia sobre los cnstales te despertarA. 3 volverAs manana. 4 los nlnos
HorarAn si no vienes. 5 el vuelo de esos p£|aros te gustara
(9va lekcija. posvedena bududem vremenu i uvoden/u izve-
snih aspekata kasti/janskog jezika, о kojima demo imati
priHke da govorimo detaljnije и okviru naredne lekcije
obnavljanja, ima prevashodno za cilj da vam pruzi phjatnu
razonodu. da vam pomogne da se opustite.
Ona se donekle razlikuje od ostaiih i и tom smisiu vam
savetu/emo da je i vi posmatrate neito drukdije; mozda dak
na trenutak treba i da zaboravite onu pomisao: „udim
doscientas veintcuatro 224
kastiljanski". Otvorite Sirom vade Hterarno oko iprepustite se
iepoti osedaja. rima, poetskog skiada. konstrukcije, itd
Proditajte. ako hodete, ovo Sto siedi, pa se opet vratite tekstu
lekcije.
Mogli ste primetiti da je kastiljanska redenica dosta gipka,
slobodna, slobodnija od francuske, na primer: razni retenid-
ni delovi (podmet, prirok, dodaci, itd.) nisu u njoj u nekom
striktno regulisanom redu, inverzija je veoma testa, tek i u
govornom jeziku, jer se podesto na prvo mesto stavlja ona
red na koju se zeli skrenuti paznja: A esa mujer no la
convencerd nadie: tu zenu niko nede ubediti.
Nema, dakle, niSta neobidno u tome Sto se inverzija koristi
joS deSde u pesnidkom izrazu. Bekerova poezija, koju
prenosimo u ovoj lekeiji, u tom pogledu nam pruza odit
primer: primetidete da se u ovim stihovima inverzija ne
pokorava disto poetskom kapricu, ved te±i ka izvesnom
pesnidkom efektu: pomodni glagol volveran upotrebljen na
potetku i na kraju svake strofe; simetnja svake strofe
obezbedena je, uz to, i infinitivom u drugom stihu (a colgar,
a escalar, a sonar) i identidnim futurom u 4. i 8. stihu
(Uamardn, volverdn. se abrirdn. itd., itd.).
Kada bi se najznadajnije inverzije uklonile. evo kako bi
izgledao tekst:
Las oscuras golondrinas volverdn a colgar sus nidos en tu
balcdn у otra vez jugando Hamardn con el ala en sus
cristales; pero aqudllas que refrenaban el vuelo al contem-
plar tu hermosura у mi dicha, aque/las que aprendieron
nuestros nombres. esas no volveran.
Las tupidas madreselvas volverdn a escalar las tapias de tu
jardin y, otra vez. a la tarde. sus flores abrtran. aun mds
hermosas; pero aque/las, cuajadas de rocio, de las que
(cuyas) mirabamos las gotas temblar у caer сото lagrimas
de! dia, esas no volverdn. Las palabras ardientes del amor
volveran a sonar en tus oidos; tai vez tu corazon despertard
de su profundo suerio, pero mudo, itd.
Segunda ola: leccidn 16.
Leccidn 65
225 doecientas veintlclnco
LECCION SESENTA Y SEIS.
En Correos
1 — |Qu6 barbaridad! Llevo mas de tres cuartos
de hora en esta cola у me parece que. a
este peso, voy a pasar aqui la noche. (1)
2 — 4Tres cuartos de hora solamente? jVaya
suerte! Yo llevo aqui mas de hora у media у
estoy pensando que Io mejor que puedo
hacer
3 es enviar un telegrama a mi casa para que
me traigan la fiambrera. (2)
4 — jPues yo! He dejado los garbanzos en el
fuego, pensando que no tardaria mucho.
5 — Perdone la indiscreci6n, sehora; ^Vive usted
cerca de aqui?
6 — Si, ahi al lado. <,Por que me Io pregunta?
7 — No quiero asustarla pero acabo de oir pasar
a los bomberos. De todas las formas, no se
preocupe, estAn bien entrenados para
apagar los fuegos.
8 — Bueno, ya me toca a mi. Buenos dias,
senor. Quisiera enviar una carta certificada.
9 — Si, pero no es aqui. Tiene que diriglrse a la
ventahilla niimero nueve.
doscientas veintlsAis 226
Sezdeset Sesta lekcija
U poSti
1 — Kakav bezobrazluk! Stojim u ovom redu preko tri
detvrti sata i dini mi se da du, ovom brzinom (ovim
korakom), ovde provesti nod.
2 — Samo tri detvrti sata? Kakva sredal Ja ovde stojim
vi§e od jednog i p6 sata i sve se mislim da je
najbolje Sto bih mogao uraditi
3 da poSaljem telegram kudi da mi donesu porciju
(sa hranom).
4 — E pa, ja sam ostavila pasulj na vatri misledi da se
nedu dugo zadriati.
5 — Izvinite na indiskreciji, gospodo; da li vi iivite u
blizini?
6 — Da, tu pored. ZaSto me to pitate?
7 — Ne zelim da vas plaSim, ali upravo sam duo kako
prodoSe vatrogasci. U svakom sludaju, nemojte se
brinuti, oni su dobro istrenirani za gaSenje poiara.
8 — Dobro, dode i na mene red. Dobar dan, gospodine.
Zelela bih da poSaljem ovo preporudeno pismo.
9 — Da, ali to nije ovde Morate se obratiti na Salter
broj devet.
NOTAS
(1) Llevar, vrlo desto: nositi Medutim, Uevar je „momak za sve" koji
se srede u raznovrsnoj upotrebi Llevo tres d/asaqui ili Estoyaqui
desde hace tres dias ili Hace tres dias que estoy aqui: Tri dana je
od kako sam ovde ili: Ovde sam tri dana.
(2) Enviar: poslati, uputiti. ali je Ceide u upotrebi poner un telegrams
Otxatite takode painju na 12 redenicu: poner una conference
*****
Lecc*6n 66
227 dosc»entas ventiaiete
10 — jEs el coImo de los colmos! Una hora de
espera para que no le atiendan a uno. Voy
a escribir una carta al ministro para
quejarme. (3)
11 — Dise prisa, senor, a partir de manana
estamos en huelga. El siguiente, por favor.
12 — Soy yo, quisiera poner una conferencia a
cobro revertido con Australia.
13 — Ventanilla numero seis, senorita. Aqui no se
sirven mis que los sellos. Y dise prisa
porque va a ser la hora del bocadillo. El
siguiente, por favor. (4)
14 — {Jiene cinco duros en monedas para
telefonear desde una cablna? (5)
15 — No, pero justo detris de usted, hay una
miquina donde puede cambiar. (6)
EJERCICIO: 1. Llevo mas de dos meses en Tarragona. 2. Lo
mejor que puedes hacer es telefonear. 3. Ha ido a poner un
telegrama a su familia. 4. Los bomberos han apagado el
incendio. 5. La ventanilla cerrari a las siete. 6. He recibido
una carta certificada. 7. Voy a darme prisa.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Treba stati и red.
doscientas veintiocho 228
10 — Ovo je bezobrazluk nad bezobrazlucima (prevrjilo
svaku meru)l Sat vremena dekanja (i) da vas ne
usluze. Napisadu pismo ministry da (mu) se
po2alim.
11 — Pohjrite, gospodine. od sutra smo u Strajku.
Slededi. molim.
12 — Ja sam; htela bih da obavim razgovor (telefoniram)
sa Australijom na njihov troiak.
13 — Salter broj §est. gospodice. Ovde se prodaju (sluze)
samo marke. I poiurite jer stize vreme pauz§
(uzine). Slededi, molim.
14 — Imate li pet durosa u metalu za telefoniranje iz
kabine?
15 — Ne. ali upravo iza vas ima (nalazi se, postoji)
automat gde moiete usitniti (razmeniti) novae.
VE2BA: 1. Ved sam preko dva meseca u Taragoni 2. Najbolje Sto
mozeS ufiinitl jeste da telefoniraS 3. OtiSao je da poSal/e telegram
svojima (svojoj porodici). 4. Vatrogasci su ugasrll po2ar. 5. Salter te
se zatvorltl u Sest (sati) 6. Primio sam preporudeno pismo 7.
Poiuridu (se)
NOTAS
(3) Para que no le atiendan a uno: da vas ne usluze. Ova zamenica
uno ima. zapravo. znadenje: nekog. Covek, i si.; cuando uno пасе
pobre ... kada se neko rodi siromaSan.
(4) BocadiUo: uiina. meze. U Spaniji, la hora del bocadillo odgovara
naSem: vreme pauze (za dorudak, uzinu, i slidne razloge/lzgo-
vore).
(5) Una moneda de cinco duros; (metalni) novdid od dvadeset i pet
peseta Un duro: novdid od pet peseta.
(6) Cambiar: promeniti, usitniti. Imati (u)sitno: tener suelto.
»»**»
2 Upravo razmitliam da sam zaboravto da ugasim vatru.
......... ............... me olvidado
Lecc»6n 66
229 doscientas veintinueve
3 Hteo bib da mu poialfem telegram
4 Ako zelid stidi na vreme. mor ad poiuriti.
tienes
**************************************
LECCION SESENTA Y SIETE.
Presente de subjuntivo
1 Todos deseamos que apruebes el examen.
2 Meis vale que se Io digas antes de que se
ponga a comer.
3 Hagamos Io que hagamos, intentaremos
hacerlo bien.
4 Lo mejor es que nos envois una muestra.
5 Es muy importante que lleguen a la hora.
6 Ven cuando puedas.
7 ^Vienes para que te diga lo que ha pasado?
8 Come lo que te guste.
9 Lo queramos о no, es asi.
10 Es posible que no vengan.
11 No creo que est$n en casa.
12 Espero que sedis bien recibidos.
Ternura
Por tetefono:
1 — Si, digame ... jAh, eres tii amor mio!
pasa?
2 — Матй acaba de morir en la banera, i,qu6
hago?
3 — Telefonea a la funeraria у exige que la
entierren boca abajo.
4 — Tienes razon ... nunca se sabe ...
dosoentes treinta 230
5 Marke se kupuju na Satteru broj pet
comp ran
ISPRAVKA VEZbE 1 hay que hacer la cola. 2 estoy pensando que
he - de apagar el luego. 3 quisiera enviarle un telegrams 4 si quteres
Hegar a tiempo - que dado pnsa 5 los selios se - en la ventanilla
numero cinco.
Segunda ola: leccion 17
«**»»»***«**«»««*•*»******»*»*»**»*»»»
Sezdeset sedma lekcija
Prezent sibzonktiva
1 Svi ielimo da polo2iS ispit.
2 Bolje je da mu to kazeS pre nego Sto podne
(sedne) da jede
3 Sta radili da radili, pokuSademo da to uradimo
(obavimo) dobro.
4 Najbolje je da nam poSaljed jedan uzorak.
5 Veoma je vazno da stignu na vreme.
6 Dodi kad mogneS.
7 DolaziS li da ti kazem Sta se dogodilo.
8 Jedi ono Sto ti se svida.
9 Hteli mi to ili ne hteli, tako je (to).
10 Mogude je da nede dodi.
11 Ne verujem da su kod kude.
12 Nadam se da dete biti dobro primljeni.
Ne2nost
Telefonom:
1 — Da, izvolite ... Ah, ti si, ljubavi! Sta ima novo?
(Sta se zbiva?)
2 — Mama je upravo umrla u kadi. Sta da radim?
3 — Telefoniraj pogrebnom preduzedu i zahtevaj da je
sahrane potrbuSke (ustima prema dole)
4 — U pravu si... nikada se ne zna . .
Leccion 67
231 doscientas treinta у una
EJERCICIO: 1. Mds vale que no vayas. 2. Dlgas lo que dlgas,
ese libro es саго. 3. Lo mejor es que vengdis hacia las siete.
4. Quieras о no, tienes que hacerlo. 5. Espero que las
manzanas no estdn demasiado verdes. 6. Deseo que llegues
a tiempo 7. No creo que pueda terminar antes del sdbado
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Sta god da dai. neka to bode od area
Dee.............que saa .
2 2elim da mu to kazem pre nego Sto ode
.................... de
3 Tetefoniraj mi kad mogneS
4 Boije bi bilo da upubte telegram
5 Zahtevaj da tako urade (postupe).
ISPRAVKA VE2BE: 1. - lo que des, que de buen corartn 2 deseo
que se lo digas antes - que se vaya 3 telefondame cuando puedas 4
mds vale que envois un telegrama 5 oxlge que se haga asi
doscientas trenta у dos 232
VEiBA 1. Bol/e je da ne ideS 2. Sta god rekao. ta knjiga te skupa. 3.
Najbolje je da dodete oko sedam 4. Hteo ne hteo. moraS to uraditi. 5.
Nadam se da jatxike ntsu suviSe zelene в- Zelim da stigne£ na vreme
7. Ne verujem da mogu zavriiti pre subote
U ovoj lekeiji nema napomena.
Ona je и ceiini posvebena vezbanju prezenta sibzonk-
tiva. Evo i nastavaka za praviine glagoie.
Glagoli na ar: e, es, e, emos, eis, en.
ZavrSeci glagola na er i ir ne razlikuju se medusobno:
a, as. a. amos, bis, an.
Nebemo о tome vibe na ovom mestu; imabemo priiiku
da se ovoj materiji vratimo и narednoj lekeiji obna-
vljanja.
Segunda ola leccidn 18
Lecci6n 67
233 dosciantas treinta у tres
LECCION SESENTA Y OCHO.
Ferias у fiestas
1 A la entrada de la ciudad multitud de
carteles anuncian el acontecimiento; se
respira alegria у movimiento.
2 El vino, la cerveza у los refrescos corren
con fruici6n. Las calles est^n engalanadas
desde hace unos dias.
3 Guirlandas, globos. luces, trajes regionales,
pasacalles, risas por todos lados: son las
fiestas de la ciudad.
4 Helados, ninos de vacaciones, bares Uenos a
reventar, mercados con productos de cada
pueblo, musica ... algarabia alegre.
5 En una gran explanada que se encuentra
cerca del Paseo de los Artlstas, у que todos
los ahos, por la misma ёроса, es destinada
al mismo efecto
6 se encuentran las barracas: casetas de tiro,
autos de choque. tiovivos, norias, tombolas,
etc. у las clisicas churrerias у puestos
ambulantes de algodones rosas у blancos
bien azucarados. (1)
7 Un poco mas alia, bajo una carpa inmensa
el ayuntamiento ha hecho instalar el circo:
enorme caja de resonancia de suenos
infantiles de pequehos у grandes. (2)
doscientas treinta у cuatro 234
Sezdeset osma lekcija
Sajmovi (vaSari) i svetkovine
1 Na ulasku u grad bezbroj plakata najavljuju
dogadaj; (sve) odiSe radoSCu i kretanjem
2 Vino, pivo i osvezavajuti napici teku po volji. Ulice
su ukraSene vet nekoliko dana.
3 Venci, baloni, svetiljke (osvetljenje), regional™
kostimi, ulitna muzika, smeh na sve strane: to su
gradski praznici.
4 Sladoledi. deca na raspustu, kafane krcate da
prsnu, pijace sa proizvodima iz svakog sela,
muzika ... radosni Zamor.
5 Na jednoj velikoj zaravni Sto se nalazi u bhzini
SetaliSta (aleje) umetnika, i koja je svake godine, u
isto vreme, namenjena istoj svrsi,
6 nalaze se (vaSarske) barake: pultovi za gadanje,
sudaranje autima, ringiSpil, okrugla vrteSka,
tombole, itd., te klasidne „durerije" (churrerias) i
pokretne trgovine preslatke Seder ne vune, ruzidaste
i bele boje.
7 NeSto podalje, pod ogromnom Satrom, gradska
vednlca je smestila clrkus: ogromnu kutiju odjeka
dedjih snova za decu i odrasle.
NOTAS
(1) Churrerias: mesta — desto pokretna — gde se prodaju „churros"
i ..porras". Ove redi ne prevodimo jer se radi о tipidno Spanskim
proizvodima, moglo bi se dak redi i о pravoj instituciji. Prave se od
testa slidnog naSim uStipcima. slanim krofnama. i slidno. ali su
drukdijeg. duguijastog oblika: ,,duro" je pribliino debljine sred-
njeg prsta. a ,.pora" oko dva puta deblja. Jedu se u toku ceiog
dana, ali najdedde ujutru kada dete i ,,finu gospodu" videti kako
ih, onako natopljene uljem. umadu и belu kafu — cate con teche
— (na neretko zgrazanje stranih posmatrada). Ovi specijaliteti
podeli su da se pojavtjuju i u Francuskoj, i to pod istim imenom
(2) Un poco mas alte: neSto podalje; slidno je izrazu: un poco mas
iejos.
Leccibn 68
235 doscientas treinta у cinco
8 Mai que bien, consigo abrirme paso hasta
las vallas desde las que una multitud de
ninos observe a los animales diciendo a sus
acompahantes: „Cuando sea mayor, ser6
domador". (3) (4)
9 Al otro lado del rio, estdn instaladas las
ferias de ganado.
10 Entre los mugidos de las vacas у los olores
de paja hiimeda, oigo a dos tratantes
concluir un contrato.
11 Luego slgo de lejos, durante m£s de un
cuarto de hora, a un grupo folklorico
gallego que anima con sus gaitas у sus
danzas las calles por las que pasa.
12 Decido ir a dar una vuelta por los barrios
viejos. Se que alii encontrari caras
conocidas.
13 Si. Alli estin. Son mis amigos. Compramos
churros у nos sentamos en un banco a
contemplar el vaiv6n que nos rodea.
EJERCICIO: 1. He visto los carteles que anunciaban la
pelicula. 2. Es un gran acontecim lento 3. El circo estaba
lleno a reventar. 4. Todos los domingos a la mlsma hora
vamos a pasearnos. 5. Mai que bien. he conseguido
terminer. 6. Al otro lado del paseo esti mi casa. 7. Voy a
presentarte a mis amigos.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Mt ulasku и grad, ima jedna benzinska stanica
2 Top/o je. idem da popijem osveiava/uCe pide
doscientas treinta у seis 236
8 Postepeno uspevam da prokrdim sebi put do
reSetki ispred kojth buljuk dece posmatra ztvotinje
govoredi onirna koji ih prate: „Kad porastem, ja du
bitt krotitelj".
9 S druge strane reke. nalaze se razni stodni vaSan
10 Kroz riku goveda (krava) i miris na vlainu slamu,
dujem dvojicu trgovaca kako sklopiSe ugovor
(obaviSe posao)
11 Zatim izdaleka sledim, vi§e od detvrt sata, jednu
galisijsku folklornu grupu koja svojim gajdama i
igrama uveseljava ulice kojima prolazi.
12 Odludujem da se proSetam po starim kvartovima.
Znam da du tamo sresti znana lica.
13 Da. Tu su. To su mop prijatelji. Kupujemo ..durose"
i sedamo na klupu da posmatramo tu gungulu Sto
nas okruiuje.
NOTAS
(3) Ma! que bien: kako-tako, koliko-toliko. nekako. postepeno, i tome
slidno
(4) Cuando sea mayor sere domador — sibZonktiv i futur. Cuando je
zavisni veznik koji nalaze kao i aunque {Sto smo ved videli)
upotrebu sibzonktiva
VE2BA: 1. Video sam plakate koji su najavlpvali film 2. To je krupan
dogadaj 3. Cirkus beSe krcat pun. 4. Svake nedelpe (nedeljom) u isto
vreme idemo u Setnju 5. Kako-tako, uspeo sam da zavriim 6. Na
drugoj strani aleje nalazi se moja kuda. 7. Predstavidu te svojim
prtjatei)ima
Leccidn 68
237 doscientas treinta у slete
3 Deca desto sanjare da proiive jedan dan и cirkusu
..................... con
4 Teiko je prokr&ti set» put и ovorn red и
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
LECCION SESENTA Y NUEVE.
„Falsos amigos" (1)
1 Su habitacibn era larga у oscura.
2 Cuando vayas a Turquia, comprame un
sable у un jarron orientals
3 Esta mesa es muy prictica у aquella silla
muy cdmoda.
4 Le contest^ que aquel dia subi a su casa
varias voces para enseharle el тара.
5 El padre de mis amigos, un oficial retirado,
сотргб un pastel у lo partid en cuatro para
que nos lo comi^ramos, luego nos dio
caramelos.
6 Estuvlmos largas horas en las salas del
museo, contemplando alguno de los cuadros
m£s cilebres del mundo у sobre todo los de
Goya.
7 Ana, que es enfermera, exprime un Iim6n
para dftrselo al enfermo.
8 A lo lejos, se divisa la montaha por la que
tendremos que subir.
dosciantas treinta у ocho 238
5 Mete ti и Setnju da vMite grad и svetkovini (o prazniku)?
c...............................................
........................?
ISPRAVKA VEiBE 1 a la entrada de la ciudad hay una gasolinera. 2
haca calor, voy a tomar un refresco 3 a menudo los nihos suenan -
vivir un dia en un circo 4 es dificil abrlrse peso con esta cola. 5 vais a
dar una vuelta para ver la ciudad en fiestas.
Segunda ola: lecctpn 18.
Sezdeset deveta lekcija
„Laini prijatelji"
1 Njegova (njena) soba beSe dugafika i mraCna
2 Kada budeJ ISao и Tursku, kupi mi jednu
orijentalnu sablju i vazu
3 Ovaj sto je veoma praktidan a ova stolica vrlo
udobna.
4 Odgovorio sam mu da sam toga dana viSe puta
dolazio (penjao se) kod njega da mu pokazem
mapu.
5 Otac mojih prijatelja, penzionisani oficir, kupio je
kolad । podelio ga na detirl (dela) da ga pojedemo,
a zatim nam je dao bombone.
6 Ostali smo (bill) mnoge (duge) sate u muzejskim
salama, posmatrajudi neke od najiuvenijih slika na
svetu, posebno onih Gojinih.
7 Ana, koja je bolniCarka, cedi llmun za (da ga dA)
bolesnika.
8 U daljini se nazire planina kojom demo morati da
se penjemo.
NOTAS
(1) Ova lekcija ne trail od vas neki poseban napor и gramatiCkom
pogledu lako vam dodajemo neSto novlh reCi. ne pruzamo vam
nove konstrukcije veC uglavnom ponavljamo one koje veC znate
Sa te strane dakle, nema nikakvog problems.
Leocldn м
239 doscientas treinta у nuevc
9 Corria tan de prisa que parecia volar; toco
el poste el primero.
10 Las esposas hicieron una herida al
prisionero en las munecas.
11 Voy a salir para echar un par de cartas.
12 Es preciso que vengas a arreglar la averia
del coche.
13 Los labradores viven del cultivo de los
campos.
14 Тотйз tiene una gran culture musical.
EJERCICIO: 1. La calle era muy ancha у muy larga. 2. Los
ninos jugaban en la playa con la arena. 3. El enfermo
escribe una carta. 4. Cuando Iba a correos vio caer el poste
5. Mi esposa ha comprado un par de pasteles. 6. Voy a salir
para comprar una mesa 7. Me gusta el jarr6n у el vaso que
me has regalado
doscientas cuarenta 240
NOTAS
Naziv i sadrzaj lekcije ima za cilj prevashodno da ukaze na neke
osobenosti kastiljanskog u odnosu na francuski jezik. lako se radi
о dva srodna jezika, latinskog porekla i sama ta srodnost moie da
bude ponekad opasna и svakodnevnom govoru; greSke u znade-
nju su, deduce, desto vrlo sitne. ali je ipak bolje izbedi ih.
Ova lekeija namenjena je, dakle, uglavnom onlma koji kastiljanski
ude ,,uz pomod francuskog".
9 Trdao je tako brzo da je izgledalo da leti; prvi je
dodirnuo stub
10 Lisice su napravile ranu na zatvorenikovim rudnim
zglobovima
11 Izidi du da bacim par pisama (podrazumeva se: u
sandude).
12 Potrebno je da doded da popravid auto.
13 Zemljoradnici Jive od obradivanja zemlje
14 Tomas ima veliku muzidku kulturu.
* • * * *
VE2BA: 1. Ulica beSe veoma Slroka i vrlo duga. 2. Deca su se igrala sa
peakom na plaZL 3. Bolesnik рйе pismo. 4. Kad je iJao na poStu,
video je kako stub pada. 5. Moja Zena je kupila dva (par) kolada 6.
Izidi du da kupim sto. 7. Svidaju ml se vaza i daSa koje si mi poklonio
Loccidn G9
241 doscientas cuarenta у una
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Svida mi se tvoja kuCa. veoma je komfoma iako pomalo
mradna
......................................... aunque
2 Postao mi je тара Kanade poitom.
.............................tie Canada
•eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
LECCION SETENTA.
Revisi6n у notas
1. Volver, videti napomenu broj 5, lekcija 23; napomenu broj
6, lekcija 45; napomenu broj 4. lekcija 64; napomenu broj 1.
lekcija 65.
Ideja о ponavljanju radnje u kastiljanskom se najdeSde
izrazava uz pomod glagoia volver a (ili tornara, Sto je dosta
rede) i infinitive. Ponavljanje se moze takode izraziti i uz
pomod izraza de nuevo: opet, ponovo; ili otra vez: opet (po)
drug! put. Ponekad nailazimo na udruiena oba oblika: se ha
vueito a lavar de nuevo: opet je podeo da se pere (iznova).
Volver a empezar: (ponovo, opet) podeti (iz podetka). Volver
a casa: vratiti se kudi.
♦Э
Volverse je takode glagoi koji moze da izrazi trajnu promenu:
se ha vueito loco: postao je lud (poludeo je); se ha vueito
agradable: postao je prijatan.
dos еле nt as cuarenta у dos 242
3 Pen/i se и voz. krenude.
.... al ............................
4 Moj mladt brat ka2e da bi voleo da teti kao ptica
........................................... le gustaria
5 Iscedi mt jednu narandiu
ISPRAVKA VEiBE 1 me gusta tu casa. es muy cOmoda - un poco
oscura. 2 me ha enviado el тара - рог correo. 3 sube - tren, va a salir.
4 mi hermano pequeho dice que - volar сото los pAjaros 5
exprlmerne una naranja
Segunda ola: leccidn 20.
eee*e*aee**eee*e*ee**«eee*e«e*e*e*e**e
SEDAMDESETA LEKCIJA
2. Cuyo, videti napomenu 3 u 50. lekeiji. redenicu broj 6.
Iekcije 64. i 4. napomenu 65. Iekcije.
Cuyo, a, os, as odgovara nadem diji, a, itd., odrazavajudi
posesivni odnosno zavisni odnos. (Primetidete uzgred analo-
giju izmedu cuyo i prisvojnog oblika suyo: njegov. njen,
svoj).
Kao §to je ved redeno u 65. lekeiji, u kastiljanskom se
neposredno iza cuyo mora staviti, i to bez dlana, red koju
povezuje sa prethodnom: Ese pintor cuyas obras admira
usted: Taj slikar dijim delima se vi divite.
Znajte takode, kao indikaeiju, da se u kastiljanskom dozvo-
Ijava i upotreba predloga ispred cuyo: Un arbot en cuyas
ramas no hay fruto: drvo na dijim granama пета ploda. No, i
u tom pogledu пета nekog znadajnijeg problems s obzirom
na slidnost upotrebe u na§em jeziku.
243 doscientas cuarenta у tres
3. Prezent sibionktiva, videti 67. lekciju; napomenu 4,
lekcija 68; 2. i 12. redenicu u 69. lekeiji.
Sibzonktiv je nadin u kojem se akeija pojavljuje kao postoje-
ca samo и mislima onoga koji govori.
On najdeSde zavisi od glagola dije znadenje izrazava zelju,
bojazan, sumnju, ili pak od bezlidnog izraza ili od veznika od
kojeg zavisi sam nadin. Za one koji vladaju francuskim
jezikom. dodajmo da Spanski sibzonktiv uglavnom odgovara
francuskom, ali i tu postoje prilidne razlike Tako, na primer,
u zavisnim redenicama, nakon veznika za vreme ili za nadin
(cuando: kada; antes que: pre nego; сото: kao. itd.), u
kastiljanskom se redenica tvori uz pomod prezenta sibionkti-
va. za razliku od francuskog u kojem se to dini pomodu
future indikativa, mada je i taj futur desto zamiSljen u vidu
pretpostavke, hipoteze
Za one koji nisu navikli na konjunktive/sibAonktive latinskog
i romanskih jezika, ovaj nadin de nesumnjivo predstavljati
jednu od kljudnih iako ne, naravno, i nepremostivih teSkoda.
aoscientas cuarenta у cuatro 244
4 Napisati na kastiljanskom
1 Pndaj mi opet о onome о Сети si mi pritao jutros.
2 Ptice Cija su gnezda na tom drveCu opet de se
vratiti.
3 Imam samo (nemam nego) dva novdida od 25
peseta.
4 Reci mi Sta god hodeS.
5 NeSto dalje beSe jedna oficirska sablja.
6 Cekali smo mnoge (duge) dane pre no Sto smo
mogli videti ga.
Leoci6n 70
245 doscientas cuarenta у cinco
5. Prevod
1 Vuelve a hablarme de lo que me has hablado esta
mahana.
2 Los pdjaros cuyos nidos estan en esos drboles
volverdn.
••*•«•«»••••••***•*«•«*«•*•*•****•«•*«
LECCION SETENTA Y UNA.
Baldomero va al psicoanalista
1 A pesar de los esfuerzos de Remedies,
Baldomero no consigue levantar el animo у
se debate en su lecho сото un animal
enjaulado. (1)
2 En el fondo, lucha contra si mismo, contra
lo que 6I llama ,,la tragedia de mi vida“;
contra el destine oscuro que le persigue
desde su mds tierna infancia.
3 Remedies no puede mds y, a escondidas.
una noche estrellada de luna llena ha Ido a
tirarse al rio. (2) (3)
4 Un acreedor que se inquieta mucho por la
salud de Baldomero — menos mal que
siempre hay buenos amigos — vino a verle
al dia siguiente.
5 Despuds de largas horas de discusidn,
Baldomero quedd convencido de la
necesidad de ir a ver a un mddico.
doscientas cuarenta у seis 246
3 No tengo mis que dos monedas de cinco duros.
4 Un poco mSs alia habia un sable de oficial.
5 Esperamos largos dias antes de poder verlo.
Segunda ola: leccibn 21 (revision)
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
SEDAMDESET PRVA LEKCIJA
Baldomero ide kod psihoanalitidara
1 Uprkos naporima koje dini Remedios, Baldomero
ne uspeva da popravi raspolozenje i batrga se u
svojoj postelji poput zverke u kavezu.
2 U stvari, on se bori protiv sebe samog, protiv
onoga Sto on naziva „tragedija mog Zivota"; protiv
mradne sudbine koja ga prati od njegova najranijeg
detinjstva.
3 Remedios ne moze viSe I, kriSom, jedne zvezdane
nodi punog meseca ode I baci se u reku.
4 Jedan poverilac koji se jako brine za Baldomerovo
zdravlje — na svu sredu, uvek ima dobrih prijatelja
— dode kod njega narednog dana,
S Nakon mnogih (dugih) sati diskusije, Baldomero
osta ubeden о potrebi da ode kod lekara.
NOTAS
(1) Levantar et dnimo podidi, popraviti raspolozenje. jAnimo!:
glavu gore' (refienica be 10). Estar animado: biti raspoloren,
osecati podstrek
(2) A escondidas: kriSom, kradom. Esconder: sakriti. Et /uego det
escondite: igra imurke.
(3) Rio: neka uopite, manja ili veda.
Leccibn 71
247 doscientas cuarenta у slete
6 Pero сото es vegetariano у tiene ideas muy
fijas sobre los diferentes mitodos de сига,
no ha elegldo cualquier medico.
7 Ha elegido, ni mas ni menos. un psiquiatra
que no es muy conocido pero del que le
han hablado muy bien.
8 Dos dias mis tarde. Baldomero llama a la
puerta. Un ama de Haves tuerta abre, saluda
a Baldomero efusivamente у le hace pasar
al despacho.
9 — Buenos dias doctor, no puedo mis, tengo
ganas de llorar, no se que hacer, necesito
su ayuda, jah ...! ya empiezo a llorar...
pero ... ipor el amor del cielo, digame algol
10 — Vamos ... vamos ... no se abandone asi...
iSabe? Comportindose asi usted da una
muy lamentable impresi6n. jAnimol jLa vida
es bella!
11 — Tiene usted razon doctor, sus palabras son
un rayo de luz en la noche de mi corazon
herido. De ahora en adelante, pensari a
menudo en ellas.
12 — Bueno, hemos sobrepasado el tiempo que
nos habiamos fijado. Me debe cinco mil
pesetas. SI, si, puede hacerme un cheque.
Nos veremos la semana que viene a la
misma hora.
13 — ।Ah ... doctori ^Qui voy a hacer sin usted
durante una semana? Pero comprendo ...
La vida es, a veces, cruel у sin piedad.
Adi6s. doctor.
EJERCICIO: 1. A pesar de que pensibamos que no vendrias
te esperemos. 2. En el fondo es muy simpitico. 3. No puede
mis. esti muy cansada 4. A escondidas se comia los
caramelos. 5. No elijas cualquier pelicula. 6. Higale pasar a
la sala de espera 7. No si que hacer.
doscientas cuarenta у ocbo 2*8
6 AH poSto je on vegetarijanac i ima vrlo jasne ideje
о razliditim metodama ledenja, nije iza bra о bilo
kakvog lekara
7 Izabrao je, ni manje ni viSe, jednog psihijatra koji
nije jako poznat ali о kojem su mu govorili veoma
dobro (pohvalno).
8 Dva dana kasnije, Baldomero zvoni na vratima.
Otvara mu jedna dorava guvernanta, razdragano
pozdravlja Baldomera i propuSta ga и kabinet.
9 — Dobar dan, doktore, ja ne mogu viSe, meni se
plate, ne znam Sta da radim, potrebna mi je vaSa
pomod. ah.. .1 vet podinjem da pladem ... ali...
za ime boga (boije ljubavi), recite mi neSto
10 — No ... No ... nemojte tako da klonete. Znate
Sta? Ponaiajudi se tako. ostavljate (dajete) vrlo
jadan utisak. Glavu gorel Zivot je lep!
11 — (mate pravo. doktore, vaSe redi su zraka svetlosti u
mraku mog ranjenog srca. Od sada du desto misliti
na njih.
12 — Dobro, proilo je vreme koje smo si bili odredili.
Dugujete mi pet hiljada peseta. Da, da, mozete mi
potpisati (sadinitl) i dek. Videdemo se idude
sedmice u isto vreme.
13 _ Ah... doktore! Sta du ja da radim bez vas u toku
nedelje dana? All razumem .. Zivot je ponekad
okrutan i bez milosti (nemilosrdan). Zbogom,
doktore.
VE2BA: 1. Iako imo mtslili da nedeS dodi. odekivall »mo le. 2. U
auStlnl. on je vrlo simpetldan J. Ne mote vile, veoma je umorna *.
KriSom je jeo bombone 5. Nemo) izabrati bilo kakav film 6. Uvedlte
ga u dekaonicu. 7. Ne znam Sta da radim.
Lcccibn 71
249 doscrentas cuarenta у nueve
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 la ко sam zurio, nisam stigao na vreme
2 Ni viSe ni manje
3 Recite mi Sta vi о tome mislite
4 Od sada du desto idi
5 PremaSHi su vreme koje behu sebi odrediH.
doscientas cmcuen’a 250
ISPRAVKA VE2BE 1 a pesar de haborme dado prisa no he llegadoa
tiempo 2 ni m4s ni menos 3 dlgame lo que piensa de ello 4 de ahora
en adelante ir6 a menudo. 5 han sobrepasado «I tiempo que se
habian fijado.
Beleska:
1. Mogli ste konstatovati da naSe redenice postaju sve
duze. Nairne, vaSe znanje je sve sigurnije i sada vam je
svakako mogude da se upustite i u teze tekstove.
Medutim, ne brinite: nedemo zbog toga da povedava-
mo „dozu" gramatike; naravno, nastavidemo da vam
je dajemo, ali postupno, kao i do sada, da vas ne
..zaguSimo". NaS je cilj da vam pruzimo Sto bogatiji
rednik, desto na bazi gotovih i uobidajenih redenica, i
to dak i onda kada vam se ponekad udini da u
celinama koje vam prezentiramo postoji prizvuk izve-
sne neverovatnosti.
2. Do sada smo kastiljanski aorist najdeSde prevodili
naSim perfektom. I od sada demo postupati na isti
nadin, s tim Sto demo ponekad zagradom naznadavati
aorist da vas podsetimo na kastiljanski glagolski izraz.
3. Na kraju, savetujemo vam da od sada redovno
listate gramatidki dodatak kako biste se Sto bolje
privikli na konjugacije nepravilnih glagola. Ta navika,
pomod Sto de vam pruziti utvrdivanje bududih lekcija i
obnavljanje prethodnih, olakSade vam postepeno
ovladavanje tom osetljivom materijom.
Segunda ola: leccidn 22.
L®CC»6n 71
251 doscientas cincuenta у una
LECCION SETENTA Y DOS.
iSuicidio? ^Asesinato?
0, las palabras, esos monstruos
1 El cilebre escritor R.I.P. ha sido encontrado
muerto
2 en su residencia veraniega de „Los
crisantemos". (1)
3 Segun fuentes bien informadas, ayer noche,
(2)
4 el escritor se retiro a su despacho con
objeto de redactar (3)
5 las iiltimas piginas de sus memories.
6 Al parecer, en un momento de inadvertencia
(4)
7 al inclinarse sobre el diccionario, en
persecucidn de un t^rmino, el infortunado
cayd en 6l.
8 Un niimero indeterminado de palabras que
se encontraban agazapadas
9 en dicho diccionario. saltaron a la garganta
del desgraciado
10 ahogAndole instantAneamente.
11 La familia se ha negado a hacer cualquier
tipo de comentario, (5)
12 asi сото a responder a las preguntas que
llegan de todas las partes del mundo.
