/
Текст
Lisicin STRATEGIJA I
TAKTIKA I
SAHOVSKA naklada
rz ZA IZDAVACKU djelatnost
Sahovskog saveza hrvatske
BIBLIOTEKA «SAHOVSKE NAKLADE«
BR. 113
IZDANJE: «SAHOVSKA NAKLADA«, ZAGREB
Tisak »Vjesnik«, Zagreb
GEORGIJ MIHAILOVIC LISICIN
STRATEGIJA
I
TAKTIKA
I. DIO
ZAGREB 1986
Za izdavada »Sahovska naklada« RZ Sahovskog saveza Hrvatske
dipl. oec. MATE BITANGA
Pridrzava sva autorska prava, ukljucivsi pravo prevodenja
na strane jezike
Copyright 1986 by »Sahovska naklada«, Zagreb
Naslov ruskog originala:
STRATEGIJA I TAKTIKA SAHA
Preveli:
Dr SLAVKO PETROVIC i ZLATKO KLEMENT
Recenzenti:
DRAGOLJUB MINIC i ERVIN SINDIK
Naslovna stranica:
ALEKSANDRA BOMAN
Tehnicki urednik:
ZLATKO KLEMENT
Korektor:
DUBRAVKO KLEMENT
Tiraza: 5.000
YU ISBN 86-7317-005-2
PREDGOVOR
Pred пата je jedna neobi&no interesantna г vrijedna knjiga po-
kojnog medunarodnog majstora Georgija Mihailovna Lisicina. U po-
plavi danaSnje sahovske literature ta knjiga je potpuno nezasluzeno
potisnuta и zaborav, jer, kao §to de se ditatelji vrlo brzo uvjeriti,
njezin je sadrzaj od trajne vrijednosti i vrijeme koje je proslo od
njezinog izdanja nije ni najmanje umanjilo njezinu vrijednost.
Uslijed njezina velikog opsega, izvorna knjiga sadrzi, naime, 544
stranice, pa bi zbog toga bila i glomazna i nepraktidna za rukovanje,
odludili smo je izdati и tri dijela. Njezin sadrzaj veoma pogoduje
tome, jer se ditava materija i sastoji od tri podjednako velika po-
glavlja, koja cine cjelinu za sebe. Ipak valja napomenuti da su sva
tri dijela medusobno idejno i sadrzajno povezana, jer tek zajedno
daju kompletan pregled sinh ideja i dosadasnjih teoretskih dostignuca
и najtezoj i najkompliciranijoj fazi sahovske partije — sredisnjici.
Djelo je prvi puta izdano 1952. god. i to pod nazivom »Strategija
i taktika Sahovskog umijeca«. Medutim, pokazalo se da и knjizi ima
dosta poglavlja koja se mogu poboljsati i ispraviti pa je sam autor
uz pomoc Abramova i Konstantinopoljskog 1958. god. knjigu preradio
i izdao je pod dana&njim naslovom »Strategija i taktika saha«. U tom
novom izdanju izbadena su dva velika poglavlja i to zbog osobitih
razloga. Jedno od izbacenih poglavlja je poglavlje о sahovskim otva-
ranjima jer se otvaranja vrlo brzo mijenjaju, pa bi knjiga zbog tih
promjena izgubila svoju vrijednost. Drugo su gotove, komentirane
partije, zbog istog razloga, jer dio koji sadrzi otvaranja je podlozan
promjenama tako da je taj dio kasnije izdan kao zasebna knjiga.
Ostalo je opceniti sadrzaj koji je neobicno potreban sahistima, osobito
mladima и razvoju, da bi mogli pravilno ocijeniti poziciju i snaci se и
odredenim strateskim i taktickim pozicijama, a taj tip literature, bez
obzira na veliko obilje materijala, je jako deficitaran na svim jezit-
nim podrucjima.
Uz to bi htjeli reci nekoliko rijeci о autoru Georgiju Mihailovicu
Lisicinu, vrlo jakom sovjetskom medunarodnom majstoru, koji je
sigurno imao snagu jakog velemajstora, ali je imao tu nesredu da je
zivio и vrijeme kada je bilo vrlo malo medunarodnih turnira, tako
da na medunarodnom planu nije postigao punu afirmaciju. Po godi-
5
пата Lisicin je vrSnjak Botviniku г pripada onoj generaciji sovjet-
skog Saha koja se izborila za danaSnje pozicije sovjetskog Saha и
svjetskim razmjerima, tj. Svrsto su zauzeli prvo mjesto, koje ne
ispuStaju ve6 viSe od pola stoljeda.
Lisicin je zivio и Lenjingradu i bio je trostruki prvak Lenjin-
grada, Sto samo za sebe vec govori vrlo mnogo. Osim toga ucestvovao
je deset puta и finalu prvenstva Sovjetskog Saveza, sto je, takoder,
svojevrstan podvig. U tim Sampionatima, ni и kojem slucaju, nije
igrao sekundarnu ulogu, vec je zauzimao stalno solidna mjesta, a и
nekim Sampionatima je ostvario i vrlo visok plasman. Npr. na 8.