13 La ciudad entera ha quedado muda de
estupefaccidn.
14 Algunos se aventuran a decir que hay
silencios que hablan.
EJERCICIO: 1. Cervantes es c4lebre en el mundo entero. 2.
Maite у Antonio pasan unos dias en su residencia de verano.
3. Estar4 a las ocho en el despacho. 4. Me han regalado un
nuevo diccionario. 5. Le duele la garganta. 6. ^Te han hecho
preguntas? 7. Me gusta escuchar al silencio
doscientas cincuenta у dos 252
SEDAMDESET DRUGA LEKCIJA
Samoubistvo? Ubistvo? Ili, reCi, ti monstrumi
1 Cuveni pisac R.I.P. naden je mrtav
2 u svojoj letnjoj rezidenciji ..Hrizanteme".
3 Prema dobro obaveStenim izvorima. sinoC,
4 pisac se povukao u svoj radni kabinet u named da
napiJe
5 poslednje stranice svojih memoara.
6 Izgleda (po svemu sudeCi) da je, и momenta
nepaznie,
7 nagnuvii se nad reCnikom, u potrazi za nekim
terminom, nesreCnik pao na njega
8 Neodredeni broj reCi koje su se nalazile
nagomilane
9 u spomenutom reCniku skoCile su za grlo
nesreCniku
10 zadavivSi ga trenutaCno.
11 Porodica je odbila da dd bilo kakav (tip) komentar (a),
12 niti da odgovori na pitanja koja stiiu iz svih krajeva
sveta.
13 Celi grad je ostao nem od zaprepaSCenja.
14 Neki se usuduju da kaiu da postoje reCita Cutanja.
VE2BA: 1. Servantes je Cuven и celom svetu 2. Majte I Antonio
provode nekollko dana u svom letnjem boraviStu 3. BiCu u osam u
kancelariji 4. Poklonili su mi novi reCnik 5. Boll ga grlo S. Jesu li ti
postavljali pitanja? 7. Svida mi se da slutam ti&inu
NOTAS
(1) Veraniega: letnja Los veraneantes: letnji posetioci. tunsti. Ir tie
vacaciones a id na letovanje u Mnoge retenice se prave
uz pomod ovih red.
(Z) Ayer noche. ayer por la noche ili anoche: sinot, notas. jute
uvete.
(3) Despacho: biro, kabinet. radna soba, kancelarfja. ali takode I
odaiiljanje poSte, depeSa (diplomats!®), itd
(<) Al parecer: po svemu suded, izgleda, dni se.
(5) Cualquiera: bilo kakav. bilo koji. Cualquiera se skraCuje u cust-
omer kada se nade ispred imenice muSkog roda.
Leccibn 72
253 doscienlas cincuonta у (res
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Nai/i su malu ptazu neSto da/je
2 On spava.
3 Odakle ti?
i. ?
4 Komentari behu povoijni
5 Nije znao Sta da kaze
LECCION SETENTA Y TRES.
iQue nos aconseja?
1 Luis у Mari-Angeles van a casarse pronto y,
de comun acuerdo, han decidido comprar
algo que tenga tacho.
2 No tienen dinero pero juegan mucho a la
loteria у son de los que creen que la
esperanza es lo ultimo que se pierde.
3 En este mismo momenta se dirigen en un
taxi a la agenda inmobiliaria en la que
tienen cita con el director.
doscientas cincuenta у cuatro 254
ISPRAVKA VEZbe 1 han encontrado una playa pequena un poco
mas lejos 2 esta durmiendo 3 de ddnde sales 4 los comentarios
lueron favorables 5 no supo qud decir
Segunda ola: lecciOn 23
«»**»*««)*)*«*•*««««»«»»»»**»*»***«**»
SEDAMDESET TRECA LEKCIJA
Sta nam savetujete?
1 Luis i Mari-Anheles uskoro se vendavaju i
zajedniCki su se dogovorili da kupe neSto Sto ima
krov.
2 Nemaju novca ali igraju mnogo na lutriji i od onih
su koji veruju da je nada ono poslednje Sto se
gubi.
3 Upravo u ovom trenutku upubuju se и taksiju
prema agenciji za nekretnine u kojoj imaju sastanak
, sa direktorom.
L«cd6n 73
255 dosoentas cincuenta у cinco
4 — Yo diria que no es por aqui. aunque no he
venido nunca, mi intuici6n femenlna me dice
que iste no es el camlno.
5 — 6C6mo puedes poner en duda la honradez
profesional de un taxlsta? Aunque...
Senor. ^,est£ seguro de que es por aqui?
6 — Si no estin contentos no tienen mis que
bajarse jpues no faltaba mis! Y el taxlsta
piensa у se dice — jQui clientes! Y en alta
voz: — Es aqui. (1)
7 — El taximetro marca cuatrocientas cincuenta
pesetas; tome quinientas у quidese con la
vuelta. (2)
8 — Mientras pagas voy a llamar el ascensor, asi
no tendremos que esperar.
9 El director, que cree tenor buen olfato para
los negocios, ha mandado servir en su
despacho cafi para tres personas.
10 Una vez hechas las presentaciones, Luis
comienza la conversacidn: — Mi futura
espose у yo quisiiramos comprar una casa.
(3)
11 — No, una casa no. un piso. Una casa da
mucho trabajo y, ademis, no tenemos
dinero. Un pislto con tres о cuatro
habitaciones nos basta. (4)
doscientas dncuenta у seis 256
4 — Ja bih rekla da nije ovde; iako nikada nisam
dolazila, tenski instinkt mi kaie da ovo nije (pravi)
put.
5 — Kako mozeS dovesti u sumnju poStenje jednog
taksiste. Mada ... Gospodine, da li ste sigurni da
je ovde?
6 — Ako niste zadovoljni, nema Sta drugo do da
izadete; e pa, samo je joS to falilol I taksista
razmisli i rede u sebi: — Kakvi klijenti! A glasno:
— Ovde je.
7 — Taksimetar pokazuje Cetristo pedeset peseta;
izvolite (uzmite) petsto i zadrzite kusur.
8 — Dok ti pladaS, ja idem da pozovem lift, tako
nedemo morati da dekamo.
9 Direktor, koji veruje da ima dobar njuh za bisnis
(poslove). naredio je da se u njegovom uredu
posluzi kafa za tri osobe.
10 PoSto su obavljena predstavljanja, Luis zapodinje
razgovor: — Moja bududa supruga i ja hteli bismo
da kupimo kudu.
11 — Ne. kudu ne, stan. Kuda namede (daje) mnogo
posla, a, osim toga, nemamo para Standid sa tri ili
detiri so be (spavade) dovoljan nam je.
NOTAS
(1) tPues no taltaba mis! E pa, samo je to joS falilol U kastiljanskom
se podrazumeva nastavak ove redemce sa que eso; ponekad se i
kaZe tako.
(2) Quddese con la vuetta: zadrfite kusur. Opet se sredemo sa novim
koriSdenjem onoga glagoia volver о kojem smo ved govorili. La
vuelta na ovom mestu se odnosi na neSto Sto treba da bude
vradeno Ovu red dete desto duti, zapravo svaki put kad neSto
pladate i kad je u pitanju kusur.
(3) Comenzar kao i empezar: podeti. Ima I druga znadenja: comenzar
el pastel: nadeti kolad; empezar la partida: zapodeti utakmicu.
(4) Un piso: stan U kastiljanskom postoji i red apartamento. ali se
odnosi na manji stan Piso je red koja se desto koristi, ali trebe
ipak da budete obazrivi u podetku s njenim koriSdenjem. Nairne.
piso znadi i sprat — una casa de seis pisos: zgrada sa test
spratova Videdemo kasnije i druga znadenja ove redi
L^ccldn 73
257 doscientas cincuenta у siete
12 — iNo tienen dinero? 4Y que hacen ustedes
aqui? Me hacen perder el tiempo у
desperdiciar mi cate.
13 — No se enfade, nuestro problems es que mi
futura esposa у yo no estamos a menudo de
acuerdo у ... quidn mejor que usted puede
aconsejarnos?
14 — ^Aconsejarles? jEnseguida! Tienen dos
posibilidades: la mas razonable es que no
se casen у si se casan, entonces, les
aconsejo que tomen cada uno un abogado.
EJERCICIO: 1. En este mismo momenta estaba pensando
en ti. 2. No creo que 4sta sea su casa. 3. 6 Estas seguro de
que no es por aqui? 4. Puedes bajarte de ahi. ya he
terminado. 5. No faltabas mas que tu 6. Quidate con la
vuelta. 7. tSabes si hay ascensor en su casa9
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Rekao sam da mi posiuie dorutak и krevetu
que .................. en
la
2 Hteii bismo da dodemo da vas vidimo idude sedmice.
3 To mi je dovoljno sa malo mleka
4 Ne vredi da se IjutiS.
doscientas cincuenta у echo 258
12 — Nemate para? Pa sta vi ovde radite? Nagonite me
da gubim vreme i troSim svoju kafu.
13 — Ne ljutite se, naS problem je u tome Sto moja
bududa supruga i ja desto nismo saglasni pa ...
ко bolje od vas moie da nas posavetuje?
14 _ Posavetuje vas? Smestal Imate dve mogudnosti:
ona razumnija je da se ne vendavate, a ako se
vendate, onda vam savetujem da svako uzme sebi
advokata.
VE2BA 1. U ovom istom trenutku melio sam na tebe 2. Ne verujem
da je ovo njegova (n»ena) kuda. 3. Jesi li siguran da nije ovde? 4.
MofeS si6 odatle, ja sam ved zavrSio <la). 5. Sarno si ti talic 6. Zadrzi
kusur 7. ZnaS li da li ima lift u njegovoj (njenoj) kubi?
5 Sta nam ti savetujeS?
ISPRAVKA VE2BE 1 he dicho me sirvan el desayuno - cama. 2
quisidramos ir a veros la semana prOxima 3 me basta con un poco de
leche 4 no vale la репа que te enfades 5 que es lo que nos
aconsejas
U ovoj lekciji ima nekoliko kondicionala. Evo nekoliko
nastavaka za redovne glagole: me gustaria ir: rado bih i5ao.
A hora beberiamos algo fresco: sada bismo popili neSto
osvezavajude. itrias ahora?: Bi li sad i§ao?
S druge strane, podsedamo vas da sve deSde unosimo u
tekst izraze koji nemaju direktan prevod, ali se veoma desto
koriste. Evo nekoliko primera koje ved poznajete: en el
fondo: u suStini; a pesar de: uprkos; darse prisa: zuriti (se),
itd.
Segunda ola: iecc>6n 24.
Leccton 73
259 doscientas cincuenta у nueve
LECCION SETENTA Y CUATRO.
Los Reyes Magos (1)
1 Nochebuena, Navidad, nochevieja, ano
nuevo, aunque recientes, les parecen lejanas
a los nlnos la noche del cinco de enero.
2 Para ellos, el dia cinco es un dia de febril
espera, de sueho permanente, de inquietud
alegre: el dia seis son los Reyes Magos.
3 Los adultos se ven desbordados por oleadas
de preguntas que no son siempre fftciles de
responder.
4 — Hoy, hay que irse muy pronto a la cama
para que cuando vengan los Reyes estemos
dormidos. (2)
c$r£ 4/JO los ЙСХДлХм RE6/4LO
UNA BUENA$(IRPR£SA ______ r—
5 — |Claro que si! Y tendris que dejar tus
zapatos bien limpios en la ventana para que
los Reyes los vean cuando lleguen у te
dejen lo que les has pedido.
6 — Espero que ya habrin recibido mi carta у
que me traigan todo lo que les he pedido:
7 un juego de construcci6n de madera, discos
у libros de cuentos, una pelota у muchas
cosas у he pedido tambi^n juguetes para
todos mis amigos,
doscientas sesenta 260
SEDAMDESET CETVRTA LEKCIJA
Tri kralja (Bozib Bata, Deda Mraz)
1 Badnje vede, BoziC, „stara not' (veto Sv.
Silvestra), nova godina, iako skoraSnji. deci Cine
dalekom nod petog januara.
2 Za njih je peti (januar) dan groznitavog iidekivanja.
trajnih snova, radosnog nespokoja: iestoga su Tri
kralja. ' .
3 Odrasli su obasuti talasima pitanja na koja nije
uvek Iako odgovoriti.
4 — Danas treba idi u krevet veoma rano da budemo
zaspali (da spavamo) kada dodu Kraljevi
5 — Pa, naravno! I mora§ ostaviti svoje cipele sasvim
diste na prozoru da ih Kraljevi vide kad stignu i
ostave ti ono Sto si traiio
6 — Nadam se da su vet primili moje pismo i da mi
donose sve Sto sam im trazio:
7 gradevinski komplet u drvetu I plode I knjige bajki,
jednu loptu i mnoge stvari I traiio sam jo§ igradke
za sve moje prijatelje,
NOTAS
(1) U Spartiji je tradicionalno dan poklona 6. januar. a njih. prema
predanju donose (sveta) th kralja (i u tom smislu ne postoji u toj
zemlji BoZtC Bata — Deda Mraz). Otuda i takav prevod naslova. S
druge Strane, i u Spaniji se poslednjih godina primeCuje ten-
dencija davanja poklona na badnje vede odnosno za novu godinu,
ali za decu i dalje 6. januar ostaje kao dan ..Deda Mraza — BoZtC
Bate*
(2) PnmetKbete da. s obzirom da se razgovor vodi Izmedu deteta i
odrasie osobe. redenice su, u izvesnoj meri. pravljene na ..dedjl
nadin", a i odgovori odrasie osobe bududi da se obrada detetu.
Primetidete takode da ni Spanska deca ne osedaju strah od
srbionktiva.
Lecctdn 74
261 dosc>entas sesenta у ила
8 у tambten he pedido flores para ti у coIonia
para la abuela. Al final de la carta he
puesto ,,y lo que sus majestades quieran".
(3)
9 — No se si van a poder traerte tantas cosas
porque tienen que pasar por todas las
casas. Manana veremos todo.
10 — Vamos a ir a ver la cabalgata? Yo quiero
ver a Baltasar porque es mi rey у quiero
recordarle donde vivimos. (4)
11 — Si, vistete porque vamos a salir dentro de
un rato. Luego volveremos у te tendris que
ir pronto a la cama.
12 — Eso es lo que menos me gusta del dia de
los reyes.
13 Al aho que viene les voy a escribir para
decides que vengan a nuestra casa al final,
asi podrd irme a la cama m&s tarde.
EJERCICIO: 1. Pasamos la nochevieja entre amigos 2.
Dentro de dos dias ser£ Navidad. 3. Tendris que decides
que vengan mas pronto. 4. Cuando vienen suelen traernos
flores 5. iQue te ha pedido? 6. A los ninos les gustan los
juguetes. 7. Traed lo que queriis.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Nadam se da su videli poruku ko/u sam im ostavio.
................................... nota .
2 Gde je kolon/ska voda koju si mi kupio?
I...........................................
........ 1
3 Ne znam da U de oni modi dodi
doscientas sesenta у dos 262
8 i traiio sam takode cvede za tebe i kolonjsku vodu
za baku. Na kraju pisma sam stavio: ,,i ono Sto
vaSa velibanstva budu htela".
9 — Ne znam da li be mobi da ti donesu toliko stvar!
jer moraju da obidu sve kube. Sutra bemo sve
videti.
10 — Hobemo li ibi da vidimo defile? Hobu da vidim
Baltazara jer je on moj krai) i hobu da ga podsetim
gde mi iivimo.
11 — Da, obuci se jer bemo uskoro izibi. Zatim bemo se
vratiti i morabeS da ideS rano и krevet.
12 — To je ono Sto mi se najmanje svida na dan
Kraljeva.
13 Idube godine bu im pisati da im kaiem da dodu u
naSu kubu na kraju, tako bu mobi da idem и krevet
kasnije.
NOTAS
(3) Lo que sus majestades quieran: ono Sto vaSa velibanstva budu
htela; radi se о uotabajenom zavrSetku pisanta ..svetirn ktalje-
vima".
(4) Cabalgata: defile. Ova tet se upotreblfava jedino za gradski defile
.Tri sveta kralja" i za defile povodom razmh prigodnih svebanosti
gradskih svefkovina, takmibenja u cvebu. i si.
VE2BA: 1. Novu godlnu (.staru godinu") provodimo sa prijateljima. 2.
Za dva dana je Bozid. 3. MorabeS im rebi da dodu ranije 4. Kad dolaze
obibno nam donose cvebe 5. Sta ti je traiio? 6. Deci se svidaju
igrabke. 7. Donesite Sto bobete.
LecclAn 74
263 doscientas sesenta у tres
4 To je ono ito mi se na/vtie svida.
5 Stigao sam poslednji.
LECCION SETENTA Y CINCO.
Favores entre amigos
1 — Susana me ha propuesto que vaya a pasar
la tarde a su casa para ayudarle a revelar
las fotos que hicimos el ultimo dia que
fuimos de excursi6n.
2 — jEstupendo! Tengo muchisimas ganas de
verlas. Ya ni me acuerdo si eran fotos en
bianco у negro о en color. (1) (2)
3 — Son en color, ful yo misma la que сотргб
el carrete. De las mejores, haremos
diapositivas. jAI final, podris estrenar tu
proyector!
4 — Estaba pensando que no seria una mala
idea que te lleves unas cuantas cintas para
grabarias en su casa.
5 — jEs verdad! El nuevo equipo estereofbnico
que le han regalado tiene un sonido
maravilloso.
6 — Haz una selecci6n de los mejores discos que
tenga. jAh! y, sobre todo, no olvides ese
disco de miisica irlandesa que me gusta
tanto.
7 — No te preocupes. ya conozco tus gustos. Yo
pienso grabar para mi un poco de musica
oriental, otro poco de miisica clisica у algo
de Leonard Cohen.
doscientas sesenta у cuatro 264
ISPRAVKA VE2BE: 1 espero que habran visto la - que les be dejado
2 ddnde esta la coIonia que me has comprado 3 no se si van a poder
venir. 4 eso es lo que mas me gusta. 5 he llegado el ultimo
Da li prepoznajete s lakodom izraze koje smo postepeno
sretali i koje sada desto vidamo?: soler: imati obidaj i jClaro
que si!, itd.
Segunda ola: leccibn 25.
•*ee*e*e*e*eea*ee«e*e«*e*e*eeeaeeeaeea
SEDAMDESET PETA LEKCIJA
Usluge medu prijateljima
1 — Susana mi je predloiila da odem da provedem
popodne kod nje da joj pomognem u razvijanju
fotosa Sto smo ih snimili (napravili) poslednjeg
dana (kad smo bili) na izletu.
2 — Divno! Imam straSnu 2elju da ih vidim. Vide se i ne
sedam da li behu crno-beli fotosi ili u boji.
3 — U boji su. Upravo sam ja sama kupila film. Od onih
najboljih napravidemo slajdove. Konadno deS modi
isprobati (prvi put upotrebiti) tvoj projektor!
4 — Mislio (la) sam da ne bi bila loSa ideja da poneseS
nekoliko traka da kod nje presnimid
5 — Tadno! Novi stereofonski uredaj koji su joj poklonili
ima divan zvuk.
6 — IzvrSi izbor najboljih ploda koje ima. Ah! i, iznad
svega, ne zaboravi onu plodu sa irskom muzikom
Sto mi se toliko svida.
7 — Ne brini, ved poznajem tvoj ukus. Ja mislim da
snimim za sebe malo orijentalne muzike, neSto
klasidne muzike i nedto od Leonards Koena.
NOTAS
(1) Estupendo: divno. fantastidno, uskiik kojim se manifestuje zado-
voljstvo ili saglasnoet U ovoj redenici, medutim ima znadenje i u
smislu: dobro. Estos zapatos son estupendos: ove cipele su vrlo
dotxe
(2) Tengo muctiisimas (superlativ) ganas: imam ogromnu Zelju
Leccibn 75
265 doscientas sesenta у cinco
8 — Si necesitas clntas virgenes, coge las que
hay encima de la biblioteca, las acabo de
comprar.
9 jVaya chollo que vamos a tener! Con el
nuevo aparato de Susana. podremos
. escuchar m^cic? de buena calidad.
10 — Me parece que, de ahora en adelante, va a
ser mas dificil hacerte salir de casa.
11 — No, no te preocupes, lo uno no quita lo
otro. Es verdad que escuchard con mucho
mas gusto la miisica. (3)
12 Pero eso no me impedira salir.
Horror al desperdicio
A cualquiera que le diga que hace un mes que le
ponia ars6nico en el caf6 у que tontamente ha sido
atropellado por un autobus... |Es increible! (4)
EJERCICIO: 1. Esta tarde estoy ocupada, me han propuesto
un nuevo trabajo. 2. iHas visto las fotos que hicimos el ano
pasado? 3. No seria mala idea ir de campo. 4. Tengo un
nuevo equipo. 5. Me he olvidado de seleccionarte los llbros
que querias. 6. Juan conoce bien mis gustos. 7. Acabo de
comprar cintas nuevas
doscientas sesenta у seis 266
8 — Ako su ti potrebne diste vrpce, uzmi one koje su
na biblioteci, upravo sam ih kupio(la).
9 Kakvo demo zadovoljstvo imati! Sa novim
Susaninim uredajem modi demo da sluSamo muziku
dobrog kvaliteta
10 — Cini mi se da de od sada biti teze izvudi te iz kude
11 — Ne. ne brini, jedno ne iskljuduje drugo. Istina je da
du sludati muziku sa mnogo vi§e zadovoljstva.
12 Ali me to nede sprediti da izlazim.
Uiasavanje pred rasipniStvom
Redi (kome god da kaiem) da sam mu pre mesec dana
stavljala arsenik u kafu i da ga je glupavo zgazio autobus ...
Neverovatno!
NOTAS
(3) Quitar: oduzeti. oteti, skinuti. iskljuditi. Quitar una mancha:
skinuti mrlju; quitar una tapa: skinuti poklopac U tekstu se radi о
redenidnoj konstrukeiji и kojoj quitar znadi iskljudtti, sprediti.
(4) Cuatquiera moze da bude zamenica ili pridev. Kao zamenica znadi
bilo ко, kao pridev: bilo kakav: cualquier dia: bilo koji (kakav) dan;
un hombre cuaiquiera: makar ко.
Valja primetiti da ispred imenice muSkog roda cuaiquiera gubi
krajnje a. U ienskom rodu to skradivanje nije obavezno: bilo koja
Jena: cualquier ili cuaiquiera mujer.
VEZbA 1. Ovog popodneva sam zauzeta. predloZili su mi novi posao
2. Jesi li video fotose Sto smo snimali (pravili) proSle godine? 3. Ne b«
bila loSa ideja otidi na selo (u prirodu). 4. Imam novi uredaj 5.
Zaboravlo sam da ti odaberem (izdvojim) knjlge koje si tratio(la) 6.
Huan dobro poznaje moj ukus. 7. Upravo sam kupio nove trake.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Donesi mi tn trake i pet pioia
l«Xl6n 7$
267 doecientas sesenta у siete
2 U ovo/ radnji prodajemo samo Stvari dobrog kvahteta
...................................... nada тйв
3 Od sada 6ei modi dodi da me vtdiS desto.
LECCION SETENTA Y SEIS.
El participio (1)
1 Despufes de haberme fumado un puro. me
he tornado un caf6, no me ha gustado,
estaba muy amargo.
2 Para enganar el hambre, me he comido un
bocadlllo de tortilla de patata у he bebido
una cerveza. (2)
3 La semana pasada encontrd en el jardin un
pequeno pijaro herido, lo he curado
durante unos dias у ha sobrevivido.
4 He visto lo que has hecho con las pinturas
de colores que te he regalado, me ha
gustado mucho.
doscientas sesenta у echo 268
4 Nadam se da te tvoj posao nede sprediti da dodeS
5 Neverovatno je to Sto mi je on rekao.
ISPRAVKA VElpE: 1 trAeme tres antas у cinco discos 2 en esta
tlenda no vendemos - que cosas de buena calidad 3 de ahora en
adelante podras venir a verme a menudo 4 espero que tu trabajo no
te impida venir 5 es increible lo que me ha dicho.
Segunda ola: leccidn 26
•••*•***«•••*•*•**•*•«•*«*••*•*••••«•*
SEDAMDESET §ESTA LEKCIJA
Particip
1 Nakon Sto sam popuSio cigaru, popio sam kafu,
nije mi se svidela, bila je vrlo gorka.
2 Da bih zavarao glad, pojeo sam zalogaj krompir-
-tortilje i popio pivo
3 ProSle nedelje naSao sam u ba§ti ranjeno ptide,
leCio sam ga nekoliko dana i prezivelo je.
4 Video sam Sta si uradio sa bojicama koje sam ti
poklonio, mnogo mi se svtdelo.
NOTAS
(1) Ova lekcija sadrzi neke od najdeSdih participa perfekta. Mnogeod
njih ved poznajete. Ovde vam preporutujemo njibovo obnavljanje;
to de nam pruziti priliku da vam uzgred damo jo5 neka korisna
pojaSnjenja
(2) Para enganar et hambre i para enganar e! estdmago: za zavarava-
nje glad i
Tortilla je jo§ jedna od Spansklh kulinarskih ..institucija’ (najra-
sprostranjenlja varijanta je kombinacija krompira I jaja).
Leccldn 7S
269 doscientas sesenta у nueve
5 He puesto la mesa en el sitio en el que me
has dicho. Ahora, la habitacion es mas
espaciosa. (3)
6 jEntra! Estoy despierto, me he despertado
hace una hora у me he puesto a leer en la
cama. (4)
7 Esta manana he escrlto una postal a mis
vecinos para desearles un feliz ano nuevo.
Me llevo muy bien con ellos.
8 Ha venido a vernos, у se ha llevado los
discos у los libros que nos habia prestado,
los necesitaba.
9 Han ido a dar un paseo у a sacar los
billetes a la estacion. No creo que tarden
mucho en volver.
10 He vuelto a ver a los amigos de Jos6 que
conocimos el dia de su cumpleahos en su
casa.
11 Tengo ya escritas cinco cartas pero todavia
no he terminado. (5)
Sentido de la propiedad
— ^Sabes? Voy a dedicarme al teatro, me han
ofrecido un papel сото coprotagonista en una
obra muy importante у Ютагё un seuddnimo. El
novio celoso: - jPues os matard a los tres!
doscientas setenta 270
5 Stavio sam sto na mesto gde si mi rekao. Sada je
soba prostranija.
6 Udi! Sudan sam, probudio sam se pre sat vremena
i dao sam se u ditanje u krevetu.
7 Jutros sam napisao razglednicu susedima da im
zazelim sretnu novu godinu. Sa njima se slazem
veoma dobro.
8 Dosao je da nas vidi i odneo je plode i knjige koje
nam bese pozajmio, potrebne su mu
9 Oti&li su da se protetaju i da uzmu karte na
stanici. Ne verujem da te se dugo zadrzati.
10 Opet sam video Hoseove prijatelje koje smo
upoznali na dan njegovog rodendana kod njega.
11 Imam ved pet naptsanih pisama ali jo§ nisam
zavrdio.
Osedaj vlasniStva
— Znas, posvetidu se pozoristu, ponudili su mi ulogu
koprotagoniste u jednom vrlo znadajnom delu i uzedu
pseudonim. Ljubomorm verenik: - Onda du vas sve troje
pobiti.
NOTAS
(3) Puesto. dicho: (po)stavljen. reden. kao i hecho, vista (u prethod-
noj redemci). udinjen. viden. nepravilni su participi perfekta,
veoma desti u upotrebi i nazvani ..jakim participima"
(4) Estoy despierto: budan sam. probuden; me he despertado:
probudio sam se. Neki glagoli imaju dva participa perfekta, jedan
pravilni i drugi nepravilni. Pravilni (pomodmm glagolom haber)
sluii za tvorenje slozenih vremena. Nepravilni ima znadenje
prideva i moie da bude upotrebljen sAm ili sa tenet estar, itd.
(5) Tengo ya escritas..ved sam, itd Primedujete da se u ovom
sludaju particip perfekta slaze sa svojim dodatkom podmetu.
Nairne, particip perfekta uz pomod glagola haber tvori sloieno
vreme, i nikada se ne menja Nedemo ga, dakle, nikada nadi
odvojenog od pomodnog glagola nitr prilogom niti prilodkom
uzredicom. Kada se upotrebljava sa nekim drugim glagolom.
particip perfekta mora da trpi odgovarajude slaganje. i to bez
obzira na mesto koje zauzima dodatak podmetu.
Leccibn 76
271 doscientas setenta у una
EJERCICIO: 1. ^Has visto c6mo estaba vestido? 2. He
enviado una carta certificada. 3. Nos hemos dormido у no
hemos oido el despertador 4. Habbis tenido que volver 5.
Se ha paseado durante toda la tarde 6. Han comido un poco
para enganar el hambre. 7. No echaron la carta que me
habian escrito.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Uradto sam ono Sto si mi rekao.
2 Po/eidemo neSto da zavaramo glad
3 Za moj rodendan pokioniii su mi foto-aparat
...... miquina
e*e*eee**e*eee*e*eeee*e*e*e*e**e*e**ee
LECCION SETENTA Y SIETE.
Revisibn у notas
1. Kon|ugacija: VeP petnaestak lekcija se bavimo posebnom
obradom prezenta slbionktiva i vi veb raspolaiete dovoljmm
znanjem za pravljenje povelikog broja redenica. Sada je, pre
svega, vazno da uCvrstite vaSe stePeno znanje i da ga Sto viSe
koristite u praksi
Sto se tiCe indlkativa, vrlo je verovatno da se osePate sasvim
sigurno. Normalno je takode da vam nepravilni glagoli
doscientas setenta у dos 272
VE2BA: 1. Jesi li videofla) kako je (bio) obuden? 2. Poslao sam
preporufieno pismo 3. Zaspali smo i nismo Cuii budilnik. 4. Morali ste
sc vratrti. 5. Setao se и toku oelog popodneva 6. Jeli su malo da
zavaraju glad 7. Nisu poslall (ubacili u sandude) pismo ko)e mi behu
napisali.
4 Moji susedi nisu se jot vratiti sa odmora.
5 Budan sam od pet sati u/utru
ISPRAVKA VEiBE: 1 he hecho lo que me habias dicho 2 vamos a
comer un poco para enganar el estbmago 3 el dia de mi cumpleanos
me regalaron una - de lotos 4 mis vecinos no han vuelto todavia de
vacaciones 5 estoy despierto desde las cinco de la manana
Segunda ola: lecciOn 27.
eeeeeeeeeaeaeeeeeeeeeeeeeeaeeaeeeeeeee
SEDAMDESET SEDMA LEKCIJA
stvaraju probleme, jer je to vedni kamen spoticanja. Medu-
tim, sa malo strpljenja i to de vremenom dodi na svoje mesto.
Ne zaboravite ono Sto smo vam rekli u 71. lekeiji: sada treba
stalno da se vradate gramatidkom dodatku; to vaSe bacanje
pogleda, dak i letimidno, stvoride u vama potrebni refleks i
ponekad dete, mada toga ni sami nedete biti svesni, и ustima
Ili u mislima imati ono vreme Ili onaj „dudni" oblik oko kojeg
nedete imati svesni utisak da ste radii! bad jako puno.
Partlcip perfekta: ved smo vam objasmli nadin njegovog
tvorenja, kao i njegove najznadajnije osobine.
LecciOn 77
273 doscientas setenta у tres
U poslednjim redenicama. donekle smo dotakli i kondicional,
te da bismo zaokruzili njegovo poznavanje, evo i nastavaka
tog vremena: ia, ias. ia, iamos, lais, Ian.
Nastavci su Isti za glagole na ar. er i ir i dodaju se inf initivu,
te imamo: yo fumar - ia: puSio bih; tu comer - ias: ti bi jeo; ii
escribir - ia: on bi pisao; nosotros cantar - iamos: mi bismo
pevali; vosotros beber - lais: vi biste pili; ellos vivir ian: oni
bi ziveli.
Sto se tide pravljenja redemce sa kondicionalom, taj demo
problem uskoro napasti.
2. No mis que i no . sino. Videti napomenu 1 Iekcije
73.
Ove formule nemaju odgovarajudeg doslovnog prevoda. a
najpriblizniji prevod je: samo, jedino. No tengo mis que
cinco minutos: imam samo pet minuta; no he cerrado mis
que una ventana: zatvorio sam samo jedan prozor; nu hubo
sino una equivocacidn: be§e to samo nesporazum. Mozemo
dak i izbaciti negaciju i staviti solo (samo) pa da imamo isto
znadenje: hubo solo una equivocacidn.
Formula no ... ya ili ya no najdeSde se prevodi sa vide ne: ya
no vo/verin: vide se nede vratiti; ya no tenemos ganas: vide
nam nije po volji (nije nam stalo).
3. Piso: videti napomenu 4. Iekcije 73. Evo joS nekih
dopunskih objadnjenja о ovoj vrlo rasprostranjenoj reCi.
Imamo ved dva znadenja: stan i sprat. Piso moze da se
odnosi i na tie (suelo), patos, ukoliko je od drveta, pa i na
prizemlje.
Piso de muestra ili pHoto: ogledni stan.
Piso principal: prvi sprat.
Piso bajo: prizemlje.
Treba zapamtiti i glagoi pisar koji ima mnoga znadenja, a
medu najdeddim: stati, stupiti, gnjeCiti, (z)gaziti: me han
pisado en el metro: nagazili su me u metrou; pisar la tierra:
gaziti zemlju; no dejarse pisar: ne dozvoliti da te gaze; pisar
ei aceierador: pritisnuti na gas; se oian sus pisadas: duli su
se njegovi koraci; seguir ias pisadas de aiguien: slediti nedije
korake (stope).
doscientas setenta у cuatro 274
Da biste Sto bolje uhvatili ovaj glagoi, pustite vaSoj maSti na
volju da trail asocijacije sa redima noga i tie: pie у suelo
(piso).
Ca’ra, AL&u’EM GUE. MO
'(MRU QUE L£ VCERAN
EL A0CEN4<9R
4. Napisati na kastiljanskom
1 IziSao je iz kude kradom, niko ga nije
opazio.
2 Oboje su otiSli da se kupaju u rnoru (na
moru).
3 Dovoljan mi je stan koji sam kupio.
4 SnimiPu ti traku sa muzikom koju ti toliko
voliS.
5 Ova kolonjska voda Sto si mi je doneo
straSna je.
6 Ne sePam se viSe Sta si mi rekao.
5. Prevod
1 Ha salido de casa a escondidas, nadie lo ha
visto.
2 Ambos han ido a baharse al mar.
3 Me basta con el piso que me he comprado.
4 Te grabarS una cinta con la miisica que
tanto te gusta.
5 Esta coIonia que me has traido es
estupenda.
6 Ya no me acuerdo de lo que me has dicho.
Segunda ola: teccidn 28 (revision)
Lecc»6n 77
275 doscientas setenta у cinco
LECCION SETENTA Y OCHO.
Quien manda, manda (1)
1 Bajo este titulo vamos a introducir el
imperative.
2 Para poder reinar sin que la gente
3 se ria delante de sus narices (2)
4 hoy ya no hace falta que usted se disfrace
de Nerdn. (3)
5 Dominar es algo fdcil. He aqui algunos
ejemplos
6 que podrdn serie utiles para llevar a cabo,
7 de una manera satisfactoria, su aprendizaje
8 — del castellano — por supuesto —:
9 Alejandro, deja de fumar у friega, (4) (5)
10 o, ven aqui у ponte de rodillas.
11 Tambidn: — mamd, vete a dar una vuelta
12 o, „ddjame en paz amor tirano" (6)
13 E incluso: Tlo Idvate las manos antes de
hacer la comida.
14 El tono у la actitud determinan el sentido
que toma el imperative.
EJERCICIO: 1. Compra el periddico cuando vengas. 2. Lleva
a cabo lo que te has propuesto. 3. Pon la mesa. 4. Ven aqui.
5. Oejame un bollgrafo. 6. Come algo. 7. Si te duele la
cabeza quddate en casa.
doscientas setenta у seis 276
SEDAMDESET OSMA LEKCIJA
Ko zapoveda, zapoveda
1 Pod ovim naslovom uveJdemo imperativ.
2 Da biste mogli da viadate a da vam se svet
3 ne podsmeva pod va§im nosem.
4 danas vam ved nije neophodno da se preruSavate и
Nerona.
5 Vladati je laka stvar. Evo nekoliko primera
6 koji vam mogu biti korisni za postizanje cilja,
7 na zadovoljavajudi nadin, u vadem udenju
8 — kastiljanskog, naravno —:
9 Alehandro, prestani da pu§iS i peri sudove.
10 ili, dodi ovde i klekni na kolena.
11 Takode: — mama, idi se proSetaj
12 ili, „ostavi me na miru, Ijubavi tiranska".
13 Oak i: (Ciko) Daso, operi ruke pre spremanja jela.
14 Ton i drzanje opredel|uju smisao koji moie da
poprimi imperativ.
NOTAS
(1) Quien manda manda; ко zapoveda. zapoveda. Ova redenica,
desto ponavljana u Spanijl. poprima razlidit smisao, zavisno od
tona, trenutka. itd Moze da odrazi humor, rezignaciju, autoritativ-
nost. itd.
Znajte (sepaj da mandar ima znadenje i slati: mandar una carta:
poslati pismo n
(2) Nariz: nos I nosnica; narlces: nosnice
(3) Ka no hace tatta que usted: nije vam vi§e potrebno. neop-
hodno ..
Videti i napomenu broj 2. lekcije 77. i napomenu broj 3b и 84
(4) De)ar de: prestati. Defa de hacer ruido: prestani da praviS buku.
(5) Fregar los platos.pnxi sudove Obidno se kaie fregar bez potrebe
dodavanja los platos (tanjire). Fregar las escaleras: prati stepe-
nidte
(6) Ova redenica je u navodnicima zato Sto se radi о duvenom stihu
Luisa de Gongore.
VE2BA: 1. Kupi novme kad stigneJ 2. DovrSi (dovedi do cilja) ono Sto
si naumio. 3. Postavi sto 4. Dodi ovamo. 5. Ostavi ml hcmijsku
olovku. 6. Pojedi neSto. 7. Ako te boll glava, ostanl kod kude.
laccttn та
277 doscientas setenta у siete
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Pre polaska telefoniraj mu.
2 Ne dolazi ako si umoran.
3 PiSi nam kad budeS stigao
LECCION SETENTA Y NUEVE.
No moiesten (1)
1 El imperative es utilizado en Espana tanto
por
2 el honrado padre de familia
3 сото por la abnegada ama de casa,
4 el sereno ejecutivo, el tierno nifto e incluso
por el melenudo ,,progre“. (2)
doscientas setenta у ocho 278
4 Ako mo2ei kupi mi cvete
5 Izvoh. ovo je pok/on za tebe
ISPRAVKA VE2BE: 1 antes de ir telefondaie 2 no vengas si estis
cansado 3 escrlbenos cuando llegues 4 si puedes cOmprame flores.
5 ten. es un regalo para ti.
Segunda ola: lecciOn 29
»»»»»»♦**»♦•»»»»»«•♦♦»»*•♦»»*♦*»**♦*♦*
SEDAMDESET DEVETA LEKCIJA
Ne smetajte
1 Imperativ upotrebljavaju u Spaniji kako
2 poSteni otac porodice
3 tako i samopregorna domadica.
4 ozbiljni menadZer, nezno dete, pa tak i
„progresivni" dupavac.
NOTAS
(1) Pozabavidemo se pobliZe svojstvima zapovednog nadina u okviru
naredne revizione lekcije, ali je poZeljno da vet sada znate da
imperativ u kastiljanskom jeziku koristi prvo lice mnozine kao I
trede lice jednine i mnozine prezenta sibZonktiva. Ukoliko vam
ovo ne izgleda jasno, idite pravo и 84. lekciju.
(2) ..Progre": ova red • danas veoma aktuelna - predstavlja kvalifika-
tiv koji se upotrebljava u svakodnevnom zivotu za naznadavanje
osoba - najdeSde mladih - sa „liberalnim" odnosno ..alternativ-
nlm" idejama. U jezidkom smislu, radi se о skradenom obliku redi
„progresista"
LecciOn 79
279 doscientas setenta у nueve
5 No serla justo olvidar el imperative
6 administrative: „entre sin llamar" о „no haga
ruido‘',
7 „abstenganse de hacer cheques sin fondos",
etc.
8 Un agradable paseo en una bella tarde de
sol
9 puede facilitarle la ocasidn de familiarizarse
10 con lo que podriamos llamar:
11 „el caluroso imperative civilizado":
12 empuje, tire, no fume, pasen, esperen,
corran, itd.
13 Incluso cuando se esU enamorado el
imperative puede ser util;
14 he aqui un ejemplo: „abrSzame, amor mio,
que tengo frio“ (3)
EJERCICIO: 1. Sirvase. ya no tengo apetito. 2. Ninos, jugad
en vuestra habitacidn 3. Cierren la puerta al salir 4. Pon el
disco que me gusta. 5. Peatones pasen. 6. Venid a vernos la
semana que viene. 7. Id con ellos al cine.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Uzmite i popi/te. ovo je dobro vino
2 Reci mi s kirn si (s kirn idei) pa du ti redi ко si
andas ...................
3 Recite Sta bodete.
................. . querdis.
doscientas octienta 280
5 Ne bi bilo pravedno zaboraviti imperativ
6 administrativni: „udite bez kucanja" ili ..ne pravite
buku",
7 „uzdrzite se od izdavanja dekova bez pokrida", itd.
8 Jedna prijatna Setnja, lepog sundanog popodneva,
9 moze vam pruziti priliku da se poblize upoznate
10 sa onim Sto bismo mogli nazvati:
11 „srdadnim civilizovanim imperativom":
12 gurajte, vucite. ne puSite, prelazite. dekajte, trdite, itd.
13 Cak i kad je dovek zaljubljen, imperativ moze da
bude koristan;
14 evo jednog primera: „zagrli me, ljubavi moja, jer mt
je hladno“.
4 Indite i zadrzite kusur.
5 Ne zaboravite da je sutra nedelja i da zatvaramo
NOTAS
(3) Abrizame: zagrli me Litne zamenice u akuzativu su nenaglaiene,
ostavl|aju se na kraju imperative i spojene su sa njim.
VE2BA: 1. Posluzite se. ja nemam apetita 2. Deco, igrajte se u vaSoj
sobi 3. Zatvorite vrata izlazedi (po izlasku) 4. Stavi plofiu koja mi se
svida S. PeJaci, prelazite 8. Dodite kod nas (da nas vidite) sledeie
sedmice 7. Idi sa njima u bioskop
ISPRAVKA VE2BE: 1 tomad у bebed, 6s te es un buen vino 2 dime
con quien • у te dire quien eres. 3 dectd lo que 4 tenga у quOdese
con la voelta 5 no olviden qua manana es domlngo у cerramos.
Nekoliko nepravilnih oblika imperativa u oslovljavanju sa ti:
di (decir): reci; dime: reci mi; haz (hacer): udini; oye (oir):
sluSaj, duj; pon (poner): (pojstavi; sal (salir): izlazi; sd (ser):
budi; ve (ir): idi; vete: odlazi; ven (venir): dolazi
Segunda о la: lecctdn 30.
L»cci6n 79
281 doscientas ochenta у una
LECCION OCHENTA.
i Dulce pereza!
1 — Esta manana nos hemos levantado temprano
у hemos ido al monte a coger setas. (1) (2)
2 — A mi, tambten me hubiera gustado ir
pero...
3 se esta tan bien en la cama que...
4 — Me apuesto lo que quieras que, para comer,
no tendras pereza. (3)
5 — Te prometo hacer un esfuerzo.
6 — Bueno, voy a encender el homo у a lavar las
setas.
7 — Yo, voy a poner la mesa
8 Y si tu bajaras a comprar pan у vino
podriamos comer enseguida.
9 — Imposible, tengo unas agujetas horribles
10 y, ademas, tengo las manos llenas de
ampollas.
11 — jNo digas bobadas! Has estado durmiendo
todo el fin de semana.
12 — No me entend6is. jSi supierais! (4)
13 Me he pasado el sabado у el domingo
14 sonando que trabajaba en una mina.
EJERCICIO: 1 ^Te vas a levantar temprano mahana? 2. Si
vinieras a verlo le gustaria. 3. Te apuesto lo que quieras. 4.
Hard un esfuerzo. 5. Si hubiera sabido que ibas a venir no
habria salido. 6. Me voy a lavar las manos. 7. [Si supieras!
doscientas ochenta у dos 202
OSAMDESETA LEKCIJA
Slatka lenjostil
1 — Jutros smo ustali rano i otiSli na planinu (brdo) da
beremo peburke.
2 — I meni bi bilo drago da sam iSao ali...
3 tako je boveku lepo u krevetu da
4 — Kladim se u Sta hobeS da za jelo nebeS biti lenj.
5 — Obebavam ti da bu ufciniti napor.
6 — Dobro, idem da upalim pebnicu i da operem
peburke.
7 — Ja idem da postavim sto.
8 A ako bi ti otiSao da kupi§ hleb i vino, mogli bismo
odmah jesti.
9 — Nemogube, imam u^asne bolove
10 i, sem toga, ruke su mi pune plikova.
11 — Ne pribaj gluposti! Spavao si celog vikenda.
12 — Vi mene ne razumete. Kada biste samo znali.
13 Proveo sam i subotu i nedelju
14 sanjajubi kako radim u rudniku.
NOTAS
(1) Temprano: rano. Ovaj prilog upotrebljen sa glagolom levantarse
(dibi se, ustati) moze da zameni glagol madrugar (ustati rano,
poraniti). Izabente sami po volji izraz koji vam odgovara
(2) Seta: peburka, gljiva. Oznabava prevashodno peburke sa Seiirom.
Red champiMn takode postoji.
(3) Me apuesto lo que quieras: kladim se u Sta hobeS. Primebujete da
se u kastiljanskom koristi u ovom slubaju prezent sibzonktiva zato
Sto se ispred njega nalazi glagol sa dvojbenim znabenjem
(apuesto).
(4) Si supierais: kada biste znali. Imperfekt sibionktiva. Ovu kon-
strukciju bemo videti u narednoj lekciji obnavljanja. Za sada
otxatite paznju na ovu vrstu izraza koje bete nabi i u sledebim
redenicama: 8 и ovoj lekciji, 2. 5 i 7. u veZbi i 4. u kontrolnoj
vezbi
VE2BA: 1. HobeS li ustati rano sutra? 2. Svidelo ы mu se ako dodeS
kod njega (da ga vidiS). 3. Kladim se s tobom u Sta hobeS. 4. Ubinibu
napor 5. Da sam znao da beS dobi ne bih izlazio. 6. Idem da operem
ruke, 7. Kad bi ti znao(la)!
Loccidn eo
283 dosoentas ochenta у tres
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Sutra бегло idi da skuptjamo pedurke.
2 Urnoran sam. imam bolove (probode).
3 /mate H vatre. molim vas? tzgubio sam Sibtce.
I..............................................................‘f .........................
•*•••***•**»****«******•**••***«»**•»*
LECCION OCHENTA Y UNA.
Por amor al arte
1 — Me gustaria ir a escuchar un concierto.
2 — Si lo hubiera sabido habria reservado unas
entradas para la semana que viene.
3 El domingo se inaugura la temporada.
4 — He oido decir que hay un programa muy
bueno.
5 — Quizas se pueda arreglar todavia.
6 A manuco hav gente que ha reservado por
tel ef ono
7 ya ultima hora no va.
8 — Si, pero para eso hay que ir unas horas
antes a hacer cola. (1)
9 — jYa s6 lo que vamos a hacer! (2)
10 Enviaremos a la criada con tres horas de
antelacidn.
doscientas ochenta у cuatro 284
4 Da je imata malo vremena. bila bi otiila
5 Reci mi и koliko sati Cei stibi
ISPRAVKA VE2BE 1 mahana nemos a coger setas 2 estoy cansado,
tengo agujetas 3 ttiene fuego. por favor? he perdido las cerillas 4 si
hutwera tenido un poco de tiempo hubiera ido. 5 dime a que bora
UegarAs
Segunda ola lecciOn 31.
♦•♦•♦•♦•♦•♦•♦♦♦♦♦•♦«ее****************
OSAMDESET PRVA LEKCIJA
Za ljubav (prema) umetnosti
1 — Rado bih (svidelo bi mi se) da odemo na (sluSanje)
koncert(a).
2 — Da sam to zneo. bio bth rezervisao nekoliko
ulaznica za idudu sedmicu.
3 U nedeliu je otvaranje sezone.
4 — Cula sam da ima veoma cobar program.
5 — Mo2da se joS mdze srediti.
6 Cesto ima sveta koji rezerviSe telefonom
7 i, u zadnjem momentu, ne ode (odustanu).
8 — Da, ali za to (tako Sto) mora se idi nekoliko sati
ranije i stati u red.
9 — Znam Sta demo uraditi!
10 Poslademo sluzavku tri sata ranije
NOTAS
(1) Hay que ir: mora se (treba) idi. Hay que comer: mora se (treba)
jesti
(2) Ya: ved. Ovaj prilog na ovom mestu ima znadenje sada Ya lo ha
visto: on je to (ved) video ill vi ste to (ga) vet videli. Pogledati
ponovo napomenu 2. u 77. lekeiji.
285 <loeci«nlas octienta у cinco
11 para que saque las entradas. iQu6 te
parece? (3)
12 — Perfecto. Dile que saque seis entradas.
Invitaremos a los Carrillo у a los Gonzalez.
Si Mozart levantara la cabeza ... (4)
13 — La semana pasada fuimos a las ..Bodas de
Figaro".
14 — Nosotros estebamos invitados pero no
pudimos ir. Enviamos flores.
EJERCICIO: 1. Hemos reservado tres entradas para el
proximo concierto. 2. Ven con nosotros. 3. A ultima hora no
pudo venir. 4. Habia mucha gente haciendo cola. 5. Saca tres
mil pesetas del banco. 6. Nos ha invitado a su cumpleahos.
7. Cinco dias antes ya no habia entradas.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ako bode sundano. idi demo da se prodetamo
2 6u!i smo da je do&ao и Granado.
Granada.
doscientas ocbenla у seis 286
11 da ona uzme ulaznice. Kako ti se dini?
12 — OdliCno. Reci joj da uzme Sest ulaznica.
Pozvademo i Kariljove i Gonsalesove.
Kad bi Mocart podigao glavu (ustao)...
13 — ProSle sedmice bill smo na „Figarovoj zenidbi".
14 — Mi smo bili pozvani ali nismo mogli da odemo.
Poslali smo cvede
NOTAS
(3) Sacar: uzeti. pod idi Sacar las maletas de! matetero: izvaditi
kofere iz sanduka Voy a sacar los Ы/letes: idem da uzmem
(podignem) karte.
(4) Si Mozart levantara: Kada bi Mocart podigao Govorili smo о
ovoj konstrukciji и napomeni broj 4. prethodne Iekcije U ovoj
lekeiji, nadl dete je takode I u 2. redenici i u prvoj redenici
kontrolne veibe Ako vam se zuri. idite pravo na lekeiju obnavlja-
nja da biste о tome saznali jo§ viSe
VE2BA: 1. Rezervrsali smo tri ulaznice za slededi koncert 2. Dodite sa
nama 3. U poslednjem dasu nije mogao dodi 4. Bilo je mnogo sveta
u redu 5. Podigni tri hiljade peseta iz banke 6. Pozvao sam je na svoj
rodendan. 7. Pet dana pre. ved nije bilo ulaznica.
3 U subotu je otvaran/e nove pijace
4 Ona kale da zna Sta de raditi.
Locddn 81
287 doscientas ochenta у siete
5 Sta vi о tome mistite? (kako vam se tint?)
c.....................f
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee***************
LECCION OCHENTA Y DOS.
Una cierta culture (continuacibn de la leccibn 81)
1 El domingo, un cuarto de hora antes del
concierto,
2 nuestros simp^ticos amigos buscan a su
criada entre la multitud.
3 — iUfI Esta usted aqui...
4 Ya creiamos que no ibamos a encontrarla.
5 jEsto es una locural Hay muchisima gente!
6 — No me hablen, me he mareado, me han
empujado, me han robado el bolso
7 у con los empujones he perdido un zapato,
8 pero ... jtengo las entradasl
9 — jSensacional! jVamosI jEmpujad! jHay que
entrar cueste lo que cuestel
10 Un poco m£s tarde, en la sala, la gente se
sienta cbmodamente,
11 dignamente, da un ultimo toque a la corbata
12 о al broche del vestido, susurra un
comentario irbnico
13 sobre la ausencia de los Suarez о de los
Iribarne
14 у se dispone a aplaudir la entrada del
director de orquesta.
EJERCICIO: 1. Necesito salir porque me mareo 2. Habia
sitio para todos. 3. Si6ntate aqui. 4. ^Puedes planchar mi
corbata? 5. Carmen no pudo ir porque estaba de viaje. 6.
Vendrd un poco mas tarde. 7. El tenor fue muy aplaudido.
doscientas ochenta у ocho 288
ISPRAVKA VE2BE: 1 si hiciera sol iriamos a pasearnos. 2 hemos oido
decir que habla venido a 3 el sabado se inaugura el nuevo
mercado 4 dice que sabe lo que va a hacer 5 que os (Ili: le) parece.
Segunda ola: leccrbn 32.
eeeeeeeaeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
OSAMDESET DRUGA LEKCIJA
Izvesna kultura (nastavak iz 81. lekcije)
1 U nedelju, detvrt sata pre koncerta.
2 nadi simpatidni prijatelji traie svoju sludkmju medu
masom (u masi),
3 — Uf! Ovde ste ...
4 Ved smo mislili da vas nedemo pronadi.
5 — Ovo je ludnical (ludost) Tolika guzva!
6 — Ne spominjite mi to, pozlilo mi je, gurali su me,
ukrali su mi tadnu
7 i u gu2vi sam izgubila jednu cipelu,
8 ali... imam ulaznice!
9 _ Fantastidno! Idemol Gurajmol Moramo udi Sta
kodta da kodta! (kud puklo da puklo).
10 Nedto kasnije, u sali, svet seda udobno,
11 dostojanstveno, daje poslednji dodir kravati
12 ili brodu na haljini, dapude neki ironidni komentar
13 о odsutnosti Suaresovih i Iribarneovih
14 i sprema se za aplauz prilikom ulaska dirigenta
orkestra.
VE2BA: 1. Morarr da izidem jer mi je muka. 2. Bilo je mesta za Sve 3. .
Sedi ovde. 4. Mo)e4 II da ispeglai moju kravatu? 5. Karmen nije
mogla da ide jer je bila na putu. 8. Dodi te neSto kasnije 7. Tenor je
bio veoma aplaudiran (pobrao mnogo aplauza).
LeccMn (2
289 doscientas ochenta у nueve
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 /6 demo jedan sat ranije.
2 VerovaH smo da de padati kida
3 Ako ne poturimo. stidi demo kasno (zakasnidemo).
4 Ove stohce su veoma udobne
5 Sada je odsutan. uskoro de se vratiti (nede se dugo zadriati).
LECCION OCHENTA Y TRES.
Cria cuervos... (1)
1 En casa de amigos:
— Tiene usted un hijo muy simpatico.
iCdmo te llamas, pequefio?
— jCurioso!
doscientas noventa 290
ISPRAVKA VEiBE: 1 iremos un« hora antes. 2 creiamos que iba a
Hover. 3 si no nos damos pnsa llegaremos con retraso ♦ esas sillas
son muy cdmodas 5 ahora esta ausente. no tardari en volver
Koristimo priltku da, и odsustvu napomena u ovoj lekciji,
podsetimo na nekoliko stvari:
Refienica 4 - Ya: napomena 2. lekcija 81.
ReCenica 6 - Me he mareado: napomena 3. lekcija 47
ReCenica 9 - Cueste to que cueste: lekcija 67.
Segunda Ola: leccibn 33.
♦♦♦♦♦•♦•••••♦••♦•••♦••ее**************
OSAMDESET TRECA LEKCIJA
Hrani gavrane . (vrane)
1 Kod prijatelja:
— Imate vrlo simpatifinog sina. Kako se zoveS,
mali?
— Znatizeljko!
NOTAS
(1) Cria cuervos ... hrani gavrane. Mo2da ste videli film koji se
prikazivao pod tim imenom. Ove dve reCi predstavljaju poCetak
vrlo poznate kastiljanske uzreCice: crta cuervos у te sacaran los
ojos: hrani gavrane pa te ti oCi isteratl, koja se kod nas CeSCe
koristi uz red „vrane".
Lvccldn S3
291 doscientas noventa у una
2 En la panaderla:
— ^Es su hija?
— No, es mi sobrina Maribel.
— Toma, te regalo un pastel.
— (Vamos! ^Qu6 se dice Maribel? (2)
— jTacana!
3 En el colegio:
— SI, senor, su hijo podrla trabajar mSs.
— (Chivatal
4 En la tienda:
— iQuieres mucho a tu mamd, Julito?
— SI senor, usted quiere a su mujer?
— jJulito! no seas mal educado.
— Pero mama... es el que ha empezado a
hablar de deberes morales.
5 El nino precoz:
— Dentro de unos meses vas a tener un
hermanito.
— Decidme la verdad. ^Tendis
conocimientos de economla?
— No, pero ... iQud quieres deck hijo
mio?
— No estoy seguro de que la ampliacibn de
nuestra empresa de amor, en esta ёроса de
crisis, no nos conduzca a la quiebra.
EJERCICIO: 1. Tenemos tres hijos, dos chicos у una chica. 2.
Mi hermana tiene dos hijas. son mis sobrinas. 3. Si su hijo
jugara mis en casa. trabajaria mds en el colegio. 4. He visto
un vestido muy bonito para ti. 5. Dentro de unos meses estare
de vacaciones. 6. Dime lo que piensas de esa maquina de
fotos. 7. Conduce con precaucidn.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Veoma si lepa и to/ hatjini.
doscientas noventa у dos 292
2 U prodavnici hleba:
— Je li to vaSa kder?
— Ne, to je moja nedakinja.
— Uzmi, poklanjam ti jedan kolad.
— Hajde! Sta se kaie, Maribel?
— Rugobo!
3 U Skoli:
— Da, gospodine, vaS sin bi mogao vi§e da radi.
— Tuzibabo!
4 U radnji:
— VoliS li puno svoju mamu, Hulito?
— Da, gospodine, a volite li vi vaSu 2enu?
— Hulito! ne budi nepristojan.
— Ali, mama... on je prvi родео da prida о
moralnim obavezama.
5 Napredno dete:
— Za nekoliko meseci dobideS bracu.
— Recite mi istinu (pravo): da li vi imate predstavu
(znanje, saznanje) о ekonomiji?
— Ne. ali... Sta hodeS (time) da kaieS, sine moj?
— Nisam siguran nede li nas proSirenje naSeg
ljubavnog preduzeda, u ovo krizno vreme, odvesti
pod stedaj.
NOTAS
(2) Vamos: demo, hajde Prvo lice mno2ine prezenta indikativa. All
takode i prvo lice mnoZine imperative i u tom smislu je ovo jedina
izniirka omvllu о kojem smo govorili u napomeni broj 1. u 79
lekeiji. 0 oveme demo neSto viSe redi u prvom paragrafu sledede
Iekcije.
VE2BA: 1. Imamo troje dece: dva detaka i jednu devojticu. 2. Moja
sestra ima dve terke. one su moje sestritine 3. Kad bi se vaS (njegov)
sin viSe igrao u kuti, viSe bl radio u ikoll. 4. Video sam jednu vrlo lepu
haljinu za tebe. S. Za nekoliko meseci bidu na odmoru. 6. Reci mi Sta
misliS о tom foto-aparatu. 7. Vozi paZljivo
2 To je vrlo obrazovana zena
culta.
L»cci6n аз
293 doscientas noventa у tres
3 Sta je hteo da kaze?
I..................................f
4 Siguran sam da de dodi.
de .................................
5 Njihovo preduzede je pod stedajem
ISPRAVKA VEtBE: 1 esits muy guapa con este vestido 2 es una
mujer muy 3 qu6 ha querido decir. 4 estoy.seguro - qua vendrS 5
su empresa estA en quiebra,
eeeeeeeeooeoeeeeeeeeeeeeeeeseeeeeeeoe*
LECCION OCHENTA Y CUATRO.
Revisidn у notas
1. Imperativ: videti lekcije 78. i 79., nap. 1; lekciju 83..
napomena 2.
— Oslovljavanje na ti. Veoma je jednostavno i karakteriSe
se finalnim a za glagole na ar I finalnim e za glagole na er i ir;
habia: govori; be be: pij; abre la puerta: otvori vrata. Prepoz-
nadete i bez teJkode zapamtiti nepravilne formule koje smo,
uostalom, postepeno sretali iz lekcije u lekciju. (V. kraj 79
lekcije).
Sto se tide oslovljavanja na ti. kada se obradamo vedem
broju osoba, ne postoji neka posebna teSkoda Uzmite
infinitiv i zamenite finalno r sa d: habtad mis alto: govorite
glasnije; feed este Hbro: ditajte ovu knjigu; escribida vuestro
amigo: pi§ite vaSem prijatelju. Ne postoji nikakva nepravil-
nost u ovom lieu.
doscientas noventa у cuatro 294
Segunda ola: leccrdn 34.
•••«••••••••••«•••««•«•••••••••«••••ее
OSAMDESET CETVRTA LEKCIJA
— O»lovl|avan|e na vi. Ved smo rekli da se и kastiljanskom
jeziku oslovljava na vi uz pomod tredeg lica jednine (samo
jedna osoba) odnosno tredeg lica mnozme (viSe osoba);
tako, na primer, bide: venga usted: dodite; vengan ustedes:
dodite; diga usted: recite; digan ustedes: recite. Ovi oblici
imperative, kao i oni za prvo lice mnoiine (osim izuzetka
vamos, videti napomenu broj 2. u 83. lekciji), potidu iz
prezenta sibionktiva.
— Ali znajte takode da se moramo vratiti sibionktivu, u
svim licima, dim dati niz redi ima ispred sebe neku negaciju;
dodajudi, naravno, ono karakteristidno s drugog lica. Tako
demo, na primer, redi: habia: govori; i no habtes: ne govori;
corred: trdite i no corrdis: ne trdite.
Lecc*6n 84
295 doscientas noventa у cinco
Evo model tabele za glagole na ar.
Lies Imperativ Prez sibzonktiva Imperativ (praden negaeijom)
tu AJ etla, usted cwsotfos as vosotros, as etkxs. as. ustedes tebta (govori) habktd (govorile) hsibfes (govori) habie (govori) habiemos (govorimo) habteis (govorrte) babten (govore) Isii пЫ'ю kao > u sibionktivu tsa negacl'om ispred
Sto se tide glagola na er i ir, to je isto, alt, kao Sto smo rekli
na podetku lekcije, imperativ se gradi uz pomod e Primer:
come: jedi; escribe: piSi.
2. Sibzonktiv. U 70. lekeiji. ved smo vam dali kratak uvod u
sibzonktiv. Mozemo to na ovaj nadin rezimirati: kod zavisnih
oblika gde je futur dat sibzonktivom, moze se primetiti
sledede:
— da taj futur ima ispred sebe veznik (cuando, сото, que.
itd.);
— da razmatra neku dinjenicu na hipotetidan (pretpostavlje-
ni, sumnjiv) nadin i prethodedi iskazu zakljudka koji je
pak dat futurom.
3. Kondicionalna (pogodbena) redenica: videti napomene 4
u 80.181. lekeiji; redenice 2. i 5. veibe 80. lekcije; 4. redenicu
kontrolne veibe 80. lekcije; i 3. redenicu kontrolne vezbe 82.
lekcije.
U iskaznom odnosno najavnom delu neke pogodbe odnosno
pretpostavke, kastiljanski upotrebljava imperfekt (predadnje
nesvrSeno vreme) sibzonktiva ili pluskvamperfekt (davno
prodlo vreme) sibzonktiva dok se njen zakljudni deo tvori
pomodu kondicionala. Primeri: Si vinieras. iriamos juntos:
kad bi dodao, Sli bismo zajedno. Si pudiera !o haria: kad
bi(h) mogao, udinio bi(h) to. Si todos supieramos hablar dos
о tres ienguas extranjeras, borrariamos otras tantas fronts-
doscientas noventa у seis 296
ras: kad bismo svi znali govoriti dva ili tri strana jezika
izbrisali bismo isto toliko gramca
Evo nastavaka imperfekta sibionktiva:
Glagoli na ar (cantar) Glagoli na er I ir (comer — vivir)
cant ara com — viv iera
cant aras com — viv ieras
cant ara com — viv iera
cant dramos com — viv idramos
cant arais com — vrv ierais
cant aran com — viv ieran
Sto se tide glagola na ar, svakako ste primetili da sva tri lica
jednine i trede lice mnoiine imaju iste nastayke kao i u
futuru. Jedina razlika je u pogledu akcenta: si cantatas: kad
bi ti pevao; tu cantaras: ti ded pevati. Sada, podto ste sve to
lepo pohvatali, redi demo vam i ovo: и kastiljanskom jeziku.
imperfekt sibzonktiva ima dva oblika. Nairne, umesto nasta-
vaka koje smo vam upravo dali u prethodnoj tabeli i uz
pomod kojih smo tvorili sve nade dosadadnje redenice, mogli
smo vam mirne dude dati i sledede:
Glagoli na ar (cantar) Glagoli na er i ir (comer — vivir)
cant ase com — viv iese
cant ases com — viv ieses
cant ase com — viv iese
cant isemos com — viv idsemos
cant aseis com — viv ieseis
cant asen com — viv iesen
297 doscientas noventa у state
Od sada demo meSati и tekstovima oba ova oblika. Ukoliko
vam je jedan od njih viie po volji, sastavljajte vaSe redenice
pomodu njega. znajudi u nap red da se moiete nadi pred
sagovornikom koji viie voli da se sluzi onim oblikom koji se
vama manje dopada. U svakom sludaju, bila redenica sasta-
vljena uz pomod jednog ili drugog, smisao onoga о demu se
govori uopSte se ne menja. Tako. na primer, za redenicu: Da
je Huan bio znao da de§ dodi, bio bi telefonirao, mozemo
redi: Si Juan hubtera (ili hubtese) sabido que ibas a venir
habria telefoneado
*«**•«•*•***«•«•«•*•**•*•***••«•«•*•*•
LECCION OCHENTA Y CINCO.
Novedad
1 Los verbos irregulares son considerados, a
menudo,
2 сото la dificultad mayor de la lengua
casteliana.
3 A partir de ahora, los estudiaremos
4 de una manera mas detallada.
Al despertar
5 Fuera nieva. La claridad que atraviesa las
cortinas me despierta.
doscientas noventa у ocho 298
4 NapiSite na kastiljanskom
1 Donesi mi litar mleka kad se vratiS (kad se budes
vradao).
2 Telefomrajte mu (joj) pre osam sati (oslovljavanje
na vi u jednini).
3 Poiurite (se), zakasnidemo (oslovljavanje na ti).
4 Da je toplije i§li bismo da se kupamo.
5 Kad bi ditao vide (i) znao bi vide.
6 Trebade (morade se) idi u kupovinu za vederas.
5. Prevod
1 Traeme un litro de leche cuando vuelvas
2 LIAmelo por teidfono antes de las ocho.
3 Daos prisa, vamos a Hegar demasiado tarde.
4 Si hiciera (ili hiciese) mds calor iriamos a
banarnos
5 Si leyeras (ili leyeses) mds sabrias mds.
6 Habra que hacer las compras para esta noche
Segunda ola: leccidn 35 (revis»6n)
ФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФФ
OSAMDESET PETA LEKCIJA
Novost
1 Napravilni glagoli su desto smatrani
2 najvedom teSkodom u kastiljanskom jeziku
3 Od sada demo ih izudavati
4 na detaljniji nadin.
Budenje
5 Napolju pada sneg. Svetlost Sto se probija kroz
zavese budi me.
299 doscientas noventa у nueve
6 El trio no me alienta a levantarme.
7 Cdmplice de mi deseo. cierro de nuevo los
ojos.
8 Pero no acierto a negar la evidencia.
9 Me confieso vencido у me siento en la
cama,
10 tiemblo, aprieto los dientes у no pierdo mis
tiempo.
11 Una vez en la cocina enciendo el fuego,
12 caliento un poco de leche у prepare el cafe.
13 Mientras espero, abro la ventana у digo:
14 jBienvenido!
EJERCICIO: 1. Los verbos son diflciles, hay que estudiarlos.
2. Ayer nevo e hizo mucho frio. 3. Todos los dias no me
levanto temprano. 4. No ntego que tengas razon. 5. La leche
ya esta caliente. 6. Voy a encender el fuego 7. Abre la
ventana. hace calor.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Priznajem da ne znam Sta da kazem.
se ............
2 Zatvori odi. imam iznenaden/e za tebe.
...................................... sorpresa
trecientas (masc: Irescientos) 300
6 Hladnoda me ne ohrabruje za ustajanje.
7 Saudesnik svoje ielje. ponovo zatvaram odi.
8 Ali ne uspevam da poreknem odiglednost.
9 Priznajem sebi da sam pobeden i sedam na krevet,
10 drhtim, stezudi zube, i ne gubim viSe vreme.
11 StigavSi (poSto sam stigao) u kuhinju, palim vatru.
12 zagrevam malko mleka i pripremam (kuvam) kafu.
13 Dok dekam, otvaram prozor i kaiem:
14 DobrodoSao!
VE2BA: 1. Glagoli su teSki, treba ih uiiti 2. Jute je padao sneg i befie
veoma hladno 3. Svakoga dana ne uetajem rano. 4. Ne poritem da si
u pravu. 5. Mleko jc ved topic. 6. Idem da potpalim vatru. 7. Otvori
prozor, toplo je.
Kao Sto rekosmo u prvim redenicama lekcije, zapodedemo
detaljnije izudavanje nepravilnih glagola. Do sada smo vam
ih davali nekako ..na gomilu", sve и nameri da se postepeno
naviknete na ovaj problem. Od sada, medutim. udinidemo
odredeni napor u cilju njihova razvrstavanja.
Sto se tide same ove lekcije, dobro bi bilo da vaSu painju,
pre svega. usredsredite na one nepravilne glagole koji
pripadaju grupi koju demo nazvati prvom: E — IE (glagoli sa
dvoglasnikom odnosno diftongom): videti 91. lekciju i gra-
matidki dodatak.
Da biste ih Sto lakSe prepoznali, masnim slovom oznadava-
mo naglaSeni slog, te de tako vaS zadatak biti jednostavniji.
Evo primera: never: sne2iti, padati sneg; nieva: sneg pada (e
postaje ie).
3 Jesi h upaliofla) pe6nicu?
Locciftn 85
301 trescientas una
4 Drhdem /er mi je zima (hladno).
5 Dobtodo&a kod nas!
nuestra casa!
*•****«*•*••*••«*«**•*•*«****«••***•**
LECCION OCHENTA Y SEIS.
La sopa de ajo
1 He aqui una receta tipicamente casteliana:
(1)
2 Se hace hervir aqua con sal en una cazuela
3 у se echan rebanadas de pan, que han sido
fritas previamente (2)
4 con el fin de dorarlas. Se echan tambidn
dos pizcas de pimentbn. (3)
5 En una sartdn, con aceite muy caliente,
6 se hace un refrito de ajos; luego se retiran
estos
7 у se vierte el aceite en la cazuela (4)
8 dejando que la sopa hierva lentamente.
9 Un poco antes de servirla,
10 se echa un huevo para cada persona; se
espera que las claras cuajen (5)
ISPRAVKA VE2BE: 1 confieso que no - que decir 2 clerra los ojos
tengo una - para ti. 3 has encendrdo el homo 4 tiemblo porque no
tengo trio. 5 bienvenida a casa.
Segunda ola: lecciOn 36.
♦♦••♦••••♦♦♦••♦••«•••♦♦♦••••♦•♦♦♦••ее*
OSAMDESET §ESTA LEKCIJA
Supa od belog Iuka
1 Evo jednog tipifino kastiljanskog recepta:
2 Prokljuda se osoljena voda u loncu
3 pa se unutra ubace pardibi hleba koji su prethodno
bili prepeCeni
4 tako da zarumene I ubaci se takode aleve paprika
dva put izmedu prstiju.
5 U tiganju, sa vrlo vrudim uljem (vrelim),
6 izdinsta se belt luk; potom se luk izvadi
7 i ulje se sipa и lonac
8 i pusti se da supa lagano vri.
9 NeSto pre serviranja,
10 stavi se unutra jedno jaje po osobi; saCeka se da
se belanca stvrdnu
NOTAS
(1) Receta: recept. Iz konteksta je jasno da se radi о kulinarskom
receptu; no, vaija zapamtiti da una receta znadi i lekarski recept.
(2) Glagoi echar, tiji je izvorni smisao baclti, nalazi se u mnogim
izrazima sa brojnim znaienjima. Echar sal: posoliti; echar un
trago: popiti jednu; echar la siesta, odspavati popodne; se echo
sopa: posluiio se supom; no me eche el agua en el vaso: ne
sipajte mi vodu u OaSu.
(3) PimentOn: aieva paprika I u Spaniji je. za razliku od nekih drugih
evropskiti zemalja, uvek veoma ljuta
(4) Vertir: sipati U tekstu je diftong oznaCen masnim siovom jer se
radi о nepravilnom giagolu prve grupe
(5) Se echa у se espera: stavi se I teka Ista konstrukcija je i u
redenicama broj 2, 3. 4, 6, 7. i 11.
Lacckin Э6
303 trescientas tree
11 у se sirve caliente enseguida.
12 En Castilla, suele tomarse esta sopa en
recipientes — especie de tazas —
13 de barro consagrados a este uso,
14 pero en un plato tambi6n esta muy buena.
15 jBuen provecho! (6)
EJERCICIO: 1. Alberto nos ha regalado un libro de cocina. 2.
El agua esta hirviendo. 3. Necesito otra cazuela. 4. Hoy
comeremos patatas fritas 5. Echa un poco de sal. 6. Los ajos
son caros. 7. La sopa esta buena.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ima vrlo malo utja и tiganju.
2 Ne dopada mi se mnogo da /edem h/adno
3 Kupio(ta) sam jaja za vederu.
LECCION OCHENTA Y SIETE.
Advertencia por adelantado о ,,La letra mata el
espiritu vivifica" (1)
1 Incluso cuando se escribe en la lengua
materna
trescientas cvatro 304
11 i odmah potom vrude se posluii.
12 U Kastilji, obiCno se ova supa posluiuje (uzima) u
posudama — vrsti zdela —
13 od gline namenjenim za tu svrhu,
14 ali je i u tanjiru vrlo dobra.
15 Prijatno! (Dobar tek!)
VEZba 1. Alberto nam ,e poklonio jednu kullnarsku knjigu. 2. Voda
vn. 3. Treba mi drugi lonac 4. Danas bemo test, prZeni krompir. S.