Sampionatu podijelio je 3—5 mjesto, a na 21. Sampionatu, koji je bio
osobito jak, zbog toga, sto je ve6 mlada garda pocela potiskivati stare
igrace, Lisicin se nije dao i podijelio je s Petrosjanom 4—5. mjesto.
Zbog svojih dobrih rezultata bio je uvrSten s biranim sovjetskim
majstorima 1935. god. na medunarodni turnir и Moskvi i tu je zauzeo,
na izgled, skromno 15. mjesto. Medutim, kada se malo pogleda taj
plasman, vidi se da je on postigao 9 bodova, samo 4 manje od pobjed-
nika Botvinika i Flohra, a iza njega su ostali po plasmanu tako jaki
velemajstori kao Sto su: Stahlberg i Pirc. Drugi njegov nastup na
medunarodnom planu bio je 1946. god., kad je na vrlo jakom turniru
и Helsinkiju zauzeo 2. mjesto, Sto mu je omogutilo da se afirmira
kao vrlo jak praktitan igrai и medunarodnim okvirima.
Druga vrijednost Lisicina su njegove knjige, koje su ostale iza
njegove prerane smrti. To je и prvom redu knjiga koja je pred nama,
a osim toga tu bi se mogla izdvojiti izvanredna knjiga о Sahovskim
kona&nicama, koja je izdana 1956, zatim jedna Sahovska pocetnica,
knjiga о Sampionatu SSSR-a 1939. itd.
Inace je Lisicin bio inzenjer i redovno je obavljao svoje radne
zadatke, tako da se nije nikad mogao potpuno posvetiti Sahu. Osim
tih djela istakao se kao teoretitar — dao je veliki doprinos и razvoju
i tretiranju Retijevog otvaranja.
Prevodilac
6
METODICKI SAVJETI
U ovoj knjizi izlaze se kurs
taktike i strategije Saha, koji je
ilustriran mnogobrojnim primje-
rima iz prakse sovjetskih igraca
i Sahovskih kompozitora. Glavni
cilj ovog djela je da se svestra-
no upozna citatelj s kompleksom
suvremenih strateSkih i taktidkih
ideja.
Poslije izucavanja prvog i dru-
gog dijela citatelj je vec u stanju
steci jedan takticki osjecaj, ko-
ji ce mu dozvoliti da u daljnjem
toku razumije elemente strate-
gije i stvaranje strateSkog pla-
na. Kada se upozna s elementi-
ma taktike i strategije, citatelj
moze pristupiti analizi sahovskih
partija u cjelosti.
Izgleda da je najteze u Sahu
shvatiti proradun kombinacija i
ocjena pozicije, Sto je vezano s
odredenim stvaralackim apstrak-
tnim miSljenjem i maStom. Pro-
radun kombinacija je dan u odre-
denom razdjelu drugog dijela, a
ocjena pozicije na kraju treceg
dijela ove knjige. Treba primi-
jetiti da je vrlo komplicirano kod
sebe razviti mogudnost apstrak-
tnog miSljenja i stvaraladke ma-
ste. Zbog toga mozemo preporu-
citi citateljima, prije nego Sto
pogleda rjesenje odredenog pri-
mjera, neka pokuSa rijesiti taj
primjer samostalno i to tako da
se koristi samo dijagramom ili
pozicijom na Sahovskoj tabli, ali
da ne pomice figure. Ako u to-
ku 10 minuta ne uspije naci rje-
senje onda neka pogleda u tekst.
Paralelno s proucavanjem teo-
rije svaki Sahist se mora baviti
i praksom. UceSce na natjecanji-
ma, kao Sto pokazuje iskustvo,
pojacava i proSiruje teoretsko
znanje. Postepeno svestrano u-
poznavanje sa Sahovskom teori-
jom i to u suradnji s praksom
daje ono Sto se danas naziva Sa-
hovska tehnika. Cim je viSi teo-
retski nivo Sahiste, dim je Sira
njegova praksa, tim de viSa biti
i njegova tehnika, koja je zapra-
vo sinteza teorije i prakse.
Medutim, kada Sahist ovlada
tehnikom Saha, on nema pravo
pocivanja na lovorikama. Potre-
bno je svakodnevno pratiti ra-
zvoj teorije, svakodnevno treba
raditi na svojoj tehnici. Ukratko
redeno, treba ici u korak s ra-
zvojem Saha.
Na zalost svi Sahisti nemaju
toliko strpljenja i marljivosti.