Stavi malo soli. 6. Ben luk ,e skup 7. Supa je dobra
NOTAS
(6) jBuen provecho! ili /Que aprovechei: Prijatno! Obe formule su
vrlo rasprostranjene. Postoji takode i apetito. ali se ta refi u
kastiljanskom ne koristi u takvim prilikama. Con mucho apetito:
dobrog apetita. Abrir ei apetito: otvoriti apetit, itd
4 Jeio je gotovo.
5 Obidno jedemo ir ovih tan/ira.
ISPRAVKA VE2BE: 1 hay muy poco aceite en la sartbn 2 no me gusta
mucbo comer trio. 3 he comprado huevos para cenar. 4 la comida
esta llsta 5 solemos comer en estos platos
Segunda ola: leccibn 37
**•»**»*•♦•**•*•****•*••«•**»•*»»»♦•»♦
OSAMDESET SEDMA LEKCIJA
Upozorenje unapred ili „Slovo ubija duh olivljava"
1 Cak kada se piJe i na maternjem jeziku
NOTAS
(1) Adelantado: raniji, napredan. Un nrfro adelantado.napredno dete;
un pais adelantado: razvijena (napredna) zemlja; un retoj adelan-
tado: dasovnik koji ide napred (brza); por adelantado: unapred.
prethodno. Odluiill smo se na ovu prvu ret. s obzirom na sadrzaj
ove i naredne Iekcije. ali smo mogli upotrebiti i ovu drugu
LeccMn ST
305 tresoentas cinco
2 — quizas con la excepcion de una carta
dirigida a amigos о personas prbximas —
3 escribir bien una carta puede ser
considerado
4 сото una autbntica proeza.
5 La Administracibn, un hospital, una escuela,
una empresa, una agencia, etc.,
6 aunque „seres abstractos" son enormemente
exigentes.
7 Se debe saber comenzar una carta у
terminarla.
8 En medio se debe saber, ya se trate de
alabar, (2)
9 manifestar, hacer discernir, mentar,
defender, sosegar, pedir, etc. (3)
10 decir con fbrmulas hechas que, en general,
no quieren decir nada,
11 aquello que se quiere decir.
12 Y... jatencibn a las faltas de ortografia!
13 Se conocen muchos casos en los que el
autor de una fhlta
14 ha sido llevado a la silla elbctrica.
EJERCICIO: 1. Hablo ingles pero mi lengua materna es el
italiano 2. Escribir bien una carta es dificil. 3. Hemos escrito
al hospital pero no nos han contestado. 4. Julia esta
aprendiendo a escribir. 5. No te pongas en medio. 6. Eso no
me conviene 7. Las faltas de ortografia se pueden evitar.
trescientaa sets 306
2 — moida sa izuzetkom pisma upudenog prijatelju ili
bliskim osobama —
3 pisanje pisma mo2e se smatrati
4 odistinskim poduhvatom (junaCkim delom).
5 Administracija (uprava), bolnica, Jkola, preduzede,
agencija, itd.
6 iako „apstraktna bida", ogromno mnogo zahtevaju.
7 Morate znati (kako) podeti jedno pismo i zavrSiti
ga
8 U (dotidnoj) sredini morate znati. radilo se о
pohvali,
9 izjavi, skretanju paznje, naglaSavanju, odbrani,
smirivanju, о molbi. itd.,
10 redi uz pomod gotovih formula, koje, po pravilu
niSta ne znade,
11 ono Sto se ieli redi.
12 I... pazite na pravopisne greSke!
13 Poznati su mnogi sludajevi da autor (takve) jedne
greSke
14 bude odveden na elektridnu stolicu.
NOTAS
(2) Ya se trate de. radilo se о .. U poslednje vreme smo desto
videli ovo ya (ved) u najraznovrsnijim konstrukcijama Kada se
nade ispred prezenta sibzonktiva. najdedde znadi bilo ... bilo /sea
sea) I uvodi, dakle, predstavu odredenog Izbora. Kao i и naSem
jezlku, ili (o) se podrazumeva. Ya sea esto о aquello, me es iguai:
bilo ovo Hi ono. svejedno mi je. U nadoj redenici: Ya se trate de
alabar о de manifestar о de.... radilo se о ., ili о...
(3) Ne zaboravite da glagoli koji imaju masno oznadeno slovo
pripadaju prvoj grupi nepravilnih glagola.
VE2BA 1. Govorim engleski ali je mo) maternji jezik italijanski. 2.
TeSko je dobro napeati (jedno) pismo 3. Pisali smo bolnici ali nam
nisu odgovorili 4. Hulija udi da plSe 5. Ne ulazi u (tu) sredinu. 6. To
me se ne tide 7. Pravopisne greSke mogu se <zbed>
Leccibn B7
307 trescien(as siete
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 О» pismo je upudeno tebi
a ti.
2 Podeo je da se manifestu/e na kraju
.................................. al final.
3 Sta hodei da kaied?
4 PravtS H mnogo gredaka kad pided? (pri ptsanju)
L..........................................................'
5 Poznato je mnogo sludajeva gde je ta boiest rnogla tuti
izledena
.............................. curada
a»****»»»»*»***»»*»**»*»**»*****»»»***
LECCION OCHENTA Y OCHO.
Baldomero pide disculpas por carta
1 Estimado Doctor: (1)
2 Le ruego tenga la extrema amabilidad (2)
♦♦♦♦
trescientas ocho 308
ISPRAVKA VE^BE 1 esta carta esta dirigida —. 2 comenzb a
manilestarse 3 qu6 quieres decir. 4 haces muchas faltas cuando
escribes. 5 se conocen muchos casos en los que esta enfermedad ha
podido ser
BeleSka
Ova lekcija predstavlja nastavak vase obuke - izrazi, redmk.
novi nepravilni glagoli prve grupe, itd. - i skrede vasu painjи
(mozda i na nadin koji de vam se udiniti neobidnim) na
tedkode и pisanju sluzbenog (formalnog) pisma. Iako je vad
nivo znanja ved prilidno visok. nije nam namera da vas ved
sada naudimo pisanju pisama; medutim, ne dini nam se
suvidnim da usput pokrenemo I taj problem.
U narednoj lekeiji nadi dete jedno pismo. Poito to sada
znate, sigurni smo da dete i naslov ove lekcije posmatrati
drukdijim odima Dopusti/i smo sebi, naime, da lekciju
nas/ovimo sa dve redenice koje, uz to, omogudavaju I
izvesnu igru redi. Shvatidete nijanse tog naslova kada budete
о brad th I 88. lekciju. Drug! deo naslova je и navodnicima.
Radise о divnim redima koje je napisao Pavle и svojoj drugoj
poslanicl Korindanima (2 Kor 3.6). (U originalu, duh je
napisan ve/ikim s/ovom).
Segunda ola: lecciOn 38
««eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee***
OSAMDESET OSMA LEKCIJA
Baldomero moli izvinjenje pismom
1 PoStovani doktore.
2 Molim vas da budete krajnje ljubazni
NOTAS
( 1) Kao Sto vam rekosmo u prethodnoj lekeiji, ova je lekcija srotena u
obliku pisma.
Estimado Seftor: PoStovani gospodine Querido: dragi. pretezno
se koristi medu bliskim osobama
( 2) Le ruego tenga: molim vas da imate. Tenga: imajte (ali i: uzmite.
izvolite), u prezentu sibzonktiva zato Sto se podrazumeva postop-
nje veznika da: le ruego que tenga.
309 trescientas nueve
3 de disculpar mi no asistencia a nuestra cita
de la semana pasada.
4 En efecto. su actitud comprensiva hacia mi
5 ha cambiado de arriba a abajo mi
concepcidn de la vida.
6 La euforia me hizo olvidar que le habia
conocido,
7 impididndome asi el personarme en sus
oficinas a la hora prevista.
8 Como usted sabe, soy un hijo de la
beneficencia publica
9 — la desgracia se abatid muy pronto sobre
mi —,
10 luego tuve dificultades de crecimiento у el
servicio militar no hizo de ml un hombre,
etc.
11 Le ruego pues me comprenda у me
disculpe.
12 Ddndole las gracias anticipades у quedando
a su entera disposicidn, (3)
13 le saluda atentamente — Baldomero Soltero
Guapo у con Dinero. (4)
14 P. D. Le quiero. (5)
EJERCICIO: 1. Le ruego me perdone. 2. No asistiremos a la
prdxima sesidn. 3. Tenemos el honor de anunciarle.. 4.
Segim lo que me han dicho las vacaciones comienzan el
lunes. 5. Si sabes algo, comunicamelo. 6. Disponemos de
mucha informacidn. 7. Gracias anticipadas
trosclentas di*z 310
3 da izvinite moju neprisutnost na naSem sastanku
proSle sedmice.
4 Nairne, vaSe uvidavno drzanje prema meni
5 izmenilo je odozgo na dole moju iivotnu
koncepciju.
6 Razdraganost je udinila da zaboravim da sam vas
upoznao,
7 spredivSi me na taj nadin da se lifino pojavim и
va§em kabinetu u predvideni sat (vreme).
8 Kao Sto znate, ja sam dete socijalnog osiguranja
9 — nevolja se veoma rano okomila na mene —,
10 potom sam imao teSkode rasta. a i sluienje vojske
nije me napravilo dovekom, itd.
11 Molim vas. dakle, da me shvatite i izvinite
12 Zahvaljujudi vam unapred i ostajudi na vadem
potpunom raspolaganju,
13 pozdravl|a vas s poStovanjem — Baldomero Momak
Lepi i od Novca.
14 P.S. Volim vas.
NOTAS
(3) Dar las gracias: zahvaliti (se). Da las gracias a la gente. hijo mio;
zahvali narodu, sine moj (dete moje).
(4) Le saluda atentamente (srdadno vas pozdravlia) uobidajeni je
zavrietak pisama osobama koje ne poznajemo dovoljno ili uopSte
(5) P.D. je skrafienica od posdata (nakon datuma). P S (post-
-scnptum) takode se upotrebljava. ali je mozda neSto reda
formula.
VE2BA: 1. Molim vas da mi oprostite. 2. Nedemo prisustvovati
sledetoj sodnici (zasedanju) 3. Imamo Oast da vas obavestimo. 4.
Prema onome Sto su mi rekli. odmori potinju u ponedel>ak. 5. Ako
znaS neSto. javi mi в. Raspolaiemo mnogim intormacljama 7. Hvala
unapred
311 tresciontas once
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Imajte ktajnju i/ubaanost da ne puiite.
2 Director mi je saopStio da de danas biti odsutan
О*************************************
LECCION OCHENTA Y NUEVE.
jHagan juego! (1)
1 Una de estas leyes esta en vigor en una
parte del mundo. ^Cu^l у ddnde? (2)
2 Se prohibe: — volar sin alas. (3)
trecientas doce 312
3 Has centar raspolaze vrlo dobrom bibhotekom
4 Ostajem na vaiem potpunom raspo/aganju.
5 On uvek saopitava tnajavt/uje) svoju radost.
ISPRAVKA VE2BE: 1 tenga (ili tengan) la extrema amabihdad de no
turner 2 el director me Па co muni cabo que hoy estara ausente 3
nuestro centre dispone de una b<blioteca muy buena 4 quedo a su
entera dispo$ic>6n 5 comunica siempre su alegrla
Segunda ola: leccibn 39
OSAMDESET DEVETA LEKCIJA
Igrajte se!
1 Jedan od ovih zakona je na snazi и jednom delu
sveta. Koji? i gde?
2 Zabranjeno je: — leteti bez krila.
NOTAS
(1) Zapodinjemo da obradujemo nepravilne glagole druge grupe U
ovoj । narednoj lekciji nadi dete, dakle, masnim slovima naznabene
samo naglasene slogove takvih glagola. To de vam omogoditi da
ih lako uodite.
(2) U ovoj lekciji. predla2emo vam jednu igru. Nadi dete и njoj po
jedan zakon и svakoj redenici. Redemce podinju redima se
prohibe (zabranjuje se, zabranjeno je). ah je samo jedna od njih
zaista i upisana u zakonodavstvo jednog dels sveta ReSenje dete
nadi u narednoj lekciji obnavljanja.
(3) Nazivamo nepravilnim glagolima druge grupe glagole prve i druge
konjugacije koji pretvaraju о u ue Tako de biti: volar (leteti): ё!
vueia: on leti, a ne ,.dl vola" U prvo vreme, zadovoljite se
uodavanjem ovih glagola — u infinitivu u tekstu lekcije — a
potom, u veibama, otvorite Jirom odi. U sludaju kakvog problema,
pogledajte narednu lekciju obnavljanja
313 trescientas trece
3 — morder la hamburguesa de otro.
4 — colgarse en ausencia de testigos.
5 — consoler a las viudas por la noche.
6 — demostrar que una ley es inutil.
7 — vender su propio cuerpo.
8 — apostarse dinero si no se tiene una perra.
9 — sonar con un aumento de salario.
10 — recorder malos recuerdos.
11 — probar que un politico ha cambiado de
chaqueta.
12 — invitar a almorzar cuando no se puede
pagar. (4)
13 — encontrar a alguien que haya desaparecido.
14 — volverse a dormir a la hora de ir a trabajar.
EJERCICIO: 1. Teresa no encuentra trabajo. 2. Juan se
acuesta tarde todos los dias 3. Me duelen las muelas. 4.
Suele echarse la siesta. 5. Los coches ruedan. 6. Demudstra-
melo. 7. Te encuentro cansado
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 NaSao sam mesto za pariuranje auta
2 Ujeda H vai pas?
4.......................?
3 Sanjam о putovanju brodom
...... con ................
4 Dokazao je ono Sto je govono
treecienfas catorce 314
3 — gristi tudi hamburger.
4 — obesiti se u odsustvu svedoka
5 — teSiti udovice nodu.
6 — dokazivati da je neki zakon nepotreban.
7 — prodavati sopstveno telo.
8 — kladiti se u novae kad nemaS prebijene pare.
9 — sanjati о povedanju plate.
10 — sedati se neprijatnih uspomena.
11 — dokazivati da je neki politidar promenio SeSir
(sako).
12 — pozivati na rudak kad ne mote§ platiti.
13 — pronadi nekoga ко je nestao.
14 — ponovo zaspati u dasu odlaska na posao.
NOTAS
(4) Almorzar: rudati. Obidno se kaze comer za rudati. Almorzar se
viSe koristi na nivou slutbenog opStenja: el primer ministro
almorzd con el embatador: prvi ministar je rudao sa ambasado-
rom, ili pak povodom nekih specijalnih prilika: despuds de la boda
se almorzara en el restaurante: posle vendanja rudade se u
restoranu.
U svakodnevnom Zivotu, el almuerzo je. u stvari, obidno prezalo-
gajivanje izmedu dorudka i rudka. u toku kratke pauze na poslu
odnosno za vreme Skoiskog odmora.
VE2BA: 1. Teresa ne nalazi posao 2. Huan leie kasno svakog dana. 3.
Boli me zub 4. Ima obldaj da spava popodne (da odlezi sijestu) 5.
Automoblli se kredu 6. PoKaii mi to. 7. IzgledaS mi umorno.
5 Hodei H da se on vrati (da opet dode)?
ISPRAVKA VE2BE 1 he enconirado un sum para aparcarel coche. 2
muerde su perro. 3 suede - un viaje en barco. 4 ha probado lo que
decla. S. quieres que vuelva.
Segunda ola lecciOn 40
LecciOn 89
315 trescientas quince
LECCION NOVENTA.
Recuerdos
1 A veces, cuando me acuesto (1)
2 y. desde mi cama, veo brillar mis zapatos,
3 mientras espero la llegada del sueho. (2)
4 suelo dejarme envoiver por el dulce
recuerdo (3)
5 de aquella mujer, Julia, la madre de mi
madre,
6 que, en los atardeceres de los que las gotas
de lluvia (4)
7 resonaban en mis oidos al estrellarse (5)
8 contra los cristales de la cocina,
9 poblaba nuestra imaginacidn
10 — la de mis hermanos tambidn —
11 con cuentos que nos volvian, durante unas
horas,
12 los protagonistas de las hazanas
13 con las que se sueiia en la infancia.
EJERCICIO: 1. Cuando he trabajado todo el dia. me acuesto
pronto 2. Las flores estaban envueltas con papel verde. 3.
Llueve mucho. 4. Estamos amueblando nuestra nueva casa
5. Cu6ntame lo que has visto. 6. He tenido un sueho muy
bonito. 7. Suelo comprar en esa tienda.
tresoentas dtecisAis 316
DEVEDESETA LEKCIJA
Uspomene
1 Ponekad, kada legnem
2 i, iz svog kreveta. ugledam sjaj svojih cipela,
3 dok bekam dolazak sna,
4 obibno se prepustim da me obuzme slatko sebanje
5 na tu zenu, Huliju, majku moje majke.
6 koja je. u sutonima u kojima su kapi kibe
7 odzvanjale u mojim bulima (uSima) razbijajubi se
8 о prozorska okna kuhinje.
9 hranila naSu mastu
10 — । maStu moje brabe —
11 bajkama (pribama) Sto su nas pretvarale, u toku
nekoliko basova,
12 u protagoniste podviga
13 о kojima se u detinjstvu maSta
NOTAS
(1) Pre nego Sto pristupimo lekeiji obnavljanja. ovde bacamo posled-
nji pogled na glagolc koji о pretvaraju u ue. u 3. lieu jednine i 3.
lieu mnozine u prezentu indikativa, prezentu sibzonkttva i и
imeprativu.
(2) Sueno: san. sanjanje, a i prvo lice jednine prezenta glagoia sonar:
sanjati. snevati.
(3) Recuerdo: uspomena. sebanje, a I prvo lice jednine glagoia
recorder: sebati se. podsetiti.
(4) Al atardecer: u suton. sumrak.
(5) Otdo: sluh, bulo. Uho: oreja - koristi se samo za oznabavanje
spoijnieg uha. Tako be biti: tener otdo: imati sluha; me duelen los
o/dos: bole me uSi: al о Ido: na uvo; machacar los ofdos. mlatiti po
uSima (bulima).
VE2bA: 1. Kada sam radio celog dana. leZem rano 2. Cvebe je bilo
zamotano u zeleni papir. 3. KiSa jako pada 4. Na.’iaStamo naSu novu
kubu. 5. Prlbaj ml Sta si video 6. Imao sam vrto Ivp san. 7. Obitno
kupujem u ovoj radnp.
Lecciftn 90
trescientas dreciocho 318
317 trescientas dlecislete
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Sedad H se nje?
i ................. ?
2 Svida mi se da detam po kidi.
4 Vradad h se kasno?
I .....................'
5 Sanjad li и boji ill и crno-belom?
3 Imam obidaj da iistim stakla (prozore) jednom meseino
............................................................. al
e»*»*ee*»e»e*«****e»eee****e*e*»e**»»e
LECCION NOVENTA Y UNA.
Revisibn у notas
1 Verbos irregulares
Real Academia (Kraljevska akademija Spanije) ustanovila je
potpunu klasifikactju nepravilnih kastiljanskih glagola. Po toj
klasifikaciji, postoji dvanaest grupa nepravilnih glagola dije
su nepravilnosti zajednibke и okviru svake od njih.
Pored tih grupa preostaju joJ 24 glagola - vi ih gotovo sve
veb znate - sa posebnom, samosvojnom nepravilnoSbu.
Nema, naravno, potrebe da se ovde upuStamo и detaljno
izubavanje svih tih glagola i njihovih pojedinabnih osobina.
Medutim, dabemo vam nekoliko osnovnih naznaka koje be
vam omogubiti da s uspehom dovrJite vaSu obuku na
prijatan nabin, ne prisiljavajubi vas. uz to. da binite ogroman
napor pambenja raznih pravila Sto uvek predstavlja veoma
dosadan nabin savladavanja neke materije.
U toku poslednjih sedam lekcija, pokazali smo vam - mozda
uz nekoliko izuzetaka - najbebbe glagole dveju prvih grupa.
ISPRAVKA VE2BE: 1 te acuerdas de ella 2 r..e gusta pasearme
cuando llueve 3 suelo limplar los cristales una vez - mes * volverfis
tarde 5 suehas en color о en bianco у negro
Segunda ola: lecclOn 41.
»«»»»♦»«**♦♦•••*♦»**••****•*•»•**•♦•♦*
DEVEDESET PRVA LEKCIJA
A Zajednibke osobine kod dveju prvih grupa:
— Zovu se glagolima na diftong jer „diftonguju" e u ie i о u
ue: eaten tar (grejati): yo catiento ja grejem; Hover
(kiiiti): Hueve: pada ki§a.
— Oni menjaju zadnji samoglasnik osnovice и tri lica
jednine i u trebem lieu mnozine prezenta indikativa,
sibzonktiva i imperativa.
Primeri prve grupe: cerrar: zatvoriti; perder: izgubiti: pensar:
misliti.
prezent Indikativ prezent Sibzonktiv prezent Imperativ
cierro pierda
cierras pierdas plensa
cierra pierda piense
cerramos i peav cerrais J perdamos iprav pensemos i prav
perdSis pensad
cierran pierdan piensen
L»ccl6<l 91
319 treecientas diecmueve
Primeri druge grupe: soler: obiCavati, imati obiiaj; renovar:
obnoviti; sonar: sanjati, snevati, sanjariti.
prezent Indikativ prezent Sibzonktiv prezent Imperativ
suelo sueles suele solemos i solSis J p suelen renueve renueves renueve renovemos j renov6is J Pra'“ renueven suena suene sonemos , soiiad J suenen
Slozeni glagoli se menjaju kao obiCni: deshelar: odlediti (se),
otopiti (se) kao helar: zalediti. Hieia: ledi se; demostrar:
dokazati kao mostrar: pokazati. Muestran: pokazuju.
8 Osobine prve grupe: E — IE
— Svi glagoli pripadaju prvoj i drugoj konjugaciji (ar i er)
osim concernir: ticati se i discernir: razaznati.
C. Osobine druge grupe: О — UE
— Svi glagoli pripadaju prvoj i drugoj konjugaciji (ar i er).
— Jugar: Igrati (se) poprima istu nepravilnost. Juego:
igram (se). (Ovaj glagol pripada devetoj grupi)
— Glagoli sa zavrSetkom na o/ver - volver; vratiti (se);
envoiver: umotati; disolver: rastopiti - imaju uz to I par-
ticip prezenta na uelto
Volver: vuelto; disolver: disuelto.
Znajte da je sve ovo Sto smo upravo rekli vrlo sazet prikaz.
koji nipoSto nije predviden za bubanje napamet Kasnije
dete. jedno za drugim, produbljivali sve ovo ,.na lieu
mesta".
Irescientas veinte 320
2. Redenje igre iz 98. lekcije
Iako vam se to moze uiiniti neverovatnim, ispravno redenje
sastoji se u izboru reSenice broj 3. Nairne, u ameridkoj drzavi
Oklahomi postoji jedan zakon koji zabranjuje zagrizanje
tudeg hamburgera. U ovom sludaju nije bad uputno redi:
jBuen provecho! ili )Qu6 aproveche!
3. Napisati na kastiljanskom
1 Jesi li budna? — Tvoja kata je topla.
2 Apotekar mi je trazio recept. — Jesi li ga
imao(la)?
3 Bez naodara ne vidi jako dobro.
4 Molim vas da uzmete u obzir ovo Sto sam
vam rekao.
5 Ima (nosi) veoma lepu uspomenu na to
putovanje.
6 Hodemo da namestimo (opremimo) na§u
kudu starinskim nameStajem.
4. Prevod
1 tEstSs despierta? — Tu cafd esta caliente.
2 El farmaceutico me ha pedido la receta; —
cLa tenias?
3 Sin galas, no distingue muy bien.
4 Le ruego que tome en cuenta lo que le he
dicho.
5 Tiene muy buen recuerdo de ese viaje.
6 Queremos amueblar nuestra casa con
muebles antiguos.
Segunda ola: leccidn 42.
L«CCd6n 91
321 trescientas veintiuna
LECCION NOVENTA Y DOS:
Turismo у viaje de estudios
1 — <,Es la primera vez que usted viene a
Espafia?
2 — No, hace cinco ahos visits el Pals Vasco,
Santander у Asturias.
3 Estuve un mes e hice muchos amigos.
4 Ahora, vengo sdlo unos dias para visitar un
poco
5 Toledo, Cdrdoba, Granada у Sevilla: es m£s
bien un viaje de estudios. (1)
6 — iSe interesa usted por el arte?
7 — Mucho, у ahora que hablo un poco el
castellano, me atrae mas
8 — No me extrana, el arte de un pais es m£s
apreciado
9 cuando se conoce a la gente у su lengua.
Paternidad responsable
10 — Tomasin, ven aqui, tengo algo que declrte,
hljo mio.
11 Si eres bueno, haces lo que se te diga,
obedeces a tus mayores,
12 piensas сото es debido у me amas ... te
dar£ un premio.
13 — iCudl papa?
14 — No te dar£ una paliza.
EJERCICIO: 1. Es la segunda vez que telefonea. 2. Hace un
rato estaba aqui. 3. j,Qu6 has hecho estas vacaciones? 4. He
visitado la costa cantibrica. 5. Lo que dice nos interesa
mucho 6. Ese pais me atrae mucho. 7. ^Te gusta el arte?
trescientas veintidds 322
DEVEDESET DRUGA LEKCIJA
Turizam i studijsko putovanje
1 — Je li ovo prvi put da dolazite u Spaniju?
2 — Ne, pre pet godina obiSao sam Baskijsku zemlju,
Santander i Asturlju.
3 Ostao sam (bio) mesec dana i stekao mnoge
prijatelje.
4 Sada dolazim samo na nekoliko dana da malo
obidem
5 Toledo, Kordobu, Granadu i Sevilju; to je pre
studijsko putovanje
6 — Zanimate se za umetnost?
7 — Veoma. a sada poSto pomalo govorim kastiljanski,
privlaCi me jo4 i viSe.
8 — Ne dudi me, umetnost jedne zemlje vide je cenjena
9 kada se poznaju ljudi i njen jezik.
Odgovorno odinstvo
Ю — Tomasine, dodi amo, imam neSto da ti kazem, sine
moj.
11 Ako budeS dobar, dmi§ ono Sto ti se kaze, sluSad
svoje starije.
12 misliS kako treba i mene voliS ,., dobideS nagradu.
13 — Kakvu, tata?
14 — Nedu ti dati batine.
NOTAS
(1) Cordoba: Kordoba je nekada bila veoma duvena po svojoj kozi.
Francuska red cordonmer (obudar dizmar) potide upravo odatle
♦ ♦ * * *
VE2BA: 1. To je drug, put da on telefonira. 2. Pre koji trenutak beSe
ovde 3. Sta si radio za ove terije? 4. Otklazio sam kantabrljsku obalu.
5. To Sto kaze nas mnogo zanima 6. Ova zemlja me mnogo privladi. 7.
Svida li ti so umetnost?
LaoclOn 92
323 trescientas ventures
trescientas veinticuatro 324
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Pre pet god ma bila sam studentkinja
4 Moj stanji brat ma dvadeset godma
5 HodeS mi dati tvoju ad res u?
L..............................?
2 Ne dudi me Sto nije doSao (la)
3 Imamo neSto za vas.
ISPRAVKA VE2BE 1 hace cinco anos era estudiante. 2 no me
extrana que no haya venido. 3 tenemos algo para vosotros 4 ml
hermano mayor tiene veinte anos 5 me daras tu direcciOn
Napomena:
Na podetku poslednje Iekcije obnavljanja govorili smo vam о
24 glagoia koji ne mogu da budu razvrstani и grupe. jer je
njihova nepravilnost svojstvena svakome od njih pojedinad-
no. U toku narednih sedam lekcija, postarademo se da th
poblize upoznamo Veoma je vazno poznavati ih jer njih
dvade'etak su и desto/ tekudoj upotrebi. Vi ih, и principu,
go to vo sve ved poznajete.
P rimer!i ste, na primer, da и tekstu ove Iekcije naiiazite na 18
mesta na neki od tih glagoia (oznaden je masnim slovom
nagledenog sloga). Poieljno je da i dalje desto prelistavate
g^mutidki dodatak ne propuStajudi da pogledate one njego-
ve delete koji govore о glagolima 1. i 2 grupe.
Segunda ola: lecciOn 43.
LECCION NOVENTA Y TRES.
Cuando la realidad sobrepasa la ficcidn
1 Suena el timbre у Abelardo, carnicero de
enorme reputacidn,
2 deja el periddico, se levanta de la mesa у va
a abrir.
3 — jHombre! Pasa, llegas a tiempo,
*nt«**e»****»t»«s«»t*«**«»*s*s«*e*e*««i
DEVEDESET TRECA LEKCIJA
Kada stvarnost prevazide ma§tu
1 Zvoni zvonce i Abelardo, mesar ogromnog ugleda,
2 odlaie novine, ustaje oa siola i odlazi da otvori.
3 — Gle! Ulazi, dolaziS na vrerr:e.
Leccidn 93
325 trescientas veintidnco
4 ibamos a tomar ahora ei cafe.
5 — Buenas tardes, iqu6 tai esteis?
6 — Ya ves, terminando de instalarnos. <,te gusta
el piso? (1)
7 — Es muy moderno. Veo que teneis una buena
biblioteca.
8 — Estoy orgulloso; creo que el color de los
libros (2)
9 hace juego con la pintura de la pared. (3)
10 La semana pasada сотргё dos metros у
medio de Voltaire (4)
11 encuadernados en piel verde. Queda bonito
ieh?
12 Como el formato era de dimensiones
mayores
13 que el espacio disponible entre dos baldas
14 hemos tenido que serrar cuatro centimetros
cada libro. (5)
15 — No se nota, te las has apahado muy bien. (6)
EJERCICIO: 1. Abre. han llamado. 2. Me levanto de la mesa.
3. Ibamos a salir. 4. Estoy orgulloso de mi trabajo. 5. La
camisa hace juego con el pantaldn. 6. La pintura no estA
seca. 7. El piso es moderno.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Njihov stan je vrlo moderan.
trescientas veinbsAis 326
4 upravo smo hteli da popijemo kafu.
5 — Debar dan, kako ste?
6 — A vidid, upravo zavrdavamo useljenje. Svida li ti se
stan?
7 — Veoma je moderan. Vidim da imate dobru
biblioteku.
8 — Ponosan sam: mislim da se boja knjiga
9 slaze sa bojom zidova.
10 ProSle sedmice sam kupio dva i pd metra Voltera
11 sa povezom u zelenoj koii. Izgleda lepo, zar ne?
12 PoSto je format bio vedih dimenzija
13 od raspolozivog prostora izmedu dve police.
14 morali smo da testerom skinemo po detiri
santimetra od svake knjige.
15 — Ne primeduje se. vrlo dobro si ih sredio.
NOTAS
(1) Terminando de pri kraju, zavrSavajudi; podrazumeva se:
estamos terminando (estar plus gerundiv): upravo smo u toku
zavrSavanja.
(2) Estar orgulloso de...: biti ponosan na... Ser orgulloso: bib
ponosan
(3) Hacer juego (diniti komplet): biti и tonu, slagati se, uklapati se.
(4) Iako vam se tako Sto moie dudnim udiniti. znajte da kod nekih
antikvara u svetu mozete kupiti knjige na metar zavisno od
povriine koju zelite popunib. Da, da, progres je nemogude
zaustaviti.
(5) Ha habido que: moralo se. valjalo je. trebalo je (v napomenu broj
1. u 81. lekeiji).
(6) Apanarse: potruditi se; apanar: srediti, popravib.
VEiBA: 1. Otvori, zvoni (zvonce). 2. Ustajem od stola. 3. BaS smo
polazili. 4. Ponosan sam na svoj posao. 5. Ko&jija je u tonu sa
pantalonama 6. Boja (na zidovima) nije Suva. 7. Stan je moderan.
2 Kn/ige s koznim povezom su skupe
laccMn S3
trescientas veintiocho 328
327 trescientas veintisiete
3 Nedosta/u nam Cetiri police.
4 Mora/o se zvati lekara.
5 Primetio sam da je on ponosan.
ISPRAVKA VEZbE: 1 su piso es muy moderno. 2 los libros
cncuadernados en piel son caros. 3 nos faltan cuatro baldas 4 ha
habido a us llamar al medico. 5 he notado que estaba orgulloso
Segunda ola leccibn 44
eeeeeeeee*ee**ee*e«ee«eeeee*ee*e**e*ee
«••«•«ее******************************
LECCION NOVENTA Y CUATRO
Vamos al museo
1 — Os propongo ir al museo esta tarde.
2 — Excelente idea. i,A qud hora abren?
3 — No lo se. Es posible que no cierren a la
hora de comer.
4 — Podemos ir ahora у si esta cerrado
5 entraremos a tomar algo en un bar о
daremos un paseo.
6 En el museo: — Por favor, ipuede
indicarme en que direccion
7 se encuentra la sala de Goya?
8 — Con mucho gusto; Sigan hasta el fondo у
luego a la derecha.
9 — Si habia tan deprisa no le entendemos.
10 — Perdonen. Habia olvidado que eran
extranjeros.
11 Es por alii. Quddense con mi piano, no lo
necesito.
12 — Muchas gracias. Es usted muy amable.
DEVEDESET CETVRTA LEKCIJA
Idemo u muzej
1 — Predla2em vam da popodne odemo u muzej.
2 — Odlidna ideja. U koliko sati otvaraju?
3 — Ne znam. Mogude je da ne zatvaraju u vreme
rudka.
4 — Mozerno idi sada. pa ako je zatvoreno,
5 udi demo da popijemo ne§to u nekom baru ili
demo se proSetati.
6 U muzeju: — Molim vas. mozete li mi pokazati u
kom pravcu
7 se nalazi Gojina sala?
8 — S velikim zadovoljstvom. Nastavite do kraja a zatim
udesno.
9 — Ako govorite tako brzo. ne razumemo vas.
10 — Izvinite. Bio sam zaboravio da ste stranci.
11 To je ovuda. Zadrzite moj plan, meni nije potreban.
12 — Veliko hvala. Veoma ste ljubazni.
Lecridn 94
329 trescientas veintinueve
Sensibilidad escultural
13 — jOh! Esa escoba es maravillosa. Debe de ser
una escultura muy trabajada por Picasso о
Miro. Me interesan mucho esos artistas.
14 — No, senor. Es la escoba de la mujer de la
limpieza del museo que ha ido un momento
al servicio.
15 — jAh!
EJERCICIO: 1. El museo abre a las diez. 2. Hoy est£ cerrado.
3. La sala que quiero ver estd en esta direcciOn. 4. Hable
despacio, por favor. 5. j,Es por aqui? 6. Es por alii, a la
izquierda. 7. Necesitamos un piano del museo.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Voieo bth da odem и muzej modeme umetnosti.
2 Ako govorite potaganije, modi du da vas razumem
3 U mojoj sob< imam plan metroa
del
4 Sednite. - Hvaia. veoma ste ijubazni.
5 Gde je metia?
I ...............................t
trescientas treinta 330
Vajarski senzibilitet
13 — Oh! Ova je metla predivna. Mora da je to skulptura
koju je dugo obradivao Pikaso ili Miro. Mnogo me
zanimaju ti umetnici.
14 — Ne, gospodine. To je metla CistaCice muzeja koja je
na trenutak otiSla u toalet.
15 — Ah!
VE2BA: 1. Muzej se otvara u deset sati 2. Danas je zatvoren(o). 3.
Sala koju hobu da vidim je u ovom pravcu 4. Govorite polako. molim
vas 5. Je li ovuda? 6. Onuda je, u levo 7. Treba nam plan muzeja
ISPRAVKA VE1BE: 1 me gustaria ir al museo de Arte Moderno 2 si
usted habia mas despacio (ili lentamente) podrS entenderlo. 3 en ml
habitacidn tengo un piano - metro. 4 si6ntese - gracias es usted muy
amable 5 ddnde esta la escoba
PribHzavamo se kraju i vi ved raspotazete dobrom osnovi-
com. Sada je potrebno ustrajno obradivati glagole. Tekstovi
lekcija ne pridinjavaju vam neke posebne teikode; ta dinjeni-
ca vam olakiava test и konsultaciju gramatidkog dodatka, a i
da se poduze zadriite na izrazima kod kojih vam se dini da
vam se ponedto opire.
Segunda ola: leccidn 45.
Leeadn 94
331 trescientas treinta у una
LECCION NOVENTA Y CINCO.
En la mesa, ante todo, buena educacidn
1 Aunque solo sea para salvar las apariencias,
(1)
2 nunca esta de tnas el conocer unas cuantas
(2)
3 formulas de cortesia. He aqui algunos
ejemplos: (3)
4 Si en la mesa intentan pasarle una fuente
5 recien sacada del horno, siempre puede
decir:
6 „listed primero". Evitara, en general,
quemarse у quedard bien. (4)
7 Si insisten puede anadir: „De ninguna
manera“ о „Se lo ruego"
8 о „Sirvase usted, por favor" о „P^sela a su
senora".
9 Intente que los otros comensales no se den
cuenta
10 de que usted recita de memoria: hace mal
efecto.
11 No lleve su buena educacion hasta el punto
12 de quedarse sin comer; el hambre
13 acarrea, a menudo, problemas de salud.
EJERCICIO: 1. Cada pais tiene sus formulas de cortesia. 2.
La fuente esta demasiado caiiente. 3. Ana se sabe la leccion
de memoria. 4. Usted primero. 5. Sirvase, por favor. 6. Es
muy educado. 7. No tiene problemas de salud.
trescientas treinta у dos 332
DEVEDESET PETA LEKCIJA
Za stolom, pre svega. dobro (lepo) vaspitanje
1 Makar bilo samo radi oduvanja formi,
2 nikada nije odviSe (naodmet) poznavati nekolike
3 formula pristojnosti Evo nekoliko primera:
4 Ako za stolom pokuSaju da vam dodaju jelo
5 upravo izvadeno iz pednice, uvek moiete redi:
6 „Najpre vi" („Posle vas"). Izbedi dete. najdeSde. da
se oprljite i fini dete ispasti.
7 Ako navaljuju. mozete dodati: ,,Ma, ni na koji
nadtn” ili „Molim vas"
8 ili „Posluzite se vi, molim vas" ili „Dodajte ga va§oj
gospodi"
9 Nastojte da ostale uzvanice ne steknu utisak (ne
shvate)
10 da vi (to) deklamujete napamet; to ostavlja loS
dojam,
11 Ne gurajte vaSe fino vaspitanje do te mere
12 da ostanete bez jela; glad
13 donosi. desto, zdravstvene probleme.
NOTAS
(1) Aunque sdto sea para: maker bilo samo radi.
(2) Estar de mAs. biti odviSe
(3) Cortesia: pristojnoet, uljudnost. Estar bien educado: biti dobro
(fino) vaspitan Ser educado: biti fin. pristojan.
(4) Ouedar bien: ispasti fin, ostaviti prijatan utisak. Ouedar mat ko-
risti se desto u suprotnom smislu.
VE2BA 1. Svaka zemlja ima svoje formule pristojnosti. 2. Jelo je
suviSe vrude. 3. Ana zna lekciju napamet. 4. Najpre vi (posle vas) 5.
Posluzite se molim vas 6. On je vrlo pristojan 7. On nema
zdravstvenih problems.
Leccion 95
333 trescientas treinta у tres
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Dodi na plalu makar dva sata
2 Molim vas.
3 Sadekaj malo, prevrude je.
***«*«**•***•*••«*«**«****»*•*«*•*•**•
LECCION NOVENTA Y SEIS.
Esc^ndalo en casa de la condesa (1)
1 — Senorita, le he hecho venir porque me han
contado
2 que mi hijo mantiene con usted relaciones
particulares (2)
3 у сото rnadre, de una antigua familia de
alto rango,
4 me preocupo por el futuro de mi hijo,
5 para que este a la altura que nuestra
descendencia merece.
6 ^Es verdad que su rnadre era peluquera? (3)
trcsdentas treinta у cuatro 334
4 Ne ostaj bez jeta. poste nedei imati vremena
5 Set /в podneo (saopStto) svoj izveitaj
informe.
ISPRAVKA VEiBE 1 ven a la playa aunque sdlo sea dos horas. 2 se
lo ruego 3 espera un poco esta demasiado cal lente 4 no te quedes
sin comer, despuds no tendrAs tiempo. 5 el jefe ha oomunicado su-
Segunda ola: leccrdn 46
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaeaaaaaaaaaaeaaaaee
DEVEDESET §ESTA LEKCIJA
Skandal u grofidinoj kudi
1 — Gospodice. pozvaia sam vas zato Sto su mi rekli
2 da moj sin odriava sa vama posebne odnose
3 i kao majka, iz starinske porodice visoka ranga,
4 bnnem se о bududnosti svoga sina,
5 kako bi bio na visini koju zasluzuje naSe plemstvo
(naS rod).
6 Je li istina da je va§a majka bila frizerka?
NOTAS
(1) En casa de: u kudi. kod.
(2) Mantener: odrZavati i zadrzavati. Mantengo retaciones con ettos:
odrZavam odnose sa njima; mantengo mi opinion: zadrzavam
svoje midljenje.
(3) Petuquero, a: freer, ka Petuqueria: frizernica. frizerski salon. Ira
la petuqueria: idi kod frizera. Petuqueria se viSe upotrebljava za
zenske frizerefke) MuSkarci CeSde kazu: Voy at barbero: idem kod
berberina.
Laccten »6
335 trescientas treinta у cinco
trescientas treinta у seis 336
7 — Si, у adem£s quiero a su hijo.
8 — Lo sabia, usted es de esas que traen
consigo el escdndalo.
9 ^Entonces no niega usted que sale con mi
hijo?
10 — En efecto, hoy en dia, no hay nada de
extra ho
11 en salir con el hombre con el que se vuelve.
12 — jAh ...! jVdyase ...! jAh ... I jFuera ... I
iRamiro ... me ahogol (4)
13 — Si, senora condesa. ^Quiere la senora
condesa que abra la ventana?
14 — jlmb6cil! Me ahogo moralmente.
EJERCICIO: Hagale pasar. 2. Con nuestros vecinos tenemos
relaciones amistosas. 3. Nos preocupamos por el futuro de
nuestros hijos. 4. Voy al peluquero. 5. ^Sales о entras? 6. Se
ahogaba de calor. 7. Abrid el balcbn.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Doveo nas je da nam predtozi posao.
2 N/egov stav zasluzuje naSe poStovan/e
3 Vederas izlazimo na vederu sa prijateljima.
7 — Da, i uz to volim vaSeg sina.
8 — Znala sam, vi ste od onih koje sobom nose
skandal.
9 Znadi, ne poridete da izlazite sa mojim sinom?
10 — Da, doista. u danaSnje vreme, nema ni§ta dudno
11 da se izlazi sa dovekom sa kojim se ulazi
12 — Ah ...! Odlazite ..! Ah ..! Napolje .I Ramiro
gu§im se!
13 — Da. gospodo grofice. Zeli li gospoda grofica da
otvorim prozor?
14 — Glupado! GuSim se moralno
NOTAS
(4) Ahogarse: guSiti se. ah i: utopiti se Se ahogo porque no sabia
nadar utopio se jer nije znao da pliva. Ako odete u Spaniju
nailazidete na ovakav napis Es peiigroso banarse: opasno je
kupati se (kupanje opasno).
VEiBA: 1. Neka u<Je (uvedite ga. pustite ga da utfe) 2. Sa naSim
susedima imamo prijateljske odnose (smo u . ) 3. Mi se txinemn о
(za) bududnosti naSe dece 4. Idem kod Inzer» 5. Izlazii li ili ulaziS'' 6.
Gu&llo se od vrudine. 7. Otvonte balkon.
5 Opasno je tamo se kupati
Nije bilo nidta neobidno и tom tiimu.
ISPRAVKA VE2BE: 1 nos na hecho venir para proponemos trabajo. 2
su actitud merece nuestro respeto. 3 esta nocne salimos a cenar con
unos amigos. 4 no habia nada de extrano en ess pelicula 5 es
peiigroso banarse ahi.
Segunda ola: leccidn 47
L*ccl6n 96
trescientas treinta у echo 338
337 trescientas treinta у siete
LECCION NOVENTA Y SIETE.
El progreso no se para (1)
1 El locator: La noticia del dla nos llega hoy
del Museo del Prado.
2 Esta tarde, la joven promesa americana
Jimmy-Jimmy
3 en presencia de numerosos espectadores.
4 ha batido el record de velocidad de visita al
Museo del Prado.
5 En efecto. 11 m 13 s у 2 ddcimas han
bastado a Jimmy-Jimmy
6 para pulverizer el antiguo record, 12 m 10 s
5 d,
7 que hasta esta manana posela el sovidtico
Vasilov-Vasilov.
8 Numerosos expertos han manifestado que el
joven americano
9 habria podido conseguir un mejor tiempo
10 si, cuando se disponia a pasar por la sala
de Goya,
11 un inconsciente visitante
12 no hubiese dado dos pasos atrds para
contemplar (2)
13 unos de los dibujos del pintor.
14 Telegramas de felicitacion llegan a la Casa
Blanca de todas las partes del mundo.
EJERCICIO: 1. <,Esta lejos la parada del autobus? 2. Tengo
una buena noticia. 3. Habia muchos espectadores. 4. Basta-
ba con telefonear. 5. Hemos conseguido comprar un equipo
estereofbnico barato. 6. Los visitantes eran numerosos. 7.
Dibuja muy bien.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Dovol/no mi je malo soli
.......... con .................
DEVEDESET SEDMA LEKCIJA
Progres se ne zaustavlja
1 Spiker: — Vest dana stiie nam danas iz Muzeja
Prada.
2 Danas popodne (ovog popodneva), mlada ameridka
uzdanica Dtimi-Dtimi,
3 uz prisustvo mnogobrojnih posmatrada,
4 oborio je rekord brzine obilaska Muzeja Prada.
5 Nairne. 11 minuta, 13 sekundi i 2 desetinke bile su
dovoljne Diimi-Oiimiju
6 za pretvaranje u prah starog rekorda od 12 minuta,
10 sekundi i 5 desetinki
7 koji je do ovoga jutra driao Sovjet Vasilov-Vasilov.
8 Brojni strudnjaci su izjavili da bi mladi Amerikanac
9 bio mogao da postigne i bolje vreme
10 da, dok se spremao da prode kroz Gojinu salu,
11 jedan nesmotreni posetiiac
12 ne be§e udinio dva koraka unazad radi posmatranja
13 jednog od slikarevih crteza.
14 Telegram, destitanja sti2u u Belu kudu sa svih
strana sveta.
NOTAS
(1) Progres se ne zaustavtia: ovde je dat na kastiljanskom gotovo
doslovan prevod danas uobidajene redenice u mnogim jeztcima.
pa i u natem. Medutim, s obzirom da se radi о prilidno poznatoj
redenici. duh ove mtsli mozda bi bio adekvatnije pogoden uz
pomod duvene mtsli iz sarsuele (zarzuela: vrsta Spanske operete)
La Verbena de la Paloma koja glasi: ..jHoy. las ciencias adeiantan
que es una barbaridad!' (danas nauke napreduju da je to uzas
jedan).
(2) Dar dos pasos atris: udiniti dva koraka unazad. Sedate li se i
drugih znadenja koja poprima glagol dar: dati? Oprez! To je jedan
od onih glagola koje nije mogude svrstati u neku od grupa
nepravilnih glagola.
VE2BA: 1. Da li je daleko autobusko stajaliSte? 2. Imam jednu dobru
vest. 3. BeSe mnogo gledalaca 4. Bilo je dovoljno telefonirati 5.
Uspell smo da kupimo jeftino stereo uredaj. 6. Posetioci behu brojni.
7. Crta veoma dobro.
Lecci6n 97
339 Uescientas treinta у nueve
2 Ptivao je sto metara и rekordnom vremenu
3 Ako ielii da to bode dobra fotografija. tdi dva koraka naaad
4 Uputidemo im telegram sa destitkama
5 U vetike gradove stiiu novine sa svih strana sveta.
»•*•*«*•*«•***•*••*•*•*••••*•*«*«**•*•
LECCION NOVENTA Y OCHO.
Revision у notas
1 Nepravilni glagoli sa svojstvenom nepravilnoscu: videti
napotnenu u 92. lekeiji.
Na ovo se vradamo poslednji put. pred ulazak u gramatidki
dodatak.
U toku prethodnih sedam lekcija — koje nisu predstavljale
neku posebnu teSkodu — imali ste priliku da sagledate
trajnu upotrebu tih glagola koje je nemogude svrstati и neku
od grupa.
Njih, dakle, ima 24; nadi dete ih sa vi§e detalja u gramatid-
kom dodatku. ali demo vam ovde dati njihov uzi spisak,
zapravo samo onih koji su и najdeSdoj upotrebi, pravedi po
trescientas cuarenta 340
ISPRAVKA VEZbE 1 me Pasta - un poco de sal. 2 ha nadado los cien
metros en un tiempo record. 3 si q uteres que sea una buena foto da
dos pasos atrSs 4 vamos a enviartes un telegrama de felicitacion 5 a
las grandes ciudades llegan periddicos de todas las partes del
muodo.
Segunda ola: lecctOn 48
eeeeseeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeaeee*
DEVEDESET OSMA LEKCIJA
jednu redenicu sa svaklm od njih. Podto je veoma vazno da
ih dobro upamtite - i to tako da ih vidite ,,u detaliu" - dp.jemo
vam ih istovremeno i kao vezbu za „pisanje na kastiljan-
skom". Nedete, dakle. nadi tu vrstu vezbe na kraju lekcije kao
Sto je to inade sludaj za lekcije obnavljanja. S druge pak
strane, nadi dete prevod svake redenice. Sasvim je mogude
da vam to i nije viSe potrebno. U tom sludaju, u toliko bolje.
Proveravajte se i sami, pa dete videti da je vasa obuka na
sasvim dobrom putu. (Znajte da, u zavisnostl od lica koje
izaberete, prevod moze biti razlidit; ne brinite, dakle. ukoliko
se na§ tekst prevoda na srpskohrvatski u tom smislu razlikuje
od vaseg).
I ecclin M
341 trescientas cuarenta у una
1 Anda тйз deprisa.
2 iCaben todas las maletas en el maletero?
3 Caen copos de nieve.
4 Dame su numero de teldfono.
5 Dime algo bonito.
6 Estaremos en su casa hasta las ocho.
7 Habia flores en la mesa.
8 Hace un dia estupendo.
9 Iba a tomar el tren.
10 iOyes algo?
11 iPuedo pasar?
12 Ponte un jersey, hace frlo.
13 Queremos ir a verlo.
14 Sabia que estaba enfermo.
15 Es mi marido у estos son mis hijos.
16 Tenemos alquilado un apartamento.
17 Trae tambidn el penddico.
18 Ven al cine esta noche.
19 Vere lo que puedo hacer.
Pored ovih 19 glagoia. ima ih jo§ 5 koje dete nadi и
gramatidkom dodatku, ali koji nisu u tako destoj upotrebi.
2. iCudl?: videti redenicu 13. и 92. lekeiji. iCuti?: koji, a. e?
cCuties?: koji, e, a U vezi sa ovim upitnim oblikom treba
zapamtiti:
— da ispred njega ne dolazi Clan. (Nedete reCi i,el cui/?)\
— da se upotrebljava samo ako iza njega ne dolazi imenica;
icuat es el tuyo?: koji je tvoj? Ako se nade ispred
imenice, zamenjuje ga nepromenljivo que; ^Оиё mote
es la tuya?: koji je tvoj motocikl? ^Оиё habitation es la
tuya?: koja je tvoja soba?
3. Povratni oblici
A. Povratni glagoli. Konjugacija povratnih glagoia povinuje
se pravilima slededeg modela, i to u svtm vremenima i licima:
trescientas cuarenta у dos 342
me la vo perem se
te lavas pereS se
se lava pere se
nos la vamos peremo se
os lava Is perete se
se la van peru se
В Podsetnik
— Povratni glagoli menjaju se uz pratnju onoga Sto smo u
21 lekeiji nazvali dopunskom zamemcom.
— II infinitivu. gerundivu i imperativu te zamenice dolaze iza
glagoia i spajaju se sa njim (napomena 2. lekcija 18). Ta
se operaeija zove enkliza odnosno naslanjanje jedne reii
na drugu.
— Povratni obhk (dopunski povratni) koji pristaje uz usted
(vi) je se: ^Outers usted sentarse?: hodete li sesti?
— U slozentm vremenima. povratni glagoli uvek se menjaju
pomodnim glagolom haber: me he levantado: ustao sam;
se habia equivocado: be§e se prevario.
— U infinitivu perfekta kao i u slozenom gerundivu. dopun-
ska zamenica mora da se nade iza pomobnog glagoia:
haberse lavado. habiendose lavado.
C. Neki kastiljanski glagoli imaju i to svojstvo da se mogu
menjati bilo u prostom bilo и povratnom obllku. Medutim,
ovaj drugl oblik obibno nam prikazuje glagoi u aktivnoj ulozi:
Quedd sdlo: osta sam; yo me quedo aqui: ja ostajem ovde;
guardar: duvati, sabuvati; guardarse: zadrzati. sabuvati za
sebe (ne dati. ne vratlti).
Isto tako. umesto entrar (ubi), ba jar (sibi), salir (izibi),
upotreba entrarse, bajarse. sa/irse podrazumeva da se ulazi.
silazt ili tzlazi po sopstvenoj volji, zahvaljujubi naporu ili
uprkos preprekama.
Postoji, dakle, prilitan broj glagoia koji se upotrebljavaju sa
dopunskom zamenicom. TeSko je u tome ustanoviti neka
1 «wr-lAn ол
343 trescientas cuarenta у tres
izridita pravila, a ovladavanje ovom osobinom kastiljanskog
jezika mogude je samo destom upotrebom. Moze se, u
principu, redi da taj tip izraza najdedde odrazava udeSde
volje, neke vrste paznje ili zanimanja koje subjekat poklanja
radnji koju vr§j. Ved na ovom mestu vam о tome dajemo
neka objadnjenja.
D. Sa glagolima koji za prirok imaju bilo neki deo IJudskog
tela bilo deo odede ili opreme u kastiljanskom se koriste
povratne zamenice umesto prisvojnih iza koje dolaze spome-
nuti priroci. Primeri: Se pone el sombrero: stavlja (si) &e§ir
(na glavu); abrdchate la camisa: zakopdaj si koSulju; se puso
los pies en e! agua: stavi (umodi) noge u vodu.
E. Sa glagolima kao Sto su comer (jesti), beber (piti), hacer
(diniti). upotrebljavaju se povratne zamenice ukoliko je prirok
odreden u pogledu kolidine:
Me comi todo e! polio: pojedoh (si) ditavo jedno pile; se
bebteron tres botellas de vino: popiSe (si) tri boce vina; nos
hicimos una tortilla: napravismo (si) tortilju (kajganu).
Ukoliko prirok nije odreden, upotrebljava se samo glagol: No
bebo mps que agua: pijem samo vodu (ne pijem nego vodu);
comemos poco: jedemo malo.
*****
trescientas cuarenta у cuatro 344
4 Prevod
1 Koradaj (idi) brze.
2 Staju li svi koferi u sanduk?
3 Padaju sneine pahuljice.
4 Daj mi njegov (njen) broj telefona.
5 Reci mi nedto lepo.
6 Bidemo и njegovoj (njenoj) kudi do osam sati,
7 Bede (imalo je) cvede na stolu.
8 Krasan je dan.
9 Upravo sam polazio na voz.
10 Cujed li Sto?
11 Mogu li da udem (prodem)?
12 Obuci majicu, hladno je.
13 Hodemo da ga posetimo (da odemo da ga vidimo).
14 Znao sam da je bolestan.
15 Ovo je moj muz a ovo su moja deca (ili sinovi).
16 Zakupili smo stan.
17 Donesi takode i novine.
18 Dodi u bioskop vederas.
19 Videdu Sta mogu udiniti.
Segunda ola: teccidn 49.
♦ ♦♦♦♦
Leccibn 9«
345 trescientas cuarenta у cinco
LECCION NOVENTA Y NUEVE.
Verbos irregulares del tercer у cuarto grupo (1)
1 Conozco la carretera. (2)
2 Cuando el nino nazca, nos iremos al campo
unos dias. (3)
3 El sol ha lucido todo el dia. (4)
4 Espero que, cuando anochezca. ya hayamos
Hegado.
5 <j,Te apetece un helado?
6 Despuds de la operacidn, se restablecid
rapidamente.
7 Los campos florecen, amanece mas pronto
8 у oscurece mds tarde: llega la primavera.
9 Conduzca con precaucidn. (5)
10 Tradujeron el discurso simultdneamente.
j Justicia!
11 ..... — Mujer, ique quieres?
12 — Quiero justicia. sehor.
13 — ^De qud? — De una prenda hurtada. (6)
14 — iQud prenda? — Mi corazdn."
trescientas cuarenta у seis 346
DEVEDESET DEVETA LEKCIJA
Nepravilni glagoli trede i Cetvrte grupe
1 Ja poznajem put.
2 Kad dete poraste, otidi demo na selo nekoliko dana.
3 Sunce je sijalo celog dana.
4 Nadam se da demo, kada padne nod, ved stidi.
5 Bi li (svida li ti se) (jedan) sladoled?
6 Nakon operacije, oporavio se brzo.
7 Polja cvetaju, svanjiva ranije,
8 a smraduje se (nod pada) kasnije: dolazi prolede.
9 Vozi pazljivo.
10 Prevedode govor simultano.
Pravda
11 ..... — Zeno, Sta hoded?
12 — Hodu pravdu, gospodine.
13 — Po Сети? — Po jednoj ukradenoj stvari.
14 — Kakvoj stvari? — Mom srcu."
NOTAS
(1) Ovde uvodimo nepravilne glagole trede i detvrte grupe. Radi se о.
glagolima koji dobijaju jedno z, и sva tri nadina sadadnjeg
vremena, ispred c ukoliko nastavak redi podinje sa a ili о
Primer: conocer (poznavati) postaje conozco (poznajem) umesto
..conoco". Drugo lice: conoces (poznajed) sasvim je pravilnog
oblika kao i kod tu comes (ti jeded). Videti detaljnije и lekeiji
ponavtjanja.
(2) U tekstu oznadavamo masnim slovom naglaSeni slog glagolskog
oblika koji pripada ovim dvema grupama.
(3) Prisetite se onoga Sto smo rekli u paragrafu 3. lekcije 70. о
kastiljanskom sibionktivu u sludaju slaganja vremena.
(4) Lucir: svetleti; ponekad moze da se koristi i u znadenju sijati:
briHar.
(5) Glagoli koji se zavrSavaju na ducir - conducir: voziti; traducir:
prevoditi; introducir: uvesti - pripadaju detvrtoj grupi. Uz redenu
nepravilnost glagola trede grupe, oni su nepravilni i u aoristu koji
se zavrdava na duje. Primer: conduje: odvezoh umesto .conduct"
kako bi trebalo da glasi u sludaju pravilnog oblika.
(6) Prenda: zalog, jemstvo (najdedde znadenje). Red prenda mode da
bude prevedena i kao predmet. stvar. i to joj je upravo znadenje u
ovom kratkom dijalogu uzetom iz dela Hosea Sorilje (Josd Zorrilla.
1817-1893, kastiljanski pesnik, romantidar) ..A buen juez mejor
testigo": „Dobrom sudiji bolji svedok".
Lecci6n 99
347 irescientas cuarenta у sietc
EJERCICIO: 1. Conozco a alguien que podra informarte. 2.
Naci en el pueblo de mis padres 3. Me apetece ir a la playa.
4. Cuando amanezca, saldremos. 5. Conduce muy bien. 6.
Tradujimos sin dificultad. 7. Se introduio por la ventana
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Cuo sam о njoj ali je ne poznajem.
oido .......................................
2 Oporavio se postepeno (malo-pomalo)
*♦♦«*«♦*♦»****»»»»»*»»♦*»»***»»»♦»»»*»
LECCION CIEN.
jSaivese quien pueda!
Olvido.
1 — Doctor, tengo trastornos de memoria.
2 — Desde cuando?
3 — Desde '. .idndo, qu6?
Sentido de la responsabilidad
4 — En la mesa de operaciones: - Doctor, sea
sincero,
5 ^esta a favor о en contra de la репа de
muerte?
6 — Estoy a favor, pero ... tranqullcese, no
suelo
7 hacer polltica en el trabajo.
trescientas cuarenta у ocho 348
VEiBA: 1. Poznejem nekoga ко bi mogao oa te obavestl 2. Rotten
sam u selu mojih roditelja 3. Imam zelju da odem na plazu. 4. Kada
svane, izidi demo 5. Vozi veoma dobro 8. Prcvedosmo bez tedkoda
7. Uvukao se kroz prozor
3 Ponudita mi je svoju kudu.
4 PoSto je padala kiSa, nije vozio brzo.
5 Ubacite noviii od pet peseta и ара rat.
............................ moneda ........................
ISPRAVKA VE2BE 1 he - hablar de ella pero no la conozco 2 se
restablecid poco a poco. 3 me ofrecid su casa. 4 сото llovia no
condujo depnsa S introduzca una - de cinco pesetas en la mlquma
Segunda ola: leccidn 50
*e«e*eea*ee*e*e*e*ee*e***e«e*ee*»eeee*
STOTA LEKCIJA
Spaiavaj se ко mo2e
Zaboravnost
1 — Doktore. imam poremedaj pamdenja.
2 — Od kada?
3 — Sta od kada?
Osedaj odgovornosti
4 — Za operacionim stolom: — Doktore, budite iskreni,
5 da li ste za Ili protiv smrtne kazne?
6 — Ja sam za. ali... smirite se, nemam obidaj
7 da se bavim politikom na poslu.
Leccidn 100
349 trescientas cuarenta у nueve
trescientas cincuenta 350
Palabras de £nimo
8 La enfermera: — Intente poner buena cara
(1)
9 у sonreir cuando el doctor pase:
ultimamente
10 todo el equipo de medicos estd muy
preocupado por su salud.
Desprendimiento у altruismo
11 — Pero ... [doctor! la muela que me ha
sacado
12 no es la que me duele. (2)
13 — Bueno, bueno, no se preocupe
14 por tratarse de usted, no se la cobrard. (3)
EJERCICIO: 1. Me duele mucho la cabeza. 2. Toma una
pastilla. 3. cQuieres que telefonee al medico? 4. No muy
lejos de aqui, hay una farmacia de guardia. 5. La enfermera
es muy simpatica. 6. Su estado de salud es muy bueno. 7. La
operacidn fue un exito.
ReCi ohrabrenja
8 Bolnitarka: — Nastojte da namestite lep izgled
9 i da se smeSite kad doktor naide; и zadnje vreme
10 cell tim lekara je veoma zabrinut zbog va§eg
zdravlja.
Plemenitost i altruizam
11 — Ali... doktore! zub koji ste mi izvadili
12 nije onaj Sto me boll.
13 — Dobro, dobro, ne brinite,
14 poSto se о vama radi, nedu vam ga ni naplatiti.
NOTAS
(1) Cara: lice, izgled. Ova red moze da ima brojna znadenja i mogude
varijante prevoda. Zadriimo se ovde na nekim Izrazima: tienes
mala cara: io§e izgledaS; hacer cara: odupreti se, Uvate la cara:
operi (si) lice (obraz). Red cara nalazimo i u brojntm drugim
izrazima i konstrukcijama: cara о cruz: pismo-glava (lice ili krst).
poner cara de: izgledati kao, itd.
(2) Tenet dolor de muelas: boleti zub (imati zubobolju). Doler: boleti
La que me duele: ona koja me boli.
(3) Cobrar: naplatiti. inkasirati. uzeti Radi se о desto koriSdenom
glagolu mnogih znadenja ^CuAnto cobras a! mes?: koliko
zaradujeS mesedno? Cobrar una deuda: naplatiti dug: cobro a
finales de mes: primam platu krajem meseca; ir a cobrar: idi u
naplatu.
VEJBA 1. Boli me jako glava 2. Uzmi tabletu 3. Hoded li da
telefoniram tekaru? 4. Nedaleko odavde ima (nalazi se) deiurna
apoteka 5. Bolnitarka je veoma simpatidna. 6. Njegovo (njeno)
zdravstveno stanje je vrlo dobro. 7. Operacija beSe uspedna.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
2 tmamo dobrog lekara
1 Gde te bolt?
i..............................1
3 Ne razumem ovaj recept
Leccibn 100
351 trescientas cincuenla у una
4 J a sam (ekar, mog и // vam pomod?
5 Sedite. utimdu da udete odmah.
*♦**•»*♦♦***♦•••♦•**•*•**»*•»»•**♦♦*»♦
LECCION CIENTO UNA
Escribir
Crimen
1 — iSabes? la policia ha arrestado al autor del
libro
2 que compraste el otro dia. Varias personas
lo han denunciado. (1)
3 — No me extraha. Sus libros son carisimos.
4 — No, la razbn no es 6sa. Lo acusan de
asesinato.
5 Parece ser que varias personas que leian
sus libros (2)
6 han muerto de aburrimiento.
La culture es сото la mermelada, cuanto
menos se tiene mas se extiende.
7 — Vengo de la charcuteria у he comprado para
. el cuerpo у para el espiritu.
8 Para comer: salchichdn, tres latas de
sardinas у cuatro latas de bonito.
9 Para instruirnos: dos „latas de palabras".
10 — No sabia que se vendian libros en las
tiendas de alimentacion.
11 — Si, es la nueva politica: ,.Por una cultura al
alcance de todos".
trescientas dncuenta у dos 352
ISPRAVKA VE2BE: 1 ddnde te duele. 2 tenemos un buen medico. 3
no entiendo esta receta. 4 soy medico. ipuedo ayudarle? 5 sientese.
le har6 entrar ensegukta
Segunda ola: leccidn 51.
***♦*»*•♦•♦*•»•♦»♦*•*•*•••****•*•*•♦•♦
STO PRVA LEKCIJA
Pisati
ZloCin
1 — ZnaS, policija je uhapsila autora knjige
2 koju st nekidan kupio. Mnoge osobe su ga prijavile
(optuzile).
3 — Ne Cudi me. Njegove su knjige veoma skupe.
4 — Ne, nije to razlog. Optuzuju ga za ubistvo.
5 Izgleda da su mnoge osobe koje su Citale njegove
knjige
6 umrle od dosade.
Kultura je poput marmelade: Sto je manje ima§ vide
je tanjiS
7 — Dolazim iz radnje suhomesnatih protzvoda i kupio
sam i za telo i za duSu.
8 Za jelo: kobasicu, tri konzerve sardina i Cetiri
konzerve tunjevine.
9 Za naobrazbu: dve „konzerve reCi".
10 — Nisam znao da se knjige prodaju и radnjama
prehrambenih proizvoda.
11 — Da, to je nova politika: ..Za kulturu dostupnu
svima".
NOTAS
(1) Denundar prijavitl, optuhti. podneti optuZbu.
(2) Parecer: izgiedati, Ciniti se.
LeccMn tot
353 trescientas cincuenta у ties
La delicadeza del editor.
12 — Los manuscritos que nos son sometidos a
revisidn,
13 son en general tan malos
14 que tachamos la mitad antes de tirarlos a la
papelera.
ACON6£fA?] [ £4CRlE>A GU6 ЦЕЦОВГДб)
EJERCICIO: 1. Varias personas han side arrestadas 2. iPor
qu6 razbn? 3. Parece ser que se aburrian. 4. El mes pasado
lei tres novelas. 5. He visto libros en el supermercado. 6. No
me gusta ese bonito 7. La comida estaba muy buena.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 PotroSHi smo mnogo novea na knjige
trescientas cincuenta у cuatro 354
Finoda tzdavaCa
12 — Rukopisi koje nam predaju na uvid,
13 po pravilu su tako loSi
14 da precrtamo polovipu pre nego Sto Ih bacimo u
ko§.
VE2BA: 1. Mnoga lica su uhapAena. 2. Zbog Sega (iz Kojeg razloga)?
3. Izgleda da su se dosadivali 4. ProSlog meseca proditao sam tri
romana 5. Video sam knjige и samoposluzr 8. Ne svida mi se ta
tunjevina. 7. Obrok (ruSak) beie veoma dobar
2 Traiidemo od njega savet
3 Doruikujemo s marme/adom.
4 Kobasiiar ne prodaje ribo
5 Lett 6/tam mnogo vide nego zimi
ISPRAVKA VE2BE; 1 hemos gastado mucho dinero en libros 2
vamos a pedirte conaejo. 3 desayunamos con mermelada. 4 el
charcutero no vends pescado 5 en verano leo mucho mSs que en
invierno.
Segunda ola: leccidn 52.
eeeeeeeeeeeeaeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
LeccMn 101
355 trescientas cincuenta у cinco
LECCION CIENTO DOS.
trescientas cincuenta у seis 356
STO DRUGA LEKCIJA
Verbos irregulares del quinto, sexto у septimo
grupo (1)
1 Julia tane la quitarra con muchisima
habilidad. (2) (3)
2 Van al jardin a mullir el colchdn. (4)
En el restaurants
3 — Si ya has elegido dejame la carta.
4 — tQu6 vas a pedir? (5)
5 — Pap£, yo quiero un helado.
6 — De acuerdo, pero despues de comer.
7 Si le pides ahora se va a derretir.
8 — Yo pedir£ unas chuletas de cordero.
9 — ^Crees que tardardn en servirnos?
10 — No creo, la gente come mAs tarde (6)
11 ya esta hora en los restaurantes todavia no
hay mucho trabajo.
12 — Espero que tengas razon porque tengo
mucho hambre.
Nepravtlni glagoli pete, seste i sedme grupe
1 Hulija svira na gitaru veoma spretno (ume§no).
2 Idu u vrt da protresu madrac.
U restoranu
3 — Ako si ved tzabrao, daj meni jelovnik.
4 — Sta bed poruditi?
5 — Tata, ja hodu sladoled.
6 — U redu, ali posle jela.
7 Ako ga sad narudiS. istopide se.
8 — Ja du poruditi jagnjedi kotlet.
9 — Mislid li da de dugo trajati dok nas posluze?
10 — Ne verujem. narod jede kasnije
11 i u ovo vreme u restoranima jod uvek nema mnogo
posla.
12 — Nadam se da si u pravu jer sam jako gladna.
NOTAS
(1) Nastavl/amo sa klasifikacijom nepravilnih glagoia. Redenica 1. i 2.
giupa 5 Redenice 3. 4, 7. 8. i 9 grupa 6, glagoi reir (smejati se)
grupa Iskoristite to i za pamdenje rednih brojeva
(2) Tarter svirati Ali, kao Sto smo videli deSde se upotrebljava tocar.
(3) Mucho. e. mnogo, i, a. Muchisima (superlativ) habilidad; vrlo
visoka spremost vedtina, umede. umednost.
(4) Mullir. smendati, protresti, sredtti. Mullir i taher spadaju u petu
grupu. Ova dva glagoia nisu u destoj upotrebi. Nadi dete pobliza
objadnjenja u narednoj lekeiji obnavljanja
(5) Koliko god da nije neophodno obradati posebnu paznju na
glagole pete (ili bar za sada). toliko je vaino ozbiljno obraditi
glagole deste grupe; oni su vrlo desti. Prosudite i sami о tome:
pedir: traziti. moliti; seguir: slediti; vestir: obudi; servic sluziti
Videti njihove osobine u narednoj lekeiji obnavljanja
(6) Dobro je mozda znati da se u Spaniji obidno rudava izmedu 14 i
15 sati. Ako vam se dogodi da sa u restoranu pojavite oko 13 sati
zatedi dete verovatno polupraznu salu za rudavanje. Vedera je
obidno oko 21 ili 22 sata. Na obali, g letnje doba. vreme obroka je.
naravno, joS „lezernije".
Lecclbn 102
357 trescientas cincuenta у side
trescientas cincuenta у echo 358
Por el momenta no se paga por reir о
cuando el sol no es rentable
13 En la terraza de la cafeteria: — Buenos dias,
iqud desean tomar?
14 — El sol. — jFuera!
EJERCICIO: 1. Pidid una botella de vino de Rioja. 2. Ride dos
helados у una cerveza. 3. Se vistid con el pantaldn que le
compraste. 4. Esta rueda no sirve para mi bicicleta. 5. Elige
lo que quieras. 6. ^Te sirvo el aperitivo? 7. Se rid cuando le
dije lo que pasd.
Za sada se ne plada za smeh, ili kada sunce nije
rentabilno
13 Na kafanskoj terasi: — Dobar dan, sta ielite
(uzeti)?
14 — Sunce. — Napoljel
VEiBA: 1. PoruCio je bocu vina Rlohe 2. Po<u4i dva siadoleda i jedno
pivo 3. Obukao je pantalone koje si mu ti kupio(la) 4. Ova) toiak ne
odgovara za moj bicikl. 5. Izaberi (ono) Sto ieliJ 6. Da ti posluiim
aperitiv? 7. Nasmejao se kad mu rekoh Sta se desilo.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
4 Zatrazio je od mene jedno obavedtenje.
1 Jesi H uspeo da nadei posao?
I- . . conseguido encontrar ?
2 izaDraie vrlo modernu haljinu
5 Zasme/avail su nas
3 Ovuda je, s/edite me (idite za mnom).
ISPRAVKA VE2BE: 1 has - - trabajo 2 eligieron un vestido muy
moderno 3 es por aqui. sigame. 4 me pidiO una mformaciOn 5 nos
hacian sonreir
Segunda ola. lecciOn 53
LECCION CIENTO TRES.
Precisiones
1 De los tres grupos de verbos que hemos
presentado
2 en la leccion precedente, el grupo sexto es
el que mds nos interesa. (1)
«eeeeeeeeaeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee*
STO TRE6A lekcija
Poja&njenja
1 Od tri grupe glagola koje smo predstavili
2 u prethodnoj lekeiji, Sesta grupa je ona koja nas
najviSe zanima.
NOTAS
(1) Nepravilni glagoli teste grupe imaju za nepravilnost promenu e u t
(u sva tri naCina prezenta. и aoristu. pa. prema tome, i u svim
ostalim sibzonktivima i u gerundivu) kada je e naglateno — sirvo
(sluzim) umesto ..servo" — ill kada nastavak podinje sa a ili sa
diftongom — sirvid (on posluzi) umesto ..servid" i sirva umesto
..serva". Ostala pojaSnjenja u 106. lekeiji.
Locci6n 103
359 trescientas cincuenta у nueve
3 Veamos algunas frases corrientes
construidas con esos verbos:
4 Fueron a despedirnos a la estacidn. (2)
5 Nos siguen escribiendo regularmente. (3)
6 Por favor, corijame cuando haga faltas, as!
aprenderd mds rapido.
7 Eligieron un pequeno hotel cerca de la
costa.
8 Se viste a la ultima moda.
9 Cuando nos sirvieron ya no teniamos casi
hambre.
10 Yo mido un metro setenta у cinco у tu
icuanto mides?
• •»»»
.....delicada fue la invencidn de la
taberna
11 porque alii llego sediento
12 pido vino de lo nuevo
13 midenlo, danmelo (me sirven), bebo, (4)
14 pdgolo у me voy contento."
(Baltasar de Alcazar)
EJERCICIO: 1. ^Vendras a despedirnos? 2. Les escribimos
en la playa. 3. Me corregia la pronunciacidn. 4. Vistete
porque vamos a salir. 5. i,Ouieren que les sirva? 6. Voy a
tomar las medidas. 7. Le queremos pedir un favor.
trescientas sesenta 360
3 Pogledajmo nekoliko uobidajenih redenica
sastavljenih uz pomod tih glagola.
4 Dosli su na stanicu da se oproste (pozdrave) s
nama.
5 I dalje nam redovno pi§u.
6 Molim vas, ispravite me kad pravim greSke, tako du
brze uditi.
7 Odabrali su jedan mall hotel u blizini plaie
8 Obladi se po poslednjoj modi.
9 Kad su nas posluzili, ved nismo gotovo ni bili
gladni.
10 Ja sam visok (merim) metar sedamdeset i pet. a
koliko ti (meri§)?
• *«*«
.....tankodutan beSe izum kafanice
11 jer u nju stignem zed an
12 porudtm vino, od onog novog,
13 odmere ga, daju mi ga, ja popijem,
14 platim ga i odem veseo (zadovoljan)."
(Baltasar de Alkasar)
NOTAS
(2) Despedir: oprostiti se, pozdraviti se I ovaj glagol je bogat
znadenjima Na primer: otpustiti. raspustiti, dati odsustvo: hasido
despedido: bio je otpuSten; despedirsea la francesa: pozdraviti se
,.po tra’ncuski' („ztxisati"). Nos despedirnos a la poena de casa:
oprostismo se na kudnim vratima (kapiji). Videti i 1. redenicu
kontrolne vezbe
(3) Siguen escribiendo: i dalje piSu (nastavtjaju pidudi). Seguir plus
gerundiv IzraZava u kastil|anskom ideju kontinuiteta. Seguia
comiendo: i dalje je jeo (nastavljao je da jede)
(4) Ovaj tekst Baltasara de Alkasara - koji smo odabrali zbog glagola
teste grupe i vedrog humora - moida je sroden donekle na
starinski nadin; danas bismo. naime, pre rekli: to miden. me lo
dan. to радо; smisao se. medutim, ne menja
ve2ba t. Hoded li dodi da se pozdraviS s nama? 2. Pisali smo im na
piaZi 3. tspravljao mi je izgovor. 4. Obuci se jer demo izidi 5. Hodete li
da vas posluZim? 6. Preduzedu mere. 7. Hodemo da ga zamolimo za
(jednuj uslugu
Leccion юз
361 trescientas sesenta у una
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 О pros bh smo se na aerodromu
2 Odabrao sam jedan mail tipitan restoran za iztazak na
vederaSnju veieru
3 Hotel beSe и blizini plaze
****••**«****»***♦»•**»••***»*»*»
LECCION CIENTO CUATRO.
Parabola (1)
1 Era un nino que sonaba
un caballo de carton.
2 Abrio los ojos el nino
у el caballito no vid. (2)
3 Con un caballito bianco
el nino volvid a sonar; (3)
4 у por la crin lo cogia...
jAhora no te escapards!
5 Apenas lo hubo cogido,
el nino se despertd.
6 Tenia el puho cerrado.
jEI caballito void!
t-
trescientas sesenta у dos 382
4 Bio je zedan i trazio je vode
5 Posluziie ga vinom.
ISPRAVKA VE2BE: 1 nos despedimos en e< aeropuerto 2 he elegrdo
un pequeno restaurante tipico para ir a cenar esta noche. 3 el hotel
estaba cerca de la playa 4 estaba sed rente у pidro agua 5 le sirvieron
vino
Segunda ola: leccidn 54.
STO Cetvrta lekcija
Parabola
1 Bilo (jednom) jedno dete Sto sanjaSe
konja od kartona.
2 Otvori dete odi
i konjida ne ugleda.
3 Belog konjida
snova dete sneva;
4 i hvata ga za grivu...
Sad mi pobedi nedeS!
S Samo Sto ga uhvati,
dete se probudi.
6 Sake mu bl stisnuta.
Konjid odleteo!
NOTAS
(1) Ovaj tekst Antonija Madada sadinjen te od vrlo jednostavnih
redemca i nije ga. dakle. te&ko razumeti. Pored svoje krtstalne
lepote. on vam pruza i mogudnost da obnovite mnoge od stvarr
koje smo ved obradivali.
(2) Caballito: konjid. Diminutiv na ito - lekcija 63. 1. b.
(3) Volver: vratiti se. Ali volver takode sluzi i za izraZavanje ponavlja-
nja. Videti lekciju 70. i 8. redenicu ove Iekcije: Y no volvid a sonar:
i vide nije sanjalo.
LacclAn 104
363 trescientas sesenta у tres
7 Queddse el nino muy serio
pensando que no es verdad
8 un caballito sonado.
Y ya no volvid a sonar.
9 Pero el nino se hizo mozo (4)
у el mozo tuvo un amor, (5)
10 у a su amada le decia:
iTii eres de verdad о no?
11 Cuando el mozo se hizo viejo
pensaba: Todo es sonar,
12 el caballito sonado
у el caballo de verdad.
13 Y cuando vino la muerte,
el viejo a su corazon
14 preguntaba: ^Tu eres sueno?
jQuien sabe si desperto!
EJERCICIO: 1. Fulmos a pasear a caballo. 2. Volvi a verlo el
mes pasado. 3. El perro se ha escapado. 4. Se hirid en el
puno 5. Se ha quedado en el jardin 6. He sonado contigo. 7.
El viejo estaba sentado.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ostatemo sa konjima.
trescientas sesenta у cuatro 364
7 Osta dete preozbiljno
misledi kako istina nije
8 sneni jedan konjid.
I vide nije sanjalo.
9 Ali dete posta momde
i momde imade ljubav
10 i voljenoj svojoj govorade:
Jesi li ti stvarna ili nisi?
11 Kad momde ostari
misljaSe: sve je san,
12 i sanjani konjid
i konj odistinski.
13 A kad smrt dode,
starac svoje srce
14 pitaSe: Jesi li ti san?
Ko zna da I'se i probudil
NOTAS
(4) Se hizo: postade (udini se) Ved smo objasnili da hacerse sluzi za
izraZavanje postepene promene dok volverse desto i za nagiu
promenu
(5) Mozo: mladit, momak, momde, itd Joven: mladid. U danaSnje
vreme mozo se preteZno upotrebljava u seoskom govoru Koristi
se takode - mada sve manje i manje - i u smislu momka-
•pripravnika. degrta sluzindeta, potrdka. kao i u jod nekim
sludajevima vezanim za obavljanje nekih zanimanja: mozo de
caballos: konjudar; того de cate: konobar. itd.
Ova lekcija vam pruza priliku za obnavljanje onih nepravilnih
glagola koje nije mogude svrstati u neku od spomenutih
grupa, a u isto vreme vas prisiljava na obnavljanje nepravil-
nih glagola prve i druge grupe dije smo izudavanje podeli, na
struktuiran nadin, od 85. lekcije: cerrar: zatvoriti; pensar:
misliti; volar: leteti; softar: sanjati, itd
VE2BA: 1. Otrdli smo (bill smo) u detnju na konjima 2. Ponovo sam ga
video proSlog meseca. 3. Pas je pobegao 4. Ozledio je Saku 5. Ostao
je u vnu 6. Sanjao sam tc 7. Starac je sedeo
2 Opet je tetefonirao jutros.
3 Je И to istina Hi ne?
4.........................?
Leccidn 104
365 trescientas sesenta у cinco
4 Imaju vetiko srce.
5 Probudio se vrlo kasno.
LECCION CIENTO CINCO.
Revision у notas
1. Verboa irregulares del tercer у cuarto grupo.
A. Treba grupa: ovoj grupi pripadaju glagoli koji se zavrSa-
vaju na acer, ecer, ocer, ucir (videti vrlo retke izuzetke u
gramatibkom dodatku); nacer: roditi (se); crecer: rasti;
conocer: poznavati; lucir: sijati...
В Cetvrta grupa: u ovu grupu spadaju glagoli koji se
zavrSavaju na ducir: conducir: voziti; traducir: prevoditi;
seducir: zavoditi...
C. Zajednibke otobine ovih dveju grupa (videti napomenu
1, lekcija 99):
Prezent Indikativ Prezent Sibzonktiv Prezent Imperativ
parezco pareces parece parecemos parecbis parecen conozca conozcas conozca conozcamos conozcSis conozcan conduce conduzca conduzcamos conducid conduzca n
trescientas sesenta у seis 366
ISPRAVKA VE2BE: 1 vamos a quedarnos con los caballos 2 ha
vueito a telefonear esta manana 3 es verdafl о no. 4 tiene un gran
corazdn 5 se despertd muy tarde
Segunda ola: leccion 55.
eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
STO PETA LEKCIJA
— U sva tri nadina sadaSnjeg vremena (indikativ, sibZonktiv,
imperativ) dobijaju z ispred c iza kojeg zavrSetak podinje
sa о ili a.
Primeri: parecer: izgledati, diniti se; conocer: poznavati;
conducir: voziti.
D Posebnoati trece grupe
— Ovi glagoli pripadaju drugoj i tredoj konjugaciji.
— Valja primetiti da glagoli na-ecer potidu najdeSde iz
prideva: entristecer: rastuziti (od triste: tuzan, a); embelle-
cer: ulepdati (od be/lo. a: lep, a, o), itd.
E Posebnoati detvrte grupe (videti napomenu 5 u 99.
lekeiji):
— PoSto se radi о glagoiima sa zavrSetkom na - ducir, u ovoj
grupi su samo glagoli trede konjugaeije.
— Osim ove nepravilnosti и nadinima sadadnjeg vremena
koje smo prethodno naveli, ovi glagoli и aoristu, pa prema
tome i и imperfektu sibzonktiva, dobijaju nastavak duje.
Primeri: conducir: voziti; traducir: prevoditi.
Aorist Imperfekt sibzonktiva
conduje tradujera ili tradujese
condujiste tradujeras tradujeses
condujo tradujera tradujese
condujimos tradujdramos tradujesemos
condujisteis tradujerais tradujese is
condujeron tradujeran tradujesen
L»cci6n 106
367 trescientas sesenta у siete
trescientas sesenta у ocho 368
2 Verbos irregulares del quinto grupo (videti napomenu 1,
lekcija 102): Da vas ne bismo suviSe opteredivali. utoliko pre
Sto glagoli ove grupe nisu uopSte u Cestoj upotrebi. upuduje-
mo vas direktno na koriSdenje gramatidkog dodatka
3. Verbos irregulares del sexto grupo (videti napomene 1. I
5. u 102. lekciji i napomenu broj 1. lekcije 103):
— Ovoj grupi pripadaju, pored servir: sluziti, i glagoli koji se
zavrSavaju na: -ebir, -edir. -egir. -eguir. -emir, -enchir,
-endir, -estir, i -etir: pedir: traiiti, moliti; seguir: slediti;
vestir: obudi; repetir: ponoviti.
— Njihova nepravilnost sastoji se u promeni samoglasnika e
и i u naglaSenim oblicima ili pak kada imamo neki
zavrSetak koji podinje samoglasnikom a ili diftongom. Ova
nepravilnost se pojavljuje u sva tri nadina prezenta. u
aoristu, imperfektu sibzonktiva. te u gerundivu. Primeri:
servir: sluZiti; pedir: traiiti, moliti; vestir: obudi.
Prezent Indikativ Prezent Sibzonktiv Prezent Imperativ
sirvo pida
sirves pidas viste
sirve pida vista
servimos pidamos vis tamos
servis pidais vestid
sirven pidan vistan
Aorist Imperfekt Sibzonktiv — Gerundiv
servi serviste sirvio servimos servisteis sirvieron pidiera ili pidiese pidieras pidieses pidiera pidiese pididramos pididsemos pidierais pidieseis pidieran pidiesen pidiendo
4. Verbos irregulares del sdptimo grupo
— Ovoj grupi pripadaju glagoli koji se zavrSavaju na -eir i
- ehir: freir: pedi. prziti; reir: smejati se; tenir: bojiti.
— Glagoli ove grupe nisu posebno brojni. Najznadajniji
medu njima nesumnjivo je reir: smejati se
— Oni sjedinjuju u sebi nepravilnosti pete (videti dodatak) i
Seste grupe (videti prethodni tekst).
5. Napomena. Ponavljamo joS jednom ono Sto smo ved rekli
u toku prethodnih lekcija obnavljanja u pogledu nepravilnih
glagola; sve ovo ne treba uditi napamet; sve je dvo samo
potporna tadka koja de vam biti od pomodi kada naidete na
neki problem. Zadovoljite se time da zapamtite osnovna
svojstva i nastavite svojim putem. Ukoliko vam usput neSto
zapne, znate gde dete zatraiiti pomod.
6 Napisati na kastiljanskom
1 Poznajem jedan veoma prijatan mall restoran u
blizini plaZe.
2 Kad sam polazio, rekoh joj ,,dovidenja“ i nasmeSih
joj se.
3 Cini mi se da de kiSa (pasti).
4 Nisam video (zapazio) vina u jelovniku.
5 Moram popraviti svoj izgovor.
6 Pre nego Sto me posluzio, upita me da li sam
gladan.
7 . Prevod
1 Conozco un pequeho restaurante muy agradable
cerca de la playa.
2 Cuando pase le dije adids у le sonrei.
3 Me parece que va a Hover
4 No he visto los vinos en la carta
5 Tengo que corregir mi pronunciacidn.
6 Antes de servirme me preguntd si tenia hambre
Segunda ola: leccldn 56
Leccion Ю5
369 trescientas sesenta у nueve
LECCION CIENTO SEIS.
Ultimas advertencies
1 El fin del principio de su aprendizaje se
acerca.
2 En lo que concierne a los verbos, aun nos
quedan
3 algunas precisiones que hacer.
4 Como no son numerosas у se refieren a
verbos
5 que ya hemos visto en el curso de las
lecciones precedentes,
6 nos contentaremos con advertide en las
notas (1)
7 у le sugeriremos que se dirija directamente
al apdndice gramatical.
P roverbios (2)
8 (Malo, malo! dice el comprador,
pero al marchar se felicita. (3)
9 Para el asno la brida,
para la espada de los necios la vara.
10 Como ramo de espino en la mano del
borracho es el proverbio en la boca de los
necios.
trescientas setenta 370
STO SESTA LEKCIJA
Poslednja upozorenja
1 Kraj podetka vaSeg udenja pribliiava se
2 Sto se tide glagola, joS nam ostaje
3 da damo (udinimo) nekoliko pojadnjenja.
4 PoSto nisu brojna i tidu se glagola
5 koje smo ved videli u toku prethodnih lekcija,
6 zadovoljidemo se da vas upozorimo (o tome) u
napomenama
7 i savetovademo vam da se uputite direktno na
gramatidki dodatak.
Izreke
8 LoSe, !o§e! kaie kupac,
ali odlazedi, destita si
9 Za magarca uzda,
za glupakova leda Stap
10 Poput glogova pruta u rukama pijanca izreka je u
ustima glupaka
NOTAS
(1) Ova lekcija pruza vam uglavnom mogudnost izudavanja nepravil-
nih glagola osme grupe. Radi se о glagolima koji u sva tri nadina
prezenta (indikativ, sibzonktiv. imperativ) imaju istu nepravilnost
kao i glagoli prve grupe (videti paragraf 1. lekcije 91). Oni
sadinjavaju posebnu grupu stoga Sto nepravilnosti prve grupe
dodaju i onu о kojoj je red u dodatku о osmoj grupi (str. 441).
Ovde se duze ne zaustavljamo s obzirom na to da smo se ved
upoznali sa najvainijim glagolima te grupe - a oni i nisu brojni - u
prethodmm lekcijama. U tekstu dete ih prepoznati po uobtdajenoj
naznacl masnim slovom naglaSenog sloga. Obratite posebnu
paznju na kontrolnu veztxi. U njoj se nalaze oni najvazniji.
(2) Sve tri ove izreke govore о glupacima i pripisuju se kralju
Solomonu.
(3) А/ marcher: otiSavSi odlazedi, kad ode, itd A! plus infinitiv
Ukoliko vam ovo I dalje predstavi|a neki problem, proditajte opet
napomenu broj 2. и 22 lekeiji.
L«cd6n 10S
371 trescientas setenta у una
EJERCICIO: 1. Hemos llegado los ultimos. 2. Al principio no
sabiamos qud decir. 3. Aim tengo tiempo. 4. <Je queda
dinero suelto? 5. Han enviado un telegrama para advertirnos
de su llegada. 6. Dirijase a aquella ventanilla. 7. Me duele la
espalda.
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ne znamo ita da radimo, ita nam ti savetujei?
.................................. i..........
. - .........?
2 iao mi je ito ntsam uhvat/o taj voz
Siento ..............................
♦•••♦••♦•♦•♦••♦•♦ее*******»»******»»*»
LECCION CIENTO SIETE.
El arte de saber distanciarse
1 Josd era carpintero у desde hacia muchos
a nos
2 vivia de su trabajo,
3 que no era otro que el de construir las
casas (1)
4 de aquellos que querian instalarse al borde
del rio.
trescientas setenta у dos 372
VE2BA: 1. Stigli smo poslednji 2. U podetku nismo znali Ma da
kaZemo. 3. JoS imam vremena 4. imaS li sitnog novca (kusur)? Postal!
su telegram da nas izveste о njegovom dolasku в. Obratile sc na onaj
Milter 7. Bole me leda.
3 Veoma (tepo) smo se zabavijah.
4 Viie volim da me ti (is)pratiS.
5 Voda vri.
ISPRAVKA VE2bE: 1 no sabemos qu4 hacer - ^qud nos sogieres? 2 -
no haber cogido ese tren. 3 nos hemos dlvertido mucho 4 pretiero
que me acompanes. 5 el agua esta hirviendo.
Segunda ota: leccibn 57.
«•«•еееееееееееееееееееееееееееееееее*
STO SEDMA LEKCIJA
Umede znati postaviti se
1 Hose be§e drvodelja i od pre mnogo godina
2 ztvIjaJe od svoga rada.
3 koji ne be§e drugi ved gradnja kuda
4 za one koji su hteli da se nasele uz obalu reke.
NOTAS
(1) U ovoj lekciji zavrSidemo sa pregledom u grupe svrstanih glagola.
Construe: graditi, jeste glagol poput onih koji se zavrSavaju na
uir, iz druge grupe. Ti glagoli dobijaju у nakon u osnovice ispred /
jakth samoglasnika (a. e. o) Nepravilnost se. dakle. pojavljuje u
prezentu indikativa. и prezentu sibZonktiva I u imperativu. Kod
ovih glagola postoje takode ortografske promene, ali u vezi sa tim
mi vam savetujemo da pogledate tabelu u gramatidkom dodatku
na strani 425.
leccion 1Q7
373 trescientas setenta у tres
5 De todos era temido у respetado.
6 Se le atribuian poderes ext ratios.
7 Las gentes hablaban de su maravillosa
capacidad de ver de lejos.
8 Cuentan que un dia alguien oyd un gran
ruido
9 en la habitacidn en la que el dormia (2)
10 у asustados preguntaron desde fuera:
11 — iQud ha sido eso? iOud ha pasado?
12 — No os preocupdis, salgo enseguida, —
respond id — ha sido mi pijama que se ha
caido. (3)
13 Perplejos, los vecinos gritaron: — Es
imposible, un pijama no hace tanto ruido.
14 Y con voz tranquila Josd respondid: —
jClaro! Es porque yo estaba dentro.
EJERCICIO: 1. Construyo una casa. 2. Se durmid en la playa
3. Este cuadro se atribuye a Murillo. 4. Voy a salir. 5. Esos
zapatos no te valen. 6. Fue excluido de la lista. 7. Todos
contribuimos a la construccidn de la casa.
trescientas setanta у cuatro 374
5 Svi su ga se bojali i poStovah ga.
6 Pripisrvane su mu dudne modi.
7 Narod je pridao о njegovoj dudesnoj sposobnosti da
vidi izdaleka.
• Pridaju da je jednoga dana neko duo neki veliki
tresak
9 u sobi и kojoj je on spavao
10 i uplaSeni priupitaie izvana:
11 — Sta to bete? Sta se desilo?
12 — Ne brinite, odrnah izlazim, — odgovono je on — to
je moja pid2ama pala.
13 Zbunjeni, susedi povikaJe: — Nemogude. pidtama
ne pravi totiku buku.
14 A spokojnim glasom Hose odgovori: — Naravno!
To je stoga Sto sam ja bio unutra (u njoj).
NOTAS
(3) Dornin spavati. Cesto smo se sretali sa ovim glagolom i sasvim je
verovatno da vi nemate vita nikakav problem sa njim; znajte,
medutim, jot i to da sa glagolom morir (umreti) on tvori posebnu
grupu nepravtinih: to je jedanaesta
CT Sabr mdi; radi se о vrlo desto korAdenom glagolu u kastiljan-
skom jeziku i vi ga ved dobro poznajete On je drugi sastavni deo -
sa glagolom voter: vredetl - dvanaeste grupe.
Za precunija pojainjenja u vezi sa ovim dvema grupama nepravll-
nt> glagoia, savetujemo vam da pogledaie 447. i 449. stranicu
gramatrdkog dodatka, Sto de vam, uostalom. pomodi i za bolje
sastavljanje veztv Nairne, veJbe ove Iekcije prlpremljene su jedino
sa glagolima koji pripadaju trima grupama о kojima smo govorili u
ovoj lekeiji.
VE2BA: 1. Gradlm kudu. 2. Zaspao je na plait 3. Ova slika se
pripeuie Murilju 4. tzidi du (ja izlazim). 5. Ove cipele ti ne odgovaraju
* Ho je iskljuden sa spiska 7. Svi doprinosimo Izgradnp kude.
Napomena: Ne zaboravite da su glagoli devete grupe ЫН
obradeni и 91. lekeiji.
Segunda ola; leccidn 58.
L<XXi6n 107
375 trescientas setenta у cinco
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 U kojoj sobi spavaS?
i. . '•.............?
2 Grade autoput
3 Javi mi kad budei iziiao
4 Koliko kodta (vredi) ovaj bicikt?
I.................................f
5 Mozei it izidi na trenutak?
i,.................................... ?
»*»»»**♦*»*****»*«**»»»*»*♦*♦**»♦♦»*«
LECCION CIENTO OCHO.
„Vientos del pueblo me llevan" (1)
1 Asturianos de braveza.
vascos de piedra blindada,
2 valencianos de alegria
у Castellanos de alma,
3 labrados сото la tierra
у airosos сото las alas;
4 andaluces de relAmpagos,
nacidos entre guitarras
trescientas setenta у seis 376
ISPRAVKA VE1BE 1 en qud habltaciOn duermes 2 estSn constru
yendo una autopista 3 advierteme cuando saigas 4 cuAnto vale esa
blcl. 5 puedes salir un momento
Segunda or a: leccion 58
»»«»»»♦»»»»»*»♦*»»»»»»**»♦»♦•»♦»»»♦♦»»
STO OSMA LEKCIJA
Vetrovi naroda me nose
1 Oj, junadki Asturijci,
Biskajci kamena kremena,
2 Valensijci veseli
i Kastiljci duSevni
3 poput zemlje izbrazdani
i leprSavi poput krila;
4 Andaluzi munjeviti,
med' gitarama rodeni
NOTAS
(1) Ove гей. uzete iz poeme Migela Ernandesa (Miguel Hernindez)
daju vam, izmedu ostalog, mogudnost da nauCite nazive ziteija
raznih delova Spanije Savetujemo vam da, koliko god je to
mogude. ne giedate redenicu po redenicu srpskohvratskog teksta
Ako najpre proditate u celini kastiljanski tekst. makar i nekoliko
puta, mnogo veCi de biti vaS uZitak и njegovoj lepoti, utoliko pre
Sto su neke redi zapravo neprevodive (na primer, /rutalmente sa
asoeijaeijom na brutalmente. i dr.).
Primetidete da nazive dpanskih provineija (i njihovih ziteija)
prevodimo onako kako bi i trebalo (i moralo se) prevoditi na
srpskohrvatski jezik: Galisija. Valensija, Barselona. itd. (trebalo bi
redi i Andaluaija, ali je pogreSni prevod toliko odomaden da bi bile
potrebne decenije da se iskoreni), a ne onako kako se kod nas
desto - pogreSno. naravno - Cini. Neadekvatno prevodenje tlh i
mnogih drugih redi („pezeta", „Miguel" I si.) potide, naravno. iz
nepoznavanja kastiljanskog jezika onlh koji su takve jezidke
gredke nametnuh bilo preuzimanjem iz nekog drugog jezika
(najdeSde francuskog) bilo pretpostavljenom analogijom, naravno.
takorJe pogreSnom (desto na osnovu rtalijanskog). Treba, naime
znati da de dobrom poznavaocu kastiljanskog jezika ,.udi zajedati"
kad duje „pezeta", „Barcelona", i tome slidno. To je kao kad bi
neko govorio „Venezija", ..Viaregijo", ..Pisa", itd A to bi. prizna-
dete, bilo jako ruino.
LecclOn 108
377 trescientas setenta у siete
5 у forjados en los yunques
torrenciales de las Idgrimas;
6 extremenos de centeno,
gallegos de lluvia у cal ma.
7 catalanes de firmeza,
aragoneses de casta.
8 murcianos de dinamita
frutalmente propagada,
9 leoneses, navarros, duenos
del hambre, el sudor у el hacha,
10 reyes de la mineria,
senores de la labranza,
11 hombres que entre las raices,
сото raices gallardas,
12 vais de la vida a la muerte,
vais de la nada a la nada
EJERCICIO: 1. Asturias es una regidn minera. 2. El Tetde es
un volcan que esta en las islas Canarias. 3. Extremadura
limita al oeste con Portugal. 4. Goya nacid en Aragdn. 5.
Galicia es una regidn pesquera у ganadera. 6. Murcia tiene
dos provincias у un puerto importante. 7. El olivo es
cultivado, principalmente, en Andalucia.
EJERCICIO OE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Ovih dana ima mnogo vetra.
2 Kiia pomade rataru.
3 Koranic drveta je duboko
trescientas setenta у ocho 378
5 i kovani na nakovnjima
bujidnih suza;
6 Estremenjci raieni,
Galisijci kiSni i mirni
7 Katalonci odludni,
Aragonci od sofa,
8 Mursijanci od dinamita
plodno razmnozena.
9 Leonci, Navarci, gospodari
gladi, znoja i sekire.
10 kraljevi rudnidki,
gospodo poljodelstva.
11 ljudi §to medu korenima,
poput korena vrlih,
12 idete od zivota do smrti,
idete od niSba do niSda.
VE2BA: 1. Asturija je rudarska oblast 2. Tejde je vulkan koji se nalazi
na Kanarskim ostrvima. 3. Estremadura se na zapadu graniCi sa
Portugalom. 4. Goja se radio u Aragonu. 5. Gahslja je ribarska i
stobarska oblast. 6. Mursija ima dve provincije i jednu vaznu luku 7.
Maslina se preteino gaji u Andalus(z)iji
4 Mun/e su osvetljavale nebo.
5 Potok protiie kroz baStu
. . riachuelo ..................................
ISPRAVKA VE2BE: 1 estos dies hace mucho viento. 2 la lluvia ayuda
al labrador 3 las raices del 8rbol son prolundas 4 los reiampagos
iluminaban el cielo. 5 el - atraviesa el huerto.
Segunda ola: leccibn 59.
Loccron 108
379 trescientas setenta у nueve
liCne zabeleSke
MAPA SPANIJE (sa podelom na provincije)
Spanska provincija Kanarskih ostrva nalazi se uz afridki
kontinent. naspram krajnjeg juga marokanske obale.
trescientas ochenta 380
И I К I I Л / I It H I < <'
381 trescientas ochenta у una
LECCION CIENTO NUEVE.
„PROVERBIOS Y CANTARES" (1)
1 Todo pasa у todo queda,
pero lo nuestro es pasar,
pasar haciendo caminos,
caminos sobre la mar.
2 Caminante, son tus huellas
el camino, у nada mas;
caminante, no hay camino,
se hace camino al andar.
3 Al andar se hace camino,
у al volver la vista atras
se ve la senda que nunca
se ha de volver a pisar.
Caminante, no hay camino,
sino estelas en la mar.
OMCVANTjE No НаУ CAm'No, £i"no
EJERCICIO: 1. El viajero se paraba a contemplar el paisaje
2. Paso unos dias en las montanas. 3. En un pueblo le
ofrecieron pan у vino. 4. El camino era de tierra. 5. Dejo sus
huellas en la nieve. 6. Volvid a casa por otro sendero. 7. El
mar estaba tranquilo.
trescientas ochenta у dos 382
STO DEVETA LEKCIJA
„Izreke i pevanja"
1 Sve prolazi i sve ostaje,
al' nade je prolaziti,
prolaziti praved' pute,
puteve po moru.
2 Putnide, tvoji su tragovi
put. i niSta vide;
putmde, nema puta,
put se pravi putujudi.
3 Putujudi put se pravi,
। okrenuv pogled natrag
vidid stazu kojom nikad
ponovo prodi neded.
Putnide, nema puta,
ved brazde и moru.
NOTAS
(1) Zakljutujemo ovde lekcije kastiljanskog jezika ovirn stihovima
Antonija Madada kojima nikakav komentar nije potreban.
VE2bA: 1. Putnlk sa zaustavljao da posmatra pejzai 2. Proveo je
nekoliko dana na planlm 3. U ted no m selu ponudiSe mu hleb I vino.
4. Put beSe zemljani. 5. Ostavio je svoj trag u snegu 6. Vratio se kudi
drugom stazom 7. Mora beie mimo
»«»»•
EJERCICIO DE CONTROL
Ponga las palabras que faltan:
1 Otpevaj mi pesmu
2 Je H proiao(la) ovuda?
L............................f
L»ccU>n 109
383 trescientas ochenta у tree
3 Nije pogiedao natrag kad /в od/агю
se
4 Nikada se vratiti nede.
trescientas ochenta у cuatro 384
5 VtdtS H put?
L.............f
ISPRAVKA VE2BE: 1 cAntame una cancan 2 ha pasado por aqui 3
no volvla la vista atrAs cuando - iba 4 no volverA nunca. 5 ves el
camino
Segunda ola: leccidn 60
•♦•♦•♦«♦♦•••♦•••♦♦•♦♦♦♦•«♦♦•♦♦•••♦♦♦♦A
Preostaje vam sada da nastavite sa obradivanjem
„drugog talasa" do ove lekcije. idudi vadim uobidaje-
nim tempom. Moiete takode, a to be biti svakako
zanimljivo, da vadu paznju zaokupite potkreptjujudi
vada znanja izrazima koji su svojstveni hispanofonim
zemijama Amerike.
Nadamo se da su vam svi ovi dani provedeni sa nama
biti od pune koristi i da vam se otkriia ona tajnov/ta.
ponosita, ali i vesela duda Spanije.
Do skorog susreta!
Leccion 109
385 trescxntas ochenta у cinco
trescientas ochenta у seis 386
NAPOMENE U VEZI SA KASTILJANSKIM KOJI SE
GOVORI U HISPANOAMERlCKIM ZEMLJAMA
Ono Sto nazivamo kastiljanskim jezikom - koji je Sire poznat
kao Spanski - sluibeni je jezik, pored Spanije, i
Argentine Argentina argentine
Kolumbije Colombia Colombia no
Kostarike Costa Rica costarriquense ill costarricense
Kobe Cuba cubano
Cilea Chile chileno
Ekvadora Ecuador ecuatoriano
Gva female Guatemala guatemalteco
Hondurasa Honduras hondureno
Meksika MSjico mejicano
Nikaragve Nicaragua nicaraguense ili nicaragueho
Panama Panama panameno
Paragvaja Paraguay paraguayo ili paraguayano
Perua Peru peruano
Salvadora El Salvador salvadoreho
Dominikanske Republics
Republike Dominicans Ы1 Santo Domingo dominicano
Urugvaja Uruguay uruguayo
Venesuele Venezuela venezolano
i Portorika Puerto Rico puertorriqueho
(sa engleskim) ili portorriqueno
kao i Filipina (Filipinas) - pored engleskog i tagalskog - te
izvesnih afriCkih zemalja koje su bile Spanske kolonije.
387 trescientas ochenta у stole
Kastiljanski je takode besto maternji jezik i u nekim zonama
Sjedinjenih Ameribkih Drzava - u Novom Meksiku (Nuevo
Mejico). Arizoni, Teksasu (Tejas) i Kaliforniji (California), kao
i na brojnim Antilskim ostrvima (Antilles).
Na kraju, valja rebi da se arhaibnim kastiljanskim - sefaraddi
ili sefardi - sluzi и jevrejskim zajednicama koje zive u Africi.
na Balkanu (u naboj zemlji uglavnom u Sarajevo) i na
Bhskom Istoku.
Danas, dakle, oko 200 miliona ljudskih biba govore ovirn
jezikom. To pokrebe problem „kastiljanskih jezika".
Nairne, jezik je poput iivog biba: menja se i neprestano
prilagodava u dodiru sa drugim bibima, drugim podnebljima,
ambijentima. sa drugim druStvenim i kulturnim stvarnostima.
itd. Stoga milioni ljudskih biba ga obrbu. prevrbu. transformi-
§u, sjedinjuju sa nekim drugim zivljenjem, sa drugim jezici-
ma. Rebju, ,,udeSavaju" ga na svoj nadin.
No, nada namera nije ovde da ulazimo u detalje. To bi
zahtevalo opdirnu studiju о lingvistibkim osobenostima u
pogledu kojih nije uvek Iako dobi do jednoglasja. Stoga smo
sebi postavili cilj da vam pruiimo neke orijentacione tabke
koje be vam olakdati komuniciranje i, pre svega, razumevanje
onog kastiljanskog koji se govori u hispanofonoj Americi.
Moramo, medutim, odmah naglasiti sledebe: osoba koja
govori kastiljanski nebe imati nikakvih problems da bude
shvabena u tim delovima Amerike Nada namera u ovome i
nije, dakle. mdta drugo veb da vas ukratko upoznamo sa
osnovnim osobenostima zbog kojih pobetnik moze da stekne
utisak jezibke „izgubljenosti" kad se tamo nade.
Te osobenosti obuhvataju:
— osam fonetskih aspekata;
— osam morfolosko-sintaksibkih aspekata:
— kratak prikaz leksibkih osobenosti;
— nekoliko arhaizama i neologizama.
trescientas ochenta у ocho 388
Nakon nabrajanja spomenutih aspekata. dajemo vam nekoli-
ko spiskova redi koje se desto koriste u pojedinim zemljama.
Sto se tide tih spiskova, napominjemo sledede:
— Oni su samo pomod s obzirom da, sa kastiljanskim koji
smo ovde izudavali, nedete imati nikakav problem u hispano-
fonoj Americi. Radi se о istom kastiljanskom kakav se i tamo
udi.
— Njihov je prevashodni cilj da vam se pruzi utisak о nadinu
na koji se pokatkad menja kastiljanski. Redi koje vam dajemo
gotovo su iskljudivo uzete iz govornog jezika.
— Ti spiskovi su ustanovljeni vide radi vadeg celovitijeg
razumevanja nego da biste se tim redima sluiili.
— Spiskove smo sadinili po zemljama samo zato da bi vam
ss posao olakdao, iako se neke od navedenih redi mogu
koristi*: i u drugim zemljama — prevashodno u pogranidnim
zonama. Medutim, ukoliko se usudite da ih koristite i van
sj’Omenute zemlje. bidete ipak najdedde shvadeni.
Ne postoje spiskovi za svaku zemlju ali znajte da, na primer,
spisak za Cite moie takode da vam bude od koristi i u
U;-jgva,u ili. na primer, spisak redi za Venesuelu mo2e da
van po pravilu posluii i u Kolumbiji. Valja, medutim, znati.
d- poslo.i donekle podela izmedu severa i juga.
Svi, naravno. nene biti saglasni u pogledu upotrebe tih redi,
aii vam ponavijarno Ja se radi о redima uzetim iz govornog
jezika koje desto gramatidari odbacuju, smatrajudi ih vulgari-
zmima
Ono Sto treba stalno imati na umu jeste krajnje tolerantan i
uvidavan karakter Hispanoamerikanca. On je. naime. svestan
postojanja razlika i u kontaktu sa strancem dini napor da ga
razume.
Sto se tide samih spiskova redi na levoj strani dete nadi
termin koji se upotrebljava u hispanofonoj Americi. u sredim
je onaj koji se koristi u Spaniji, a desno je prevod na
srpskohrvatski.
389 trescientas ochenta у nueve
trescientas noventa 390
A Fonetskl aspekti
Na nivou fonetike, onaj ко se krede juznom i srednjom
Amerikom — sa izuzetkom Brazila gde se govori portugalski
— naidi de na veoma „andaluziran" kastiljanski.
Karakteristidna svojstva tog govora su slededa:
1. Takozvani „seseo" - c i г se izgovaraju kao s.
Tako demo videti da se s izgovara i u redima kao Sto su si
(da) i u onima kao Sto su cine (bioskop), corazdn (srce). itd.
2. Takozvano „yeismo"— izgovor//kaoу(i) — calle — caje
(ulica); polio — pojo (pile), itd.
3. MeSanje izmedu r i /: came — calne (meso): piema —
pielna (noga); izquierda — iskijeida (leva).
4. Aspiracija ili gubitak krajnjeg s u slogu odnosno redi.
Los hombres — tohombre (l)udi), las moscas — la rnohka
(muve). las ocho — lah обо (osam sati).
5. Gubitak izvesnlh samoglasnika (slidno nekim naSim
zemljacima — Bosancima, na primer).
Un cafecito — un kafsito (kafica), muchisimas gracias —
mudismas grasijas (hvala mnogo).
6. Gubitak finalnog r.
/оу a comer — voj а коте (idem jesti, jeddu), si senor — si
senjo (da. gospodine)
7. Gubitak d izmedu dva samoglasnika.
Pescado — peskao (riba), e! dedo — e! deo (prst).
В Morfolodko-sintaksidki aspekt
1. Proiirenje mnoiine
iOue hora es? — ^Qud horas son? (koliko je sati?); ei
tiempo esta Huvioso — los tiempos estdn Huviosos (vreme je
kiSovito).
2 Upotreba lidne zamenice yo sa predlogom.
A m! — a yo (meni), conmigo — con yo (sa mnom).
3 Cesto koriSdenje aorista umesto perfekta.
Hoy he estado — hoy estuve (danas sam bio), hoy he ido —
hoy fui (danas sam iSao).
4 Upotreba povratne zamenice sa neprelaznim glagolima.
Subid — subidse (popeo se), entrd — entrdse (uSao).
5 . Upotreba glagolskih oblika sadainjeg vremena uznade-
nju future.
Querrdn — han de querrer (zelede, htede). yo ird — he de ir
yo (ja du idi).
6 Vrlo desta upotreba priloga recidn u razliditim znade-
njima.
a) hace un memento (malodas): acaba de Hegar — Hego
recidn (upravo je stigao). b) solo (tek. samo): sd/o hoy —
recidn hoy (tek, samo danas); no Hegard hasta manana —
recidn mahana Hegard (tek de sutra stidi).
c) apenas (jedva, tek): to viapenas llegd — lo virecidn l/egd
(video sam ga dim je stigao).
7. Tendencija konstantne upotreba diminutive.
Pronto — prontito (rano), entero — enterito (ceo, ditav),
ahora — ahorita (sada), enseguida — enseguidita (odmah,
smesta)
No, najznadajniji i najrasprostranjeniji aspekt jeste u onome
Sto se zove „voseo".
8. Takozvani „voseo".
Redju „voseo" naziva se upotreba vos umesto tu i ti. Tako se
kaze: vos tends umesto tu tienes (ti ima§); a vos umesto a ti
(tfhi); con vos umesto contigo (s tobom).
Problem koji pokrede „voseo"prevazilazi golo zamenjivanje
tu i ti zamenicom vos s obzirom i na to da promenu nalazimo
ne samo na nivou zamenice nego i glagolskog oblika.
391 trescientas noventa у una
Sto se tide drugog lica mnozine vosotros (vi), moze se re<bi
da ovu red u hispanofonoj Americi najiesde zamenjuju redju
ustedes koja se u Spaniji konsti samo u sludajevima
obradanja na vi vedem broju lica. Na kraju. valja napomenuti
da u nekim podrudjima Latinske Amerike sredemo koegzi-
stenciju oba oblika oslovljavanja na ti: i ..voseo" i Spanski
oblik.
0 razlikama tog oslovljavanja mogude je ustanoviti sledede
tabele:
Spanija:
jednina mnoZina
oslovljavanje na ti tii, te, ti vosotros. as. vuestro
oslovtiavanje na vi usted ustedes
Hispanofona Amerika:
jednina m noZina
oslovljavanje na ti vos. te, vos ustedes
oslovljavanje na vi usted I
„Voseo" je vazan fenomen zbog svoje rasirenosti iako ga
ponekad smatraju i vulgarizmom, pa time i predmetom
napada i osuda od strane gramatidara
t Jezik se ne stvara samo u bibliotekama!
*****
C Leksidke osobenosti
Po pravilu |e leksika ista u Hispanoamerici i u Spaniji.
Postoje, naravno, odredene razlike zavisno od podrudja, ali
se isti tip fenomena moie zapazati i izmedu pojedinih oblasti
same Spanije (i svake druge zemlje).
trescientas noventa у dos 392
Da bismo vam donekle priblizili ovaj problem, dajemo vam
ovde spisak od deset redi koje su u destoj upotrebi u nekim
podrudjima Amerike:
bolillos panecillos hlebac, zemidka
camidn autobus autobus
cbancleta acelerador ubrzivad (na motoru)
gas (kod auta)
droga deuda dug
exigir rogar moliti
luego al instants odmah, smesta
palo trago gutijaj
parquear a pa rear parkirati (se)
ruletero taxlsta taksista
tinto cate negro erna kata
Ako, na primer, uzmemo red camion, videdemo da ona, kao i
kod nas, znadi u Spaniji kamion. dok u nekim podrudjima
hispanofone Amerike (u Meksiku, izmedu ostalih) znadi
autobus. S druge strane, autobus se u Kolumbiji kaze
guagua dok red guagua desto и Cileu ima znadenje mladun-
deta, odojdeta, a na Kubi trice, sitnice.
Ukohko uzmete camibn u Meksiku da biste otidli na nekoliko
dana u Kolumbiju odakle nameravate da uzmete guagua da
biste nastavili prema Argentina savetujemo vam da osobama
koje de vas sadekati и Buenos Ajresu — za koje dete vi,
uostalom, stidi prevoznim sredstvom zvanim bmnibus ili
colectivo —, kada im budete pridali о peripetijama putova-
nja, ne kazete ovako: et camibn que cog! en Mbjico у la
guagua que tomb en Colombia eran... {autobus koji sam
uzeo u Meksiku i autobus koji sam uzeo u Kolumbiji
behu ...); redenicu i ne nastavljamo jer je vide nego verovat-
no da je ni vi ne biste mogli nastaviti; naime, coger i tomar
su dva veoma rasprostranjena glagoia и Spaniji — kao sto
smo imali priliku da vidimo — ali je pozeljno da se tim
glagolima u Argentini sluzrte krajnje obazrivo. Da, da: coger
se upotrebljava jedino za oznadavanje one radnje koja se
393 trescientas noventa у tres
obidno naziva ,.voditi ljubav"; tomar obidno znadi isto Sto i
beber (piti). ali budite jako oprezni i u tome; naime, zavisno
od konteksta, to teter desto u sebi nosi izvesnu alkoholidar-
sku naznaku... '
S obzirom na sve to. savetujemo vam da se obazrivo koristite
terminima svojstvenim svakoj od zemalja pojedinadno. U
podetku je, pre svega. vaino diniti napor za razumevanje
vaSih sagovornika. Ovo utoliko pre Sto znate da dete u
principu sa kastilianskim kojim viadate svuda biti shvadem.
Treba takode da ste svesni problema pred kojima se moJete
nadi u Spaniji nakon preterane upotrebe u hispanofonoj
Americi izvesnih termina. Tako. na primer, ako nekome ко se
davi i poziva u pomod kazete Juego" i ne reagujete dovoljno
brzo. rnozete biti optuiem za uskradivanje pomodi osobi u
nevolfi. Luego u Spamjt znadi posle, a и Meksiku odmah,
smesta.
No. sve ovo nema za cilj da vas nagoni u neku brigu, jer su
na lieu mesta teSkode ipak manje i, u svakom sludaju, kao
Sto smo ved rekli, tamo dete zatedi tolerantne, veoma
tolerantne ljude, spremne da vam pomognu и vaSem udenju
odnosno usavrSavanju kastiljanskog.
trescientas noventa у cuatro 394
D. Arhaizmi i neologizmi
Leksidke razlike desto potidu iz dinjemce Sto su se u
Hispanoamerici saduvale redi koje su u Spaniji ved pale u
zaborav. Te redi su, dakle, arhaizmi.
amargoso amer gorak
fatiga agonia agonija
despecharse darse prisa iuriti (se)
recordarse despertarse probuditi se
saber soler obidavatt. imati obidaj
taita padre otac. fata. dike
candela fuego vatra
catar mirar gledati
bregar trabajar raditi
mercar comprar kupiti
nd.
Sto se tide neologizama, nalazimo im razlidita porekla i
korene; ima ih i iz italijanskog i nemadkog i engleskog i
francuskog jezika. Kaze se da je jug saduvao izvestan broj
„galicizama" (gahcismos):
usma fAbnca fabnka
eclair cremallera zupdanik
placer armario ormar, piakar
masacrar matar ubiti
ormar, piakar
zakupiti
ubiti
armario
alquilar
matar
itd.
dok je sever vide prijemdiv za terminologiju koju emituje
modni sused odozgora:
closet
rentar (to rent)
ultimar
itd.
395 trescientas noventa у cinco
IZBOR RECI KOJE SU U UPOTREBI
U ClTAVOJ HISPANOFONOJ AMERICI
arrancarse desped irse oprostiti se
balaceo tiroteo streljanje, puskaranje
bestia caballo konj
diarismo period ismo novinarstvo
eleccionario elective, elector biran, birat
esportivo deportivo sportski
estamp ilia sello marks, petat
expediter despachar, hacer algo poslati, obavljati netto
con prontltud brzo
expendio local de venta prodavnica na malo
foja al por menor hoja de papel list papira
frazada manta be be, prekrivat
Undo bonito lep(o)
mane jar oonducir un coche voziti automobll
memories recuerdos. pozdrav, sebanja
pararse saludos ponerse en pie ustati
Plata dinero novae
quedadizo, quedado lento, indolente spor, nemaran
sabana llanura ravnica
saco chaqueta sako
u bi car coIocar en un sitio smestiti na odre-
precise deno mesto
trescientas noventa у seis 396
CENTRALNA AMERIKA
abreviarse apresurarse iuriti se
acogencia acogida, aceptacibn dodek. prijem
acuerpar defender braniti
afanar ganar dinero zaradivati novae
cobija manta debe, prekrivad.
ogrtad
de juro sin remedio. a la neumitno. silom
fuerza
de pie constantemente stalno
estacdn pmchazo ubod ujed
festinar festejar slaviti
marfil peine Ce$alj
mercar comprar kupiti
4 qud tanto? 4 cuanto? koliko?
rajar gastar mucho dinero potroditi mnogo
novea
sentirse resentirse, estar oialostiti se
dolido
tajarrazo herida rana
vail unco rustioo, burdo seljadki. neotesan
vend uta venta publica javna prodaja,
aukeija
397 trescientas noventa у siete
ARGENTINA
apolillar dormir spavati
auto coche automobil
colectivo, omnibus autobus autobus („colectivo" se koristi uglavnom и gradu)
con fantasia con ganas. mucho rado, mnogo
correo correos poSta
desilo, desiselo diselo reci mu ft to
es cobilia cepillo ietka
exptes, expreso cate exptes kafa espreso
fdsforos kiosko cerillas lugar en el que se venden los periOdicos у el tabaco Шее kiosk
laburo lunfardo trabajo rad, posao (argo izvesnih zona Buenos Ajresa. danas veoma raiiren)
mortar comer jesti
pollera faida suknja
puchos cigarrillos cigarete
tomar beber prti (uglavnom se od- nosi na alkohol)
viejo. a padre, madre otac, majka
i, viste? ives? ^entiendes? vidS? znai? razumei?
trescientas noventa у ocho 398
BOLIVIJA
anque
aplicarle
corre. haz corre
este trabajo
desecho
cdiande?
fachada
futre
4 hay?
guagua
limp io
monis
mi negocio
cantina bien
no mis
no le hace
pajuela
peyor,
mis peyor
pulmdn. be
trabajado tanto
que me duele
el pulmdn
quija
sobre
suplementero
tata
trabajo
aunque iako. mada
comer о beber algo con jesti ili piti neSto
gusto sa zadovoljstvom
deprisa, haz de- brzo. uradi brzo
prisa este trabajo taj posao
ata jo predica
icbmo? kako?
cara, rostro lice, obraz
elegante elegantan
tc6mo dice usted? Sta kazete? molim?
niiio pequefio. be be odoj&e, beba
vaclo prazan
dinero novae
mi negocio marcha bienradnja mi ide dobro
solamente samo
no importa nije vazno
cerilla Sibica
peor gori. e
espalda, he trabajado pleda, radio sam to-
tanto que me duele la liko da me bole ple-
espalda da (leda)
hambre. apetito glad, apetit
cama krevet
persona que vende pe- osoba koja prodaje
riddicos у revistas novine i dasopise
senor gospodin
dificil, penoso tezak, naporan
399 trescientas noventa у nueve
KOLUMBIJA
antier anteayer prekjude
amaharse estar a gusto en un sitio lepo se osedati na nekom mestu
agents viajero viajante trgovadki putnik
china mujer indigene en gene-domorodafika zena, p ral bella у stmpAtica pravi lu lepa i simpa- titna (koristi se i u muSkom rodu)
finir acabar, terminar zavriiti
parquear aparcar, estacionar parkirati
разе perm iso de conducir vozaika dozvola
patilia sandia lubenica
peluquear cortar el pelo podiiJatl se
quendo persona simp&tica, am able simpatitna, ljupka osoba
saco cheque ta sako
sifdn cerveza de barril pivo iz bureta
taita padre otac
tanque depdsito de gasoline del coche rezervoar automobile
teatro sala de cine bioskopska sala
televidente telespectador televizijski gledaiac
tener afSn tener prisa iuriti se
trastearse mudarse presehti se
sesionar reunirse para celebrar una sesidn, sastati se radi odrzavanja sednice
cuatrocientas 400
ClLE
al tiro inmed latamente odmah, smesta
arrancarse irse otidi
bo tar tirar baclti
bus autobus autobus
cierro sobre koverta
farsear bromear Saliti se
fimr acabar zavrditi
(undo tinea rustica farma. rand
garson camarero konobar
guagua nifio pequeho odo|Ce, beba
harto mucho mnogo
individual Iddntico identidan
ioye che! joye tut ej, £ujl
regana gana muy grande vrlo vehka ielja
itenls tabaco? i tienes cigarros? imaS li cigareta?
zoquetas calcetines tarape
401 cuatrocientas una
MEKSIKO
a barrotes artlculos de comercio potroSni artikli (ug- lavnom prehrambeni)
abrirse retirarse povuOi se. propustiti
adicidn cuenta raiun, naplata
banqueta acera trotoar
carro coche kola
cerilios cerillas Jibice
chequeo jesquinal examen, revision •spit, provera ret koju putnici u au- tobusu moraju vlknuti pre stajaliSta gde te- le da sidu
destanteado confundido, Indeciso, desorientado konfuzan, neodluCan, smeten
gringo norteamerica no Severoamerikanac
hallarse acostumbrarse. estar a gusto prhriknuti se, oseOa- ti se lepo
ni modo imposible a pesar del esfuerzo nemoguOe uprkos naporu
palabrar ili palabrear hablar por telOfono govoriti telefonom
pendejo torpe nespretan
cuatrocientas dos 402
petro (его petrollfero, persona que trabaja en ese dominlo petrolejski i osoba koja radi и tom dome- nu
ruletero taxista taksista
rutero conductor de autobiis vozai autobusa
tener leche tortilla tener suerte imati srete osnovno jelo. uz ljuti итак (ajl) I pasulj. velikog dela 2ivtja
trabajoso dificil. complicado tezak. kompllkovan
403 cuatrocientas tres
PERU
agarrar coger, tomar uzeti
asomarse acercarse pridi
bo tar arrojar, echar fuera izbacitl silom napolje
con violencia
cachete carrillo, mejilla obraz
candela fuego. llama vatra, plamen
cigarrerla estanco prodavnica duvana
cocinar cocer kuvati
cubierta de la carta sobre koverta
d lease Ю diselo reci mu ti to
donde fulano a casa de fulano (1) kod tog I tog, i
(I) de donde de casa de fulano od tog i tog
fulano
dulceria confiteria poslastitamica
palo madera drvo
pellejo ptel koza
pitar fumar puSiti
tener moneda tener dinero suelto imati (ujsitno
sencllla
vereda acera trotoar
voltear volver vratiti se
vueito (el) vuelta (la) kusur
cuatrocientas cuatro 404
azuquita
cada vez mis
camarero
en un bendito
explicotear
faculto
igana!
Ilorarle a uno
una cosa
mad uro
mandar
carro. miquma.
auto
mantequero
pluma
pollerla
regar
remojar
rosario
tertuliar
traficar
PORTORIKO
diminutive familiar
de azucar
cada dia mis
delegado elegido a
la cimara de repre-
sentantes (diputado)
en un santiamin
explicar
entendido, experto
es imposible, es
iniitil empenarse
en ello
sentarle a uno mal
una cosa. irle mal
pldtano
dar, tirar
coche
dueho de una pequefta vlasnik bakalnice
tienda de comestibles
grifo
edad de la ninez
о grupo de nihos
dar
dar una propina
cuento, chisme, historiavic, prida
prisan izraz za Seder
svaki dan vide
delegat izabran u pred-
stavnidki dom (poslanik)
u tren oka
objasniti
strudnjak
nemogude je, beskorisno
je pokuSavati
ne idi kako treba nekome
(na primer, odeda)
banana
dati. baciti
kola, auto
desma
dedje doba
ili grupa dece
dati
dati napojnicu
estar en reunidn con- biti и razgovoru sa ne-
versando, hablando kirn, razgovarati
trajinar idi tamo-amo
405 cuatrocientas cinco
VENESUELA
banquets cuneta jarak
boleto billets ulaznica, karta (avion.
voz. itd.)
bo tar tirar baciti
com ida cena vetera
chancleta acelerador gas (kod auta)
escaparate ropero ormar za odela
estupe ndoso estupendo odlidan, divan
exigir rogar moliti
exigencia ruego cortfes uljudna molba
flux traje odeto
galleta atasco saobraCajna guzva
guindar colgar objesitl
musiii. a todo extranjero, a svaki stranac (kinja)
pato trago gutljaj. .,pi6ence“
pegar empezar a hacer algo zapofieti neito
remojo proplna napojnica
tripa neumitico del coche automobilska guma
cuatrocientas seis 406
gramatiCki dodatak
407 cuatrocientas siete
cuetrocientas ocho 408
Struktura gramatitkog dodatka
1. OpSti pojmovi 409
2. Glagol haber Glagol tener imati 411 413
3. Glagol ser Glagol estar biti 415 417
4 Prva konjugacije: infinitiv na ar. Model: cantar: pevati. 419
5. Druga konjugacija: infinitiv na er. Model: comer: jesti. 421
6. Treda konjugacija: infinitiv na ir. Model: vivir: iiveti. 423
7. Ortografske promene. 425
8. Klasifikacija nepravilnih glagola 427
Dvanaest grupa nepravilnih glagola. Pregledna tabela 451
9. Particip perfekta. 453
10. 24 glagola sa svojstvenom nepravilno§6u. 455
409 cuatrocentas nueve
opSti pojmovi
1. Pravtjenje prostih glagolskih vremena
Prosta glagolska vremena u kastiljanskom jeziku se tvore na
osnovu:
A. Glagolske
os no vice
prezent indikativa
prezent sibzonktiva
imperativ
impertekt ipredaSnje nesvrSeno)
aorist
gerundiv
particip perfekta
В Infinitiva
tutor indikativa
kondicional
C. Aorista
(predaSnjeg
svrSenog)
impertekt sibzonktiva (obe varijante)
tutor sibzonktiva
2 Nepraviinl glagoli
Postoji jednostavan nadin ustanovljavanja da li je neki glagoi pravilan
ili nepravilan. Dovoljno je uporediti ga sa modelom na ar, er ili ir и
jednini:
— prezenta indikativa: — u prvom lieu
— aorista: — u tretem lieu
— future: — u prvom lieu.
Ukollko je glagoi pravilan u ta tri glagolska oblika, bide takode i u
ostalim vremenima
Nasuprot tome:
— Ukoliko je glagoi nepravilan u prvom lieu prezenta indikativa, bide
takav i u prezentu sibzonktiva i u imperativu.
cuatrocientas die? 410
— Ukoliko je glagoi nepravilan u tredem lieu aorista, isto tako te biti
i u impertektu i u futuru sibzonktiva
— Ukoliko je glagoi nepravilan u prvom lieu future indikativa. bide
nepravilan i u kondicionalu.
Ovo nam omogudava da napravimo tri grupe koje se zovu: grupa
sadaSnjeg vremena, grupa proSlog vremena i grupa bududeg
vremena.
Impertekt indikativa sa&njava sam za sebe posebnu grupu, ali samo
glagoli ir (Idi). ser (biti) i ver (videti) — kao i njibove slotenice —
nepravilni su u tim vremenima.
3 Sloieni glagoli
Sloieni glagoli se menjaju kao i njihovi prosti oblici. Tako. na primer.
satisfacer (zadovoljiti) menja se kao bacer, disponer (raspolagati) kao
poner, itd
Jedino glagoli na decir predstavljaju odredeni izuzetak:
— u futuru, om su pravilni: maidecir (prokleti) dobija maldeclrd;
bendecir (biagosiljatl) bide bendecird, itd.
— oni imaju imperativ na dice: predice (predvidi); bendice (blagosi-
Ijaj). itd
— и participu pertekta, predear i desdedr (odredi) slede model
decir, to jest: predicbo, desdicho; contradecir (protivrediti) je.
medutim, pravllan: contradecido. Sto se tide glagoia bendecir I
maidecir, oni imaju dva oblika: bendecido I maidecido za konju-
gaeiju sioienih vremena I bendito i maidito kada se upotrebljavaju
kao pndevi odnosno uz glagole estar i tener,
Napomena. U celom ovom dodatku, и imperativu dete nadi samo ona
dva oblika koji su / svojstveni tom nadinu — drugo Hee jednine i
drugs Hee mnozine. Kao Sto smo rekli и 84 lekeiji, ostali oblici su
pozajmljeni od prezenta sibzonktiva — kao i dva lica svojstvena tom
nadinu kada se nadu iza nekog odrednog izraza. Tako. na primer,
kada budemo govoriii о nepravilnosti и grupi sadaSnjeg vremena,
dakle, obavezno i и imperativu. bide vam potrebno da misiite i na
druga lica koja imperativ uzima od prezenta sibzonktiva i od kojih de
maker jedno biti nepravilnog obiika. Ako I dal/e imate kakvu tedkodu
po ovom pitanju, pogiedajte ponovo paragraf broj 1. и 84 lekeiji.
411 cuatrocientas onze
HABER: imati (1)
Bezlidni oblici
Prosti oblici
Infmitiv Gerundiv (Part, prez.) Particip proili — hab er — hab tendo — hab ido Slozeni oblici — haber habido — habiendo habido Indikativ
infmitiv Gerundiv (Part prez.)
he he hab ido
c & N has ha Ж Ф has ha hab hab ido ido
hemos I hemos hab ido
habeis habeis hab ido
han han hab ido
riab ia ж habia hab ido
Ф hab ias t habias hab ido
hab ia Q c habia hab ido
к hab iamos г TO habiamos hab do
E hab iais -1 habia is hab ido
hab ian 3 habia n hab ido
hub e 2 hube hab ido
hub iste ** о hutxste hab do
w hub о bubo hab ido
О co hub imos Я hubimos hab ido
hub isteis 0 hubisteis hab ido
hub ieron Q. Ф hubieron hab do
Q
hab re habrd hab ido
hab ras ha bras hab ido
3 hab ra hatxa hab ido
* hab remos 3 3 habremos hab ido
hab rdis habrdis nab ido
hab rdn habrdn nab ido
cuatrocientas doce 412
Kondicional
hab ria habria hab ido
hab rias hatxias hab ido
£ hab ria a о habria hab ido
S hab riamos Q habriamos hab ido
3 hab rials habria is hab ido
hab rian habrian Sibzonktiv hab ido
hay a haya hab ido
~ hay as JC hayas hab ido
g hay a Ф X haya hab ido
? hay amos a hayamos hab ido
Q hay Ais hayAis hab ido
hay an hub iera (ili) 5 hub teras hub iera 8. hub lAramos E hub ierais hub ieran hayan iese rases iese iesemos ieseis iesen hab ido
i hubiera (ili) hubiese hab ido
hubieras bubieses hab ido
hubiera hubiese hab ido
« hubiAramos hubiAsemos hab ido
« hubierais hubiese is hab ido
hubiera n hubiesen hab ido
hub iere hubiere hab ido
hub leres hubieres hab ido
□ hub iere hubiere hab ido
2 hub ieremos hubiAremos hab ido
hub ierets hubtereis hab ido
hub ieren hubieren hab ido
Imperativ
he
hab ed
(1) Glagol haber je pomodni glagol. To je jedini kastiljanski glagol
koji sluzi za tvorenje slozenih glagolskih vremena.
413 cuatrocientas trace
TENER: imati (u smislu posedovanja)
Infinitiv
Gerundiv (Part, prez.)
Particip proSli
Infinitiv
Gerundiv (Part, prez.)
Bezlidni oblici
Prosti oblici
— ten er
— ten iendo
— ten ido
Sloteni oblici
— haber tenido
— habiendo tenido
Indikativ
teng о ne ten Ido
e tien es ~ has ten ido
I N tien e ® ha ten ido
C ten emos ф hemos ten ido
ten dis. Q hab6is ten ido
tien en han ten ido
ten ia J habia ten ido
£ ten ias * habias ten ido
di ten la g habia ten ido
ten iamos ™ habiamos ten ido
E ten iais и habiais ten ido
ten ian д habian ten ido
tuv e ® hube ten ido
tuv iste hutxste ten ido
£ tuv 0 “ hubo ten ido
О «1 tuv imos £ hubimos ten ido
tuv isteis $ hubisteis ten •do
tuv ieron ~ hubieron ten ido
Q.
ten dr6 habre ten ido
ten dris = habr£s ten ido
□ ten dra 3 habrfi ten ido
□ ten dremos 5 habremos ten ido
ten drdis habreis ten ido
ten dr$n habrSn ten ido
cuatrocientas catorce 414
Kondicional
ten dria habria ten ido
ten drias habrias ten ido
ten dria a habria ten ido
ten driamos habriamos ten ido
ten dn'ais habriais ten ido
ten drian habrian ten ido
SiWonktiv
teng a haya ten ido
teng as hayas ten ido
teng a t haya ten ido
teng amos j hayamos ten ido
teng Ais u- hayAis ten ido
teng an hayan ten ido
tuv iera (Ili) iese
tuv ieras ieses
tuv iera iese
tuv leramos idsemos
tuv ierais iese is
tuv ieran iesen
hubiera (ili) hubiese ten ido
hubieras hubieses ten ido
hubiera hubiese ten ido
hubi6ramos hubidsemos ten ido
hubiera is hubieseis ten ido
hubieran hubiesen ten ido
tuv iere hubiere ten ido
tuv ieres _ hubieres ten ido
tuv iere Z hubiere ten ido
tuv teremos 5 hubidremos ten ido
tuv iereis ~ hubiereis ten ido
tuv ieren hubieren ten ido
Imperativ
ten
tened
415 cuatrocientas quince
Infinitiv
Gerundiv (Part, prez.)
Particip proSi
Infinitiv
Gerundiv (Part, prez.)
ao,'sl impertekt prezent
soy
eres
es
somos
sots
son
era
eras
era
frames
erais
eran
fui
fuiste
fue
fuimos
fuisteis
fueron
s era
s eras
s era
s eremos
s erais
s eran
SER: biti (1)
BeztiCni oblici
Prosti oblici
— s er
— s iendo
— s ido
Slozeni oblici
— haber sido
— habiendo sido
Indikativ
be
has
ha
bemos
ha Ьё is
han
habia
habias
habia
hablamos
habiais
habian
hube
hubiste
hubo
hubimos
hubiste is
hubieron
habra
habras
habra
habremos
ha bra is
ЬаЬгй n
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
э ido
s idb
s ido
s ido
s ido
s »do
s ido
s ido
s ido
s ido
s ido
cuatrocientas d<ecrs6e 416
Kondicional
s eria habria s
c s erias habrias s
Л ri s eria a habria s
2 s eriamos О Q. ha br iamos s
s eriais habriais s
s erian habrian s
Sibionktiv
se a haya s
se as hayas s
8 se a Ф haya s
Ф se amos Ф hayamos s
Q. se dis haydis s
se an hayan s
fu era (ili) ese
5 tu eras eses
t fu era ese
£ fu dramos dsemos
E fu erais eseis
fu eran esen
& ф hubiera (ili) hubiese s
I hubieras hubieses s
Q. E hubiera hubiese s
hubidramos hubidsemos s
3 Q hubierais hubteseis s
hubieran hubresen s
fu ere hubiere s
fu eres hubieres s
□ fu ere □ hubiere s
□ fu dremos □ hubidremos s
fu ereis hubierets s
fu eren hubieren s
? § a S' & & 8 £ & & о§ о &
Imperativ
s ё
s ed
(1) I glagoi ser je, kao I haber, pomotni glagoi. On se upotrebljava
radi izrazavanja paslvnog stanja.
417 cuatrocientas diecisiete
ESTAR: biti (u smislu; nalaziti se)
Bezlitni oblici
Infinitiv
Gerundiv (Part, prez.)
Particip proiii
Infinitiv
Gerundiv (Part, prez.)
Prosti oblici
— est ar
— est ando
— est ado
Slozeni oblici
— haber estado
— habiendo estado
tut ur aonst imperfekt prezent
Indikativ
est oy he est ado
est as has est ado
est a 5 ha est ado
est amos ф hemos est ado
est 41s Q hab£is est ado
est An han est ado
est aba habia est ado
est abas a habias est ado
est aba 5 habia est ado
est abamos 1 habiamos est ado
est abais 3 habiais est ado
est aban a habian est ado
estuv e | hube est ado
estuv iste о hubiste est ado
estuv о ® hubo est ado
estuv imos £ hubimos est ado
estuv isteis S hubisteis est ado
estuv ieron ; hubieron est ado
a.
est are habrA est ado
est aras habras est ado
est ard Z habrA est ado
est aremos •| habremos est ado
est arms ~ habrdis est ado
est aran ha brAn est ado
cualrocientas dieoiocho 418
Kondictonal
est aria habria est ado
est arias habrias est ado
esl aria s habria est ado
g est ariamos £ habriamos est ado
S est ariais habria is est ado
est arian habrian est ado
Sibzonktiv
est ё haya est ado
__ est es hayas est ado
c est ё | haya est ado
est emos g hayamos est ado
Q. est eis Q hayais est ado
est en hayan est ado
estuv iera (III) iese
t r estuv ieras ieses
estuv iera iese
I estuv ieramos lesemos
e estuv ierais ieseis
estuv ieran iesen
t hubiera (ili) hubiese est ado
t hubieras hubieses est ado
r. hubiera hubiese est ado
1 hubteramos hubi6semos est ado
JT 3 Q. hubierais hubiese is est ado
hubieran hubiesen est ado
estuv iere hubiere est ado
estuv ieres hubieres est ado
3 estuv iere 7 hubiere est ado
5 estuv ieremos 2 hubidremos est ado
estuv iereis • hubiere is est ado
estuv ieren hubieren est ado
Imperativ
est A
est ad
419 cuatrocientas diecinueve
PRVA KOIWGACIJA: INFINITIV NA AR
Infinitiv
Gerundiv (Part prez.)
Particip profeli
Infinitiv
Gerundiv (Part prez)
CANTAR: pevati
Bezliini oblici
Prosti oblici
— cant ar
— cant ando
— cant ado
Slozeni oblici
— haber cantado
— habiendo cantado
Indikativ
cant cant 0 as he has cant cant ado ado
c cant a Jt « ha cant ado
cant amos Ф hemos cant ado
Q cant cant ais an a habeis han cant cant ado ado
cant aba * habia cant ado
cant abas c hablas cant ado
1 cant ana i e habia cant ado
cant abamos 5 habiamos cant ado
§ cant abais habiais cant ado
cant a ban 3 CL hablan cant ado
cant a g • hube cant ado
cant aste p hubiste cant ado
5 cant 6 hubo cant ado
D cant amos p hubimos cant ado
cant asteis hubisteis cant ado
cant cant aron are Q • Q hubieron habr6 cant cant ado ado
cant arts ha bras cant ado
3 cant агй ha bra cant ado
□ cant aremos 3* э habremos cant ado
cant cant ar9is aran habrdts habrSn cant cant ado ado
cuatrocientas veinte 420
Kondictonal
cant aria habria cant ado
cant arias habrias cant ado
c «Л cant aria СЛ habria cant ado
nJ cant ariamos Q hatxiamos cant ado
3 cant ariais habriais cant ado
cant arian habrian cant ado
Sibzonktiv
cant e haya cant ado
cant es hayas cant ado
c cant e Ф haya cant ado
5 cant emos ф hayamos cant ado
Q cant bis X. haybis cant ado
cant en hayan cant ado
cant ara (ili) ase
cant aras ases
j car.t ara ase
L cant bramos asemos
E cant arais ase is
cant aran asen
2 «> hubiera (ili) hubiese cant ado
t Ф hubieras hubieses cant ado
Q c hubiera hubiese cant ado
hubibramos hubihsemos cant ado
hubietais hubieseis cant ado
3 Q hubieiar. hubiesen cant ado
cant are hubiere cant ado
cant ares hubieres cant ado
□ cant aFe = hubiere cant ado
ъ cant bremos □ *• hubieremos cant ado
cant arets 5 hutxereis cant ado
cant aren hutaeren cant ado
Imperativ
cant a
cant ad
421 cuatrocientas veintiuna
DRUGA KONJUGACUA: INFINITIV NA ER
COMER: jesti
BezliSm oblici
Prosti oblici
Infinitiv Gerundiv (Part prez.) Particip proSli — com er — com lendo
— com Slozem oblici ido
Infinitiv — haber comido
Gerundiv (Part, prez.) — habiendo comido
Indikativ
com 0 he com ido
oom es has com ido
c I com e t ha com ido
2? com emos hemos com ido
u. com eis a habeis com ido
com en han com ido
com ia ® habia com ido
com ias S habias com ido
com ia g habia com ido
I com iamos > habiamos com ido
E com iais » habiais com ido
com ian a hatrian com ido
com i i hube com ido
com isle g hubiste com ido
? oom 16 й hubo com ido
о com imos hubimos com ido
com isteis 2 hubisteis com ido
com ieron § hubieron com ido
com егё habre com ido
com er^s ha bras com ido
s com егё 7 habr4 com ido
5 com eremos H habremos com ido
com er£is * habrfeis com ido
com егёп habra n com ido
cuatrocientas veintidos 422
Kondicionai
com com eria erias habria habrias com com tdo ido
c <71 com eria a habria com ido
и com eriamos S habriamos com ido
3 com eriais habriais com ido
com erian habrian com ido
Sibzonktiv
com com a as haya hayas com com ido ido
c к com a V q> haya com ido
Я E com amos Ф hayamos com ido
□ com ais ha ya is com ido
com an hayan com >do
com «era (ili) ese
com ieras ieses
com iera iese
Q. com i£ramos idsemos
e com ierais iese is
com ieran iesen
hubiera (ili) hubiese com ido
hutxeras hubieses com ido
8 hubiera hubiese com ido
1 hubidramos hubidsemos com ido
t hubiera is hubiese is com ido
3 hubieran hubiesen Com ido
com iere hubiere com ido
com ieres hubieres com ido
1 com iere hubiere com ido
3 com leremos □ hubtfiremos com ido
com iereis hubiereis com ido
com ieran hubieren com ido
Imperativ
com e
com ed
423 cuatrocientas vointitr4s
TRECA KONJUGACIJA: INFINITIV NA IR
VIVIR: iiveti BezliCni oblici Prosti oblici
Infinitiv Gerundiv (Part, prez.) Particip pro&i — viv ir — viv iendo — viv ido Slozeoi oblici
Infinitiv Gerundiv (Part, prez.) — haber vivido — habiendo vivido
Indikativ
VIV 0
c Й viv viv es e £
JD viv viv imos is &
viv en
viv ia ж
X viv ias 0
r viv ia Q. e
8 viv iamos >
E viv iats ж U
viv ian 5
о
viv i c •
viv iste *- о
0 viv i6 и
viv imos О
Q a
0 viv isleis 2 о.
viv ieron ф
a.
viv ird
VIV iras
□ VIV ira —
5 VTV iremos □
viv irdts
viv 1ГЙП
he viv
has viv
ha viv
hemos viv
habeis viv
han viv
habia VTV
habias VIV
habia VTV
habiamos viv
habia is viv
habian viv
hiibe vtv
hutxste vtv
hubo viv
hubimos viv
hubistets viv
hubieron viv
habr6 viv ido
habrds viv ido
habra viv ido
habremos viv ido
habr6is VTV ido
habran viv ido
S^&g^g- &££ggg sg-g^ss
cuatrocientas veinticuetro 424
Kondicional
viv iria habria viv ido
viv irias habrias viv ido
viv iria « habria viv ido
viv iriamos habriamos viv ido
VIV iria is habriais viv ido
viv irian habrian viv ido
Sibionktiv
viv a haya viv ido
_ viv as hayas viv ido
S viv a i haya viv ido
? viv arnos hayamos viv ido
a viv Ats “ haydts viv ido
viv an hayan viv ido
viv iera (ili) iese
j vtv ieras ieses
£ vtv iera iese
g viv leramos tesemos
E viv ierats ieseis
viv ieran resen
hubiera (ili) hubiese viv ido
5 hubieras hubieses viv ido
hubiera hubiese viv ido
| hubi^ramos hubiesemos viv ido
5 hubierais hubiese is viv ido
2 hubieran hubiesen viv ido
viv iere hubiere viv ido
viv ieres hubieres viv ido
3 viv iere Z hubiere viv ido
= viv ieremos - hubidremos VIV ido
viv iereis - hubiereis viv ido
viv ieren hubieren viv ido
Imperativ
viv e
viv id
ORTOGRAFSKE PROMENE
Oftogfa*ste promene koje namedu odredeni glagoli u izvesnim licima ne predstavtjaju u bukvalnom smislu nepravilnosti
Ono ]edino teze ka oduvanju. kod svih glagola, istih glasova. Ne radi se, dakle, о nepravilnostlma jer se za uvo niSta ne
menja. Tako, na primer. kod glagola veneer (pobediti), ako Zelimo da saCuvamo isti gias u prezentu. red, demo ne verve
nego venzo: pobedujem.
Podsetimo na ekvivalente:
Glasovi ca — co
Glasovi ga — go
Glasovi ja — jo
Glasovi gua — guo
Glasovi za — zo
postaju que — qui
postaju gue — gui
postaju ge — gi
postaju gue — giii
postaju co — cl
425 cuatrocientas veinticinco
A. Promene u prvoj konjugaciji
Glagoli na car, gar, guar, zar
ZavrSeci Promene Infinitiv Aorist Prezent sibzonktiva
car: c 9ar: g guar: gu zar: z poslaje qu postaje gu postaje дй postaje c i nd tear pagar averiguar izar indiqud pagud averigiid icd indique. mdiques, itd. pague, pagues, itd. averigue, averigues ioe. ices. itd.
Uvidom u ovu tabelu konstatujemo da do promene dolazi kada zavrSetak podinje siovom e. Ove promene deiavaju se. dakle,
samo и prvom lieu aorista i u celom prezentu sibzonktiva
B. Promene u drugoj i tredoj konjugaciji.
Glagoli na cer, cir, ger, glr, guir, quir.
ZavrSeci Promene Infinitiv Prezent Prezent sibzonktiva
cer w dr c postaje z g®' s, glr - g postage j guir postaje g quir postaje c ejercer espareir coger dirigir distinguir dehnquir ejerzo esparzo cojo dirljo distingo delinco ejerza, ejerzas, itd. esparza, esparzas, itd. coja, cojas. itd. dirija. dirijas. itd distinga. dlstingas, itd delinca. del incas, itd
I
KLASIRANI NEPRAVILNI GLAGOLI
Prva grupa
Promena e и le
Ovi glagoli pretvaraju u dvoglas re naglaSeno e koje prethodi zavrSetku
Ta se promena deSava jedlno u sva tri lica jednine i u tredem lieu mnozine prezenta indikativa i prezenta sibzonktiva kao i u
imperativu.
PENS AR mislitl
Indikativ SibZonktiv Imperativ
plans 0 plans e
plans as plans es plans a
c G) plans a plans e
s> pens amos pens emos
Q- pens a is pens dis pens ad
plans an plans en
Svi su ostali oblici ovog glagoia — i svih onih koji pripadaju nepravilnim glagolima prve grupe — pravilni i menjaju se poput
odgovarajuiih oblika models cantar
PERO ER: izgubiti
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
olerd 0 pierd a
oierd es pierd as pierd e
c V pierd e pierd a
N perd emos perd amos
perd dis perd dis perd ed
piero en pierd an
Svi su oblici ovog glagoia — i svih onih koji pripadaju nepravilnim glagolima prve grupe — pravilni i menjaju se poput
odgovarajudih oblika modela comer.
Discernir (razaznati) i concerntr (ticati se) jedina su dva glagoia sa zavrdetkom na IR koji pripadaju prvo) grupi i imaju.
prema tome, identidnu nepravilnost. Discierno. disciemes. itd.; concierno, conciernes. itd.
427 cuatrocientas veintisiete cuatrocientas veintiocho 428
0ruga grupa
Promena о u ue
Ovi glagoli pretvaraju u dvoglas ue naglaSeno о koje prettwdi zavrSetku re6i
Ta se promena deSava jedino u Vi lica jednine i и tredem lieu mnoiine prezenta indikativa i prezenta sibzonktiva kao i u
imperative.
CONT AR: brojati, prifiati
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
cuent 0 cuent e
cuent as cuent es cuent a
c cuent a cuent e
cont amos cont emos
a cont Sis cont 6is cont ad
cuent an cuent en
VOLV ER: vratiti se (1)
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
vuelv 0 vuelv a
_ vuelv es vuelv as vuelv e
S vuelv e vuelv a
® volv emos volv amos
°- volv 6 is volv Sis volv ed
vuelv en vuelv an
Sa izuzetkom glagola concernir discernir, svi ostali glagoli koji pripadaju ovoj grupi iz prve su konjugacije (na -ar} ili iz
druge (na -er).
Ostala vremena ovih glagola su pravilnog oblika i menjaju se kao njihovi odgovarajudi oblici models na -ar (cantar) i na -er
(comer)
(1) Napomena: izbor glagola volver za model nepravilnih glagola druge grupe (na -er) udinjen je s obzirom na njegovu
vainost i Cestu upotrebu (videti napomenu broj 1. u 70. lekciji).
Valja napomenuti da je particip perfekta nepravilan — vuelto —. Svi glagoli koji se zavrSavaju na -olver (pripadaju ovoj
grupi) imaju particip perfekta na -uelto.
429 cuatrocientas veintiiuieve cuatrocientas treinta 430
Treia grupa
Promena c u zc
Glagoli ove grupe dobijaju z u sva tri naiina prezenta — indikativu, sibzonktivu i imperativu — ispred c koje prettiodi
zavrSetku kada nakon toga c dolazi neki od jakih samoglasnika (a ili o), to jest, kada se u fonetskom pogledu radi о
zavrSetku sa glasom к (ca. co).
CONOC ER: poznavati
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
СОПО1С 0 _ conoc es conozc a conozc as conoc e
® conoc © conoc Q conoc e emos dis conozc a conozc am os conozc dis conoc ed
conoc en conozc an
LUC IR: Sijati
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
luxe 0 ~ luc es Й luc e f luc imos a luc Is luc en luzc a luzc as luzc a luzc amos luzc Jis luzc an luc e luc id
Ostali oblici ovih dvaju glagola — kao i ostaiih koji pnpadaju ovoj grupi — pravilni su i menjaju se poput nphovih
odgovarajuiih models comer i vivir.
U ovoj grupi nalazimo samo glagole druge i trede konjugaci|e
Izuzeci:
Hacer; Ciniti; placer: svidati se; yacer: poirvati — ova tri glagola imaju i druge nepravilnosti i sastavni su deo spiska onih 24
glagola koje nije moguie klasirati — mecer: ljuljati. meJati; cocer: kuvati, i escocer: peii, svrbeti.
Osim ovih Jest glagola, Rea! Academia (Kraljevska akademija) u izuzetke ove grupe ubraja i glagole koji se zavriavaju na
ducirpo&'.o ovi glagoli nepravilnostima treie grupe dodaju joS i nepravilnost u grupi proSlih vremena lb su upravo glagoli
koji i saiinjavaju detvrtu grupu.
431 cuatrocientas treinta у una cuatrocientas treinta у dos 432
Cetvrta grupa
Promena си к (grupa prezenta)
aorist na -duje
Glagolima Cetvrte grupe nazivaju se oni koji se zavr&avaju na ducir Oni imaju u grupi nadina prezenta tstu nepravilnost kao i
glagoli trete grupe. Osim toga — I upravo u tome lezi i razlog Sto oni iine zasebnu grupu — oni tvore aorist na duje i.
prema tome, impertekt sibzonktiva na dujera ili dujese, a futur sibzonktiva na dujere.
CONDUC IR: voziti
indikativ SibZonktiv Imperativ
conduzc о _ conduc es ф conduc e S conduc imos 11 conduc Is conduc en conduzc a conduzc as conduzc a conduzc amos conduzc Sis conduzc an conduc e conduc Id
Indikativ Sibzonktiv
conduj e conduj era (ili) ese conduj ere
conduj iste conduj eras eses conduj eres
.8 conduj 0 conduj era ese p conduj ere
О conduj imos I conduj Pram os Psemos conduj premos
conduj iste is 6 conduj erais ese»s conduj erpis
conduj eron conduj eran esen conduj eren
Ostali oblici ovoga glagoia — kao i drugih glagoia koji se zavrSavaju na ducir— pravilni su I menjaju se poput modela vivic
Valja napomenuti da gotovo svi kastiljanski glagoli koji se zavr&avaju na ducir odgovaraju francuskim glagolima na duire.
Radi se и oba jezika о glagolima koji se prave na osnovu latinskog glagoia ducere Tako kastiljanskom seducir odgovara
francuski glagoi sMuire, traducir: traduire. producir: produire; introducir: introduire, itd
433 cuatrocientas treinta у tres cuatrocientas treinta у cuatro
Peta grupa
Gubitak I
(grupa preterite) (gerundiv)
Glagoli ove grupe gube samogiasnlk I u grupi takozvanog preterite: u aoristu, imperfektu. I futuru sibionktiva. te u
gerundivu.
Ovoj grupi pripadaju glagoli koji se zavrSavaju na after. anir, iftir, uftir I na alter i ullir
MULL IR: smekdati. omekdati
Indikativ Sibzonktiv
mull mull late s mull d 5 mull imos mull isteis mull eron mull era (ill) ese 2 mull eras eses t mull era ese o. mull dramos esemos i mull erais eseis mull eran esen mull ere mull eras 5 mull ere э mull dremos mull ereis mull eren
Gerundiv: mull endo
OStali oblici ovog glagola — I drugih glagola sa istom nepravilnoddu — pravilni su i menjaju se poput odgovarajudih modela
vivir i comer.
Sesta grupa
Promena e u I
Glagoli ove grupe menjaju samoglasnik e osnovice u / kada je to e naglaSeno ili kada nastavak poCinje dvoglasom odnosno
samoglasnikom a; ta promena se odvija u prezentu I preteritu kao i u gerundivu.
Pored glagola servir, ovoj grupi pripadaju i oni koji se zavrSavaju na ebir, edir, egir. eguir, emir, enchir. endir, estir, i etir.
PED IR: traziti. moliti
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
pld о pld a
_ pld es pld as pld e
a pld e pld a
® ped imos pld am os
°- ped is pld its ped id
pld en pld an
Indikativ Sibzonktiv
ped 1 pld юга (III) iese pld iere
ped iste Ж pld ieras ieses pld ieres
» pld id pld iera iese 3 Pid »ere
S Ped imos a pld idramos idsemos 3 pld tdremos
ped iste is E pld ieras iese is pld iereis
pld ieron pld ieran iesen pkt ieren
Gerundiv: pld iendo
Ostala vremena ovog glagola pravilna su i menjaju se poput odgovarajudih oblika modela vivir.
437 cuatrocientas treinta у siete cuatrocientas treinta у echo 438
Sedma grupa
Gubitak I
(grupa preterite) (gerundiv)
Promena e u I
Glagoli ove grupe sadrze и sebi nepravilnosti i pete i Jeste grupe.
Ovoj grupi pripadaju glagoli koji se zavrSavaju na eir i enir
RE IR: smejati se
439 cuatrocientas treinta у nueve
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
ti о „ ri es £ ri e 2 re imos °- re is ri en ri a ri as ri a ri amos ri Sis ri an ri e re id
Indikativ Sibzonktiv
re I ri era (ili) ese rl ere
re iste ri eras eses rl eres
СП ri 6 £ ri era ese □ rl ere
О re imos Ф ri gramos gsemos 3 ri gremos
«и re istes E ri era is eseis ri ere is
rl eron rl eran esen ri eren
Gerundiv: rl endo
О
i
8
f
8
3
I
I
Osma grupa
Promena e u ie
e и I
Glagoli ove grupe imaju, s jedne strane, u grupi prezenta — prezenta indikativa. prezenta sibionktiva i u imperativu — istu
nepravilnost kao i glagoli prve grupe, to jest pretvaraju e, u naglatenim licima, u dvoglas ie; s druge strane. u grupi
prezenta, preterita i u gerundivu imaju istu nepravilnost kao i glagoli teste grupe. to jest menjaju samoglasnik e u / kada
treba da je naglateno odnosno kada nastavak poCinje samogiasnikom a ili dvoglasom.
Ovoj grupi pripadaju svi glagoli koji se zavrSavaju na entir (kao sentirj. erir (kao proferir). i ertir (kao divertir). Radi se
zapravo о svim onim glagolima koji nakon e u osnovici imaju sugtasnike r ili nt. Jedini izuzetak Cini glagoi servi'.
SENT IR: osetiti
Indikativ Sibionktiv Imperativ
sient о sient es £ sient e К sent imos °- sent is sient en sient a sient as sient a sint amos sint dis sient an slant e sent id
Indikativ Sibzonktiv
sent i sent iste w Sint id о sent imos " sent isteis sint ieron sint iera (ili) iese 5 sint ieras ieses “ sint iera iese sint ieramos idsemos E sint ierais teseis sint ieran iesen sint iere sint ieres □ skit iere 3 sint idremos sint iereis sint ieren
Gerundiv: sint iendo
Valja primetiti da se glagoli na ir koji u osnovici imaju e menjaju bilo po ovom modelu bilo po onom iz teste grupe: pedir:
trazlti, moliti
441 cuatrocientas cuarenta у una cuatrocientas cuarenta у dos 442
Deveta grupa
Promena I u ie
u u ue
Radi se о glagolima koji / diftonguju u ie i uu ue u onim sluCajevima u kojima se ti samoglasnici pretvaraju u dvoglas kod
glagola prve I druge grupe.
Toj grupi pripadaju jugar (igrati) i glagoli koji se zavrSavaju na irir kao adquirir (nabaviti)
JUG AH: igrati (se)
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
jueg о _ jueg as ф jueg a ® jug amos Q jug Sis jueg an juegu e juegu es juegu e jugu emos jugu Sis juegu en jueg a jug ad
AOOUIR IR: nabaviti
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
adquler о _ adquler es e adquler e « adquir imos “ adquir is adquler en adquler a adquler as adquler a adquir amos adquir dis adquler an adquler e adquir id
443 cuatrocientas cuarenta у tres cuatrocientas cuarenta у cuatro 444
Deseta grupa
Dodavanje у ispred takozvanih jakih samoglasnika — a. e. о —
Radi se о glagolima na uir. Kod tih se glagola dodaje у nakon samoglasnika и osnovice ispred samoglasnika a, e. o, to jest
svaki put kada nastavak ne podinje samoglasnikom i.
Ova nepravilnost se deSava u grupi prezenta
CONSTRU IR: graditi
Indikativ Sibionktiv Imperativ
construy 0 „ construy es jj construy e 8 constru imos b constru is construy en construy a construy as construy a construy amos COnStruy Й18 construy an construy e constru id
Glagoli na uir pravilni su u svim drugim vremenima, ali treba voditi raduna о ortografskim promenama koje smo prethodno
oznaCili To znadi da nenaglaSeno /gerundive. /tredlh lica (jednine i mnoiine) preterits, pa, prema tome, i vremenskih oblika
koji iz njih proistldu, kada se nade izmedu dva samoglasnika pretvara se u у
indikativ
Sibionktiv
constru 1 constru yera (Ili) yese
constru iste S constru yeras yeses
constru yd E constru yera yese
constru imos 8. constru ydramos ySsemos
constru istels E constru yerais yeseis
constru yeron constru yeran у esen
constru
constru
2 constru
- constru
constru
constru
yere
yeres
yere
ydremos
yereis
yeren
Gerundiv: constru yendo
Vidimo, dakle. da u grupi preterite ovi glagoli nisu nepravilni po§to ne postoji povedanje broja slova; radi ss jednostavno о
promeni samoglasnika i u y.
Glagoli na aer kao caer: pasti; na eer kao leer: ditati; na oar kao roer: glodati; i oir kao oir: duti. sluSati. takode menjaju u
grupi preterits nenaglaSeno /' u y.
Caer: pasti i oir: slu&ati. duti, pripadaju, uostalom. grupi od onlh 24 glagola koje je nemogude klasirati.
445 cuatrocientas cuarenta у cinco cuatrocientas cuarenta у seis 446
Jedanaesta grupa
Dormir: spavati i Morir; umreti
?ni ^S0'' ,majU iS,U ne₽r®vi!nost kao 1 9'agoli grupe; oni. dakle, diftonguju о u uo (duermo. muere). Os.m tooa
oni menjaju о u и и onim istun sludajevima и kojima glagoli osme grupe menjaju e и i. 9 '
DORM IR: spavati
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
due rm о _ duerm es | duerm e S dorm imos a dorm i$ duerm en duerm a duerm as duerm a durm amos durm dis duerm an duerm e dorm id
Indikativ Sibfonktiv
dorm i dorm iste й durm id о dorm imos dorm isteis durm ieron durm iera (ili) iese 2 durm ieras ieses ® durm iera 'ese a durm ieramos idsemos 5 durm ierais ieseis durm ieran iesen durm iere durm ieres 5 durm iere 3 durm idremos durm tereis durm ieren
Gerundiv: durm iendo
Treba zapamtiti da je particip perfekta glagoia morir nepravilan. te nede biti morido ved tnuerto.
447 cuatrocientas у siete cuatrocientas cuarenta у ocho 448
Dvanaesla grupa
Vater: vredeti i salir: iztft
Ova dva glagola dodaju suglasnik g ispred zavrSetka kada on poCinje samoglasmkom a ili o, i to и grupi prezenta U grupi
futura — futur i kondicional — gube jedan samogtasnik a dobijaju eufomtno а
U imperativu ovi glagoli gube zavrjni samogtasnik
Indikativ Sibzonktiv Imperativ
valg о — val es «val e ¥ val emos “ val eis val en valg a valg as valg a valg amos valg ais valg an val (ili) vale val ed
Indikativ
vald гё
vald ras
5 vald гё
= vald remos
vald гё'в
vald ran
Kondicional
vald ria
- vald rias
« vald ria
• vald riamos
“ vald riais
vald rian
449 cuatrocientas cuarenta у nueve cuatrocientas dncuenta 450
PREGLEDNA TABEIA NEPRAVILNIH KLASIRANIH GLAGOLA
Grupa Imaju takvu nepravilnost Nepravilnosti Grupe kod kojih postoji nepravilnost Model
1 Mnogi glagoli koji u osnovid imaju e kao posiednji samogtasnik promena • u ie grupa prezenta pensar perder
2 Mnogi glagoli koji u osnovid imaju о kao posiednji samoglasnik promena о u ue grupa prezenta contar. volver
3 Glagoli na acet ecer. ocer. ucir promena c u zc grupa prezenta conocer. lucir
4 Glagoli na ducir promena c u zc i preterit na duje grupa prezenta grupa preterite conducir
5 Glagoli na after, anir, ifur, ufiir, eiter. ullir gubljenje 1 grupa preterita gerundiv mullir
6 Servir i glagoli na ebir. edir. egir. eguir. emir, enchir. endir, estir, etir promena e u i grupa prezenta grupa preterita gerundiv pedir
7 Glagoli na eir. eftir gubitak i promena e u 1 grupa prezenta grupa preterita gerundiv reir
8 Glagoli na emir, erir, ertir promena e u ie promena e u i grupa prezenta grupa preterita gerundiv sentir
9 Glagoli na irir i glagol jugar promena 1 u ie promena u u ue grupa prezenta adquirir, jugar
10 Glagoli na uir dodatno у ispred a. e, о grupa prezenta construir
11 Dormir. morir promena о u ue promena о u u grupa prezenta grupa preterita gerundiv dormir
12 Valet, salir dodatno g ispred a i o; izmena samoglasnika za eufontCno d: apokopa u imperativu prezenti grupa futura imperativ valer
451 cuatrocientas c.ncuenta у una cuatrocientas cincuenta у dos 452
453 cuatrocientas cincuenta у tres
PARTICIP PRO&LI (ILI PARTICIP PERFEKTA)
Particip profih se po pravliu zavrfiava na ado kod glagoia na ar i na
tdo kod glagoia na er i na ir.
Participi perfekta nepravilnog oblika zavrfiavaju se po pravilu na to.
so, ili cho: abrir — abierto; imprimir — impreso; hacer — hecho.
Za tvorenje sloienih vremena particip perfekta se upotrebljava sa
glagolom haber. Kada se upotrebljava sa glagolom ser. sluzi za
pravljenje pasivnog oblika preiaznih glagoia.
Neki glagoli imaju dva participa perfekta, jedan pravilan a jedan
nepravilan
Pravilni oblik sluii za tvorenje sloienih vremena i ispred njega se
nalazi glagoi haber
Nepravilni se upotrebljava po pravilu sfim kao pridev. a ponekad i uz
glagole estar i tener
Samo frito (od glagoia freir: ped, priiti). impreso (od imprimir:
fitampati) i provisto (od proveer pribaviti) mogu biti upotrebljeni
umesto pravilnog oblika uz glagoi haber.
cuatrocientas cincuenta у cuatro 454
Spisak desto upotrebljavanlh glagoia koji imaju dva participa
perfekta.
Infinitiv Pravilni part, perfekta Nepravilnl part, perfekta
Absorber upijati absorvido absorto
Abstract odvojiti, absiraido abstracts
izfuiiti
A tender opsluiivati atendido atento
Bendecir blagosiljati bendeodo bendilo
Completer kompletirati completado complete
Concluir sklopiti conduido concluso
(pogodbu)
Concretar konkretizovati concretado concrete
Confesar priznati contesado confeso
Confundir pomeJati. contend Ido conf USD
pobrkati
Convertir preobratiti convertido converso
Corregir ispravitl corregido ccrrecto
Cultivar uzgajati cultivado culto
Despertar probuditi despertado despierto
Difundir razgiasiti. difundido difuso
raiiriti
D istinguir razlikovati drstinguido drstinto
Divid ir (razjdeliti divid rdo diviso
Elegir birati e leg ido elects
Excepluar izuzeti exceptuado exceplo
Expresar izraziti expresado express
Extender raiirltl extend ido extenso
Fijar odrediti fijado fijo
Freir peCi, prjiti freido frito
Hartar zasitrti hartado harto
imprimir Stampati imprim ido im preso
Incluir ukljuditi Incl ui do incluso
Invertir investirati. invertido Inverse
ulotiti
Juntar sastati. luntado junto
sakupiti
Maidecir prokleti maldecido maldito
Manif estar pokazati manifestado manif iesto
Molestar gnjaviti molestado molesto
Ocultar skrivati ocultado о cut to
Omitir ispustdi. omitido omiso
izostaviti
Pervertir iskriviti, pervertldo perverso
Izopaditi
Poseer posedovati poseldo poseso
Precisar preciziratl precisado precise
Proveer pribaviti prove ido provisto
Bemitir predati remitido remiso
Soltar (isjpustiti soltado suelto
Suspender raspustitl suspendido suspense
Substitutr nadomestiti substituido substitute
Tender prutiti. tendido tenso
raiiriti
GLAGOLI SVOJSTVENE NEPRAVILNOSTI
U kastiljanskom jeziku postoje 24 glagola sa svofstvenom nepravilnoddu, koji. prema tome, ne mogu da budu klasirani u
okviru neke od grupa koje smo prethodno videli.
Od tih 24 glagola, 19 ih je koje bismo mogli da nazovemo ..osnovnima s obzirom da se moramo posluziti jednim ili vedim
brojem njih da bismo srodili najelementarnije redenice svakodnevnog divota.
Ovde dete nadi samo njihove nepravilne oblike Nedostajudi oblici menjaju se normalno prema odgovarajudim modelima na
ar. na er ili na ir. Podto ortografske promene ne predstavljaju nepravilnosti u bukvalnom smislu redi, о njima u ovom
pregledu ne vodimo raduna.
Najpre dete nadi — alfabetskim redom — omh 19 glagola о kojima smo govorili u drugom paragrafu; potom prikazujemo
preostalih 5 glagola. takode abecedmm redom. Ova je podela nadinjena na osnovu upotrebe ovih glagola s obzirom da se
poslednjih 5 glagola vrlo retko koriste u svakodnevnom govoru.
(Л
Ul
a
8
r
a
к
О
i
s
2
tu
о
ANDAR: hodati, idi
Indikativ
anduve
_ anduviste
" anduvo
§ anduvtmos
anduvisteis
anduvieron
Sibzonktiv
anduviera
S anduvreras
® anduviera
8 anduvidramos
E anduvierais
anduvieran
(ili) anduviese
anduviere
anduvieres
~ anduviere
* anduvidramos
anduviereis
anduvieren
CABER: dostajati, sastojati
Indikativ
quepo
a
Sibzonktiv
quepa
_ quepas
g quepa
® quepamos
a quepdis
que pan
cupe
cupiste
.5 cupo
° cupimos
cupisteis
cupieron
cupiera
2 cupieras
r cupiera
g cupldramos
- cupierais
cupieran
(ili) cupiese
cup iere
cupieres
2 cupiere
•2 cupidremos
cupiereis
cupieren
i
8
I
3
cabrd
cabrds
cabrd
cabremos
cabrdis
cabrdn
Kondicional
cabria
- cabrias
§ cabria
cabriamos
“ cabriais
cabrian
$
C5
4k
s
CAER: pasti
Indikativ
caigo
«
a
Sibzonktiv
caiga
caigas
5 caiga
S caigamos
ci caigSis
caigan
OAR: dati
Indikativ
_ d°y
c
5
Sibzonktiv
di diera
diste 2 dieras
dlo t diera
dimes a. didramos
disteis I dierais
dieron dieran
(Hi) diese
diere
dieres
2 diere
2 dteremos
dierets
dieren
OECIR: re6
Indikativ Sibionktiv
digo diga
- dices - digas
« dice ® diga
S _ » digamos
a _ a digfiis
dicen digan
dije dijera (ili) dijese
_ dijiste 2 dijeras
? di jo t dijera
§ dljimos 1. dijferamos
dijisteis i dijerais
dijeron dijeran
imperativ
di
dijere
dijeres
3 dijere
= dijfcremos
dijere is
dijeren
Kondicional
dire diria
dirts _ dirias
dirt • diria
diremos $ diriamos
dirtis °- diriais
dirtn dirian
Partiap perfekta
dicho
457 cuatrocientas cincuenta у siete cuatrocientas cincuenta у octio 458
Indikativ
hago
futur aorist prezent
hice
hiciste
hizo
hicimos
hicisteis
hicieron
ESTAR: biti
Videti promenu str 417
HABER: imah
Videti promenu str.411.
HACER: Ciniti
Sibionktiv
haga
_ nagas
| haga
® hagamos
11 hagAis
hagan
hiciera
2 hicieras
t hiciera
°- hiciAramos
- hicierais
hicieran
(ili) hiciese
Imperativ
haz
hie iere
hicieres
2 hiciere
~ hiciAremos
hiciereis
hicieren
Kondicional
harp haria
harAs - harias
harA ф haria
haremos 2 hariamos
harAis “ hariais
harAn harian
Particip perfekta
hecho
D
g
IR: >a
indikativ voy Sibionktrv vaya Imperativ
vas - vayas ve
Й va S vaya
® vamos £ vayamos
Q vats a vay^is
i,an vayan
Iba
S. ibas
t iba
o. ibamos
f ibats
iban
5
шЛ
О
5
§
I
I
i
□
S’
<
c
fui
fuiste
c fue
g fuimos
tuisteis
fueron
fuera
S lueras
•t fuera
8. fudramos
fuerais
fueran
(ili) fuese
fuere
fueres
2 fuere
= fu^remos
fuereis
fueren
OIR: duti
Indikativ
oigo
e oyes
S oye
« ___
Q _
oyen
Sibzonktiv
oiga
oigas
ф oiga
3 oigamos
Q oigfiis
oigan
Imperativ
oye
в
§
§
PODER: modi
Indikativ
puedo
_ puedes
® puede
8 —
a _
pueden
Sibionktiv
pueda
- puedas
® pueda
8 —
a. _
puedan
Imperativ
puede
pude
pudiste
.5 pudo
g pudimos
pudisteis
pudieron
pud юга
S pudieras
t pudiera
® pudidramos
f pudierais
pudieran
(ili) pudiese
pud iere
pud >eres
S pudiere
2 pudidremos
pudiereis
pudieren
podrd
podrSs
з podri
2 podremos
podrdis
podrin
Kondicional
podrla
_ podrias
g podria
<? podriamos
a podrlais
podrlan
PONER: staviti
Indikativ
pongo
puse
pus iste
» puso
5 pusimos
* pusisteis
pusieron
Sibzonktiv
ponga
_ pongas
g ponga
e pongamos
a pongdis
pongan
pusiera
•j pus>eras
t pusiera
8. pus»6ramos
— pusierais
pusleran
(ili) pus>ese
Imperativ
pon
pus iere
pusieres
~ pusiere
“ pusidremos
pusiereis
pusieren
pondrd
pondris
2 pondra
2 pondremos
pondreis
pondran
Kondicional
pondria
_ pondrlas
| pondria
® pondriamos
a pondriais
pondrian
Particip perfekta
puesto
cuatrocientas sesenta у tres cuatrocientas sesenta у cuatro 464
QUERER: hteti, voleti
Indikativ
quiero
_ quieres
e quiere
a _
quieren
Sibzonktiv
quiera
- quieras
ф quiera
e ___
a _
quieran
Imperativ
quiere
quise
quisiste
5 quiso
g quisimos
quisisteis
quisieron
quisiera
2 quisieras
t quisiera
ь quisteramos
•- qutsierais
quisieran
(ili) quisiese
quisiere
quisieres
5 quisiere
з quistaremos
quisiereis
quisieren
querrA
querrAs
5 querrA
5 querremos
querrAis
querrAn
Kondicional
quanta
- querrias
g querria
S querriamos
Q querriais
querrian
SABER: znati
E
idikativ S ibionktiv
sA sepa
sepas
c sepa
sepamos
a. sepsis sepan
supe supiera
suplste z supieras
supo supiera
suplmos a. supi^ramos
supisteis i supierais
supieron supieran
Kondicional
sabr£ sabria
sabris sabrias
sabrA « sabremos sabria
sabriamos
sabrAis sabriais
sabrian
sabrAn
(ili) supiese
supiere
~ supieres
g supiere
S suptaremos
a supiereis
supieren
465 cuatrocientas sesenta у cinco cuatrocientas sesenta у seis 466
SER
Videti konjugaciju strana 415.
TENER
Videti konjugaciju strana 413.
Indikativ
traigo
traje
trajiste
g trajo
§ trajimos
trajisteis
trajeron
TRAER: doneti
Sibionktiv
traega
- traigas
e traiga
S traigamos
° traigdis
traigan
trajera (lit) trajese
E trajeras
c trajera
□ trajeramos
i trajerats
trajeran
3
2
ft
I
3
S
i
a
co
<
и
s
Ф
VENIR: dodi
trajere
trajeres
5 trajere
= trajdremos
trajereis
trajeren
Indikativ
vengo
_ vienes
« viene
a.
vienen
Sibionktiv
venga
_ vengas
£ venga
? vengamos
Q vengiis
vengan
Imperativ
ven
vine
viniste
.B vino
° vinimos
vinisteis
vinieron
vmiera
2 vinieras
t viniera
a vmidramos
x vinierais
vinieran
(ili) vimese
viniere
vinieres
5 viniere
5 viniiremos
“ viniereis
vrnieren
vended
vendrds
5 vendri
= vendremos
vendrdis
vendrfin
Kondicional
vendria
vend rias
g vendria
» vendriamos
a vendriais
vend ria n
cuatrocientas sesenta у ocho 468
VER: videti
Indikativ
veo
Sibzonktiv
vea
- veas
® vea
? veamos
a veAis
vean
veia
i velas
Ф c
r veia
a veiamos
velais
veian
5 manje konStenih glagola
Indikativ
- asgo
8
•
a
ASIR: uzeti, zgratxti
Indikativ
Particip perfekta
veto
Sibzonktiv
asga
C asgas
8 asga
£ asgamos
asgAis
asgan
irgo (ili) yergo
_ irgues yergues
« irgue yergue
| —
irguen yerguen
ERGUIR: podidi, uspraviti
Sibzonktiv
irga (ili) yerga
„ irgas yergas
ф irga yerga
2 irgamos yergamos
“ irgais yergAis
irgan yergan
Imperativ
irgue (ili) yergue
? irguid
о
« —
irguieron
irguiera
£ irguieras
t irguiera
a irguidramos
- irguierais
irguieran
(ili) irguiese
irguiere
irguieres
5 irguiere
2 irguidremos
irguiere is
irguieren
Gerundiv
irguiendo
469 cuatrocientas sesenta у nueve cuatrocientas setenta 470
PLACER: svideti se
Ovaj glagol moze da bude menjan u svim svojim oblicima kao I
comptacer \z trede grupe nepravtlnih. U nekim tred<m licima. medu-
tim. moze da poprimi razlidite oblike. Evo ih:
Sibionktiv (prezenta)
plazca, plega ili piegue
Indikativ (aorista)
placid (ili) plugo
placieron plugieron
Sibionktiv
Imperfekt
placiera (ili) plugiera (III) placiese (ili) plugiese
Futur
placiere (ili) piugiere
POORIR (ih) PUORIR: trunuti. gnjiliti
Sto se trie ovog glagola. preporuduje se samo upotreba osnovica
pudr — osim и intlnitivu (podrir) I u participu (podrtdo).
Na tai nadin de se ovaj glagol pretvor.ti u
izbedi ЫЮ kakva konfuzija vezana za glagol poder (podria. pod as.
ltd.).
YACER: leiati. podivati
Indikativ (prezent)
yazco. yazgo (ili) yago
Sibionktiv (prezent) ,mPere,lv
yazca
yazcas
yazca
yazcamos
yazcdis
yazcan
yazga
yazgas
yazga
yazgamos
yazgAis
yazgan
yaga
yagas
yaga
yagamos
yagite
yagan
yace (ili)
yaz
471 cuatrocientas setenta у una cuatrocientas setenta у dos 472
«73 cuatrocientas setenta у tres
gramatiCki indeks
t
Napomena: Prva brojka oznaiava stranicu, a druga redni
broj napomene.
A
A (predlog): 14,2; 115.2; 117,4;
Abedeca: 187,2;
Acabar de: 60,2; 116,3; 122,2;
AdemAs: 38.2;
Adonde: 34,2;
Akcenat (naglaSeni slog): 21,3; 146,3;
Al+infinitlv: 72,2; 150,3; 163,1;
Algunos: 252,6;
Aorist: 70,1:89,1;
Augmentativi: 209,1;
Aunque: 208,2; 332,1;
В
Bilo koji: 252,5; 266,4;
Biti: 32,1; 45.5;
C
Caaa: (a, en) 74,1;
Cual: 17,4; 189,5; 341,2;
Cualqulera: 252.5; 266,4;
Cuando: 72,2; 126,1; 236,4;
Cuanto: 117.6; 178,3; 352,3;
Cuyo: 222,4; 242,2;
cuatrocientas setenta у cuatro 474
c
Cas, sat, vreme: 28,1; 45,4;
Ciji: 168,3; 216,5; 242,2;
Clan, odredeni: 12,2; 100,5;
neodredeni: 12,3;
D
Dar: 120,2; 338,1;
Dejar de: 276,4;
Deminutiv: 196,3; 209,1;
Diftonzi: 43,1;
Donde: 34,2;
E
Echar: 302,2; 302,5;
En (predlog): 14,1; 1632;
Eatar: 32,1; 45,5; 78,1; 132,5; 134,1; ( + gerundiv) 106,2;
178,2; 326,1;
F
Futur: 93,6; 236,4;
G
Gerundiv (i zamenica): 48.3; 124,3; 141,4;
Gde: 34,2; 306.4;
Glagoli povratni: videti gramatiiki dodatak;
Gias: 1262;
H
Hace: 72,3; 74,2; 276,3;
Hacer: 76,6; 144,3; 326,3; 364,4;
Hay: 24,1; 74,2; 284,1;
475 cuatrocientas setenta у cinco
I
Id: 132,5; 160,2; 218,6;
Idemo: 292,2;
Ima: 24,1;
Imati: 18,1;
Imperfekt: 54,1; 69,3;
Infinitiv: 48,3; 72,2; 115,2;
Ir: 74,3; 124,3; 141,4;
Izgovor: 21,2; 115,1; 187,2;
К
Kod. 74,1;
Koliko: 117,6;
Komparativi: 154,1; 158,2; 163,3;
Kondicional: 271,1;
L
La, les... (HCne zamenice): 56.2; 65,2;
Lo: 84,1; 93,5; 160,1; 212,3;
LL
Llevar: 226,1
M
M nozina: 22,6;
Mucho, a: 10,4;
N
Nada mas..204.2;
Negacije: 93,7;
Neodredeni Clan, govor: 120.3; 139,2; 328,1;
cuatrocientas setenta у seis 476
0
Ocurrir: 88,2; 150,1;
Oir: 126.3;
Oslovljavanje na vi: 52,3;
P
Para: 26.2; 44.3;
Paracar: 76,7; 184,1; 252.4;
Particip: 268.1; 270,3; 270,4; 270,5;
Particip prezenta: 72,2; (i estar) 78,1; 91.3, 114.3,
Pokazni: (pridevi) 37,1; (zamenice) 84.2;
Poner: 104,3; 160,3, 226,2;
Por. 26,3; 44,3;
Povratni izrazi: 342,3;
Poiuriti: 50,2;
Prefiks re: 220.1;
Pridevi, pokazni: 37,1; 91,4; 99.3;
prisvojni: 163,4;
R
Reciin: 122,2; 141.3;
Redni brojevi: 45,6; 117.5;
Rod, muiki i ienski: 12,1 i 4;
S
Seguir +gerundiv: 360,3;
Senor: 138,3;
Sfoionktiv: 208.2; 236.4; 243.3; (imperfekta) 282,4; 295,2;
306,2;
Sin embargo: 56,1;
Soler: 170,1; 188,4;
Sufiks: 209,1;
Superlativ: 154,1; 212,2
Svuda: 114,2;
477 cuatrocientas setenta у siete
T
Tanto: 172,3: 216.1;
Tener: 18,1; 48,4;
Tener prisa: 50.2;
Tocar: 58,3: 78,3; 186,6;
U
Uno: 228,3
Usted: 9; 52,3;
Uzeti: 104,4;
V
Valer: 130,4;
Vaya: 138.4;
Vez: 126,1;
Volver: 74.5; 150,6; 216,4; 220,1; 241,1; 362.3;
Y
Ya: 54,2; 74,4; 200,1: 284,2; 306,2;
Z
Za: 44,3;
Zamenica: 112,2;
— lifina: 50.1; 56.2; 64.1; 65,2;
— pokazna: 84,2; 91,4;
— povratna: 48,3;
— prisvojna: 86,3; 163,4;
— glagolska: 2.2; 64,1; 139,1;
Zasto: 30,3; 44,3;
Zato Sto: 30,3; 44,3.
novi Spanski bez muke • recenzija: gojko vrtuniC • urednik nikola
BERTOL1NO • TEHNlCKI UREDNIK IJUBICA ZOGOVlC . KOREKTOR MIC I JAN A
JELOVAC • IZDAVAC: NOLIT. BEOGRAD. TERAZUE 27/11 • GLAVNI I OOGOVOR-
Nl UREDNIK: MILOS STAMBOLlC • STAMP* BEOQRADSKI IZDAVACKO-GRA-
FlCKI ZAVOD. BEOGRAD. BULEVAR VOJVODE MlSlCA t7
STAMPANO U 6000 PRIMERAKA, 1986
ISBN 86-19-01670-2
ISBN 86-19-01571-0
ASSiMiL
kasete
ASSIMIL kasete
Kaseta № I
M LEKCIJA Nt
S trama A Slrana В
1 1 do 9 10 do 25
novi spanski
bez muke
Phtnti fl., fatugter
Kaseta № 2
№ LEKCIJA J*
Slrana A Strana В
2 26 do 40 41 do 54
Kaseta № 3
Ni LEKCIJA №
Strana A Strana В
3 55 do 68 69 do 80
Kaseta № 4
Nt LEKCIJA J*
Slrana A Struma R
4 Я1 do 95 96 do 100
ASSiMiL
ISBN 86-19-01570-2
ISBN 86-19-01572-9
novi spanski
bez muke