Zbog toga se neki od njih sla-
bije snalaze u pitanjima Sahov-
ske taktike. Oni slijepo vjeruju
u strateSke ideje, u dobru i lo-
Su poziciju svojih figura i neke
druge Sahovske zakone. Drugi su,
medutim, opsjednuti Sahovskom
7
taktikom i ignoriraju strateSke
ideje. Oni .dobro kombiniraju,
katkada im uspije sprovesti sjaj-
nu ataku na protivnidku pozici-
ju, ali nece post!ci velike rezul-
tate. Treba pamtiti da je put
prema majstorstvu uvijek uvje-
tovan svestranim proudavanjem
Saha.
Brzi rast Sahovske tehnike za-
visi u mnogom о samokriticnosti
i kriticnosti onih koji igraju od-
lucujudu ulogu u stvaraladkom
usavrSavanju. Kriticka analiza
majstora, velemajstora, objektiv-
na analiza vlastitih pogreSaka,
potpuno odsustvo umiSljenosti i
nekriticnosti i jedna smirenost
pomazu brzom formiranju Sahov-
skog majstora.
Za vrijeme sahovske partije
veliki znacaj ima prilaz igri. Po-
trebno se je prisiliti da se po-
vuce potez tek nakon sto se od-
redi odredeni cilj i nakon Sto se
konkretno pregledaju sve mo-
gucnosti. Ujedno se treba nauci-
ti igrati po planu, a uz to pra-
titi mogucnosti svog protivnika.
Kao Sto je ukazao eks-Sampion
svijeta Botvinik (napisano u
»Sahmaty v SSSR« 1949. g. br.
3), talent, karakter, fizicke mo-
gucnosti i priprema, to su 4 vr-
lo vazne komponente koje odre-
duju uspjeh ovog ili onog Sahi-
ste. Zbog toga svaki Sahist mo-
ra obratiti paznju pitanjima fi-
zickog odgoja. Vazno se je pri-
viknuti i prisiliti da se ne uzbu-
duje za vrijeme partije i da ne
upadate u paniku i u depresiju
u slucaju poraza. Uglavnom, je-
dnom rijedju, treba biti miran i
uvjeren u sebe.
8
OPCA PITANJA SAHOVSKE BORBE
Kod analize prim j era, kojim se
ilustriraju element! taktike (u
prvom i u drugom dijelu) ili de-
menti strategije (u tredem dije-
lu) i strateSki plan, mi demo ne-
izbjezno susresti nekoliko pita-
nja od opceg znacenja. Sva ta
pitanja razmatraju se u ovom
poglavlju.
OSOBITOSTI SAHOVSKE BORBE
Sahovska borba je borba neo-
bidnog tipa. Ovdje ne rjesava
uvijek materijalna ili poziciona
prednost, kao sto je prednost u
kolicini figura ili pjesaka, ili
prednost u smislu boljeg raspo-
reda figura ili pjesaka u uspo-
redbi s figurama i pjesacima pro-
tivnika. Katkada se moze pobi-
jediti s manjom kolidinom bor-
benih snaga, ili dak u situacija-
ma kada ima§ losiju poziciju.
Kako se to moze objasniti?
Specificnost saha se prije sve-
ga sastoji u tome da postoji oso-
bita uloga kraija u Sahovskoj
borbi. Ako je objavljen sah, on-
da treba prije svega zastititi kra-
Ija. Ako se dogodi da je napad-
nuta bilo koja druga figura, nju
je moguce ostaviti bez bilo ka-
kvih posljedica, ili cak odgovo-
riti na taj udar protuudarom.
Ako nema mogucnosti da se spa-
si kralj od saha, onda je borba
zavrsena bez obzira na materi-
jalnu i pozicionu prednost je-
dnog ili drugog igraca. Osobita
uloga kralja javlja se u sluca-
ju pata, vjecnog saha itd.
Br. 1
P. KERES
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и cetiri poteza)
9
U zadatku Р. Keresa materi-
jalna prednost je na strani crnog,
ali dobiva bijeli zbog toga jer je
crni kralj krajnje nepovoljno po-
stavljen: 1. Lg5! TH 2. Lf4 Sc6
3. Ld2 i 4. Lc3 mat, od cega
nema obrane.
Br. 2
Remi
Bijeli ima tri pjesaka vi§e, ali
crni ima osiguran remi zbog pa-
ta: 1. f6 Lf6:+! 2. Kf6: pat.
Br. 3
SAMKOVIC—POLJAK
(Lenjingrad 1953)
Bijeli vufce i dobiva
(Mat и dva poteza)
Sanse su na strani crnog koji
ima jake slobodne pjesake, ali
bijeli daje mat. 1. Dh6:4-! Kg8
(Hi 1. ... Kh6: 2. Th3 mat) 2. П
mat.
Kod napada na rohadnu pozi-
ciju vrlo cesto treba zrtvovati
figure ili pjesake sa ciljem da
se razbije pjeSacka obrana.
Br. 4
BATUJEV—ABDUSUMATOV
(Prv. »Truda«, 1951)
Bijeli vu£e i dobiva
Bijeli je dobio na slijedeci na-
din: 1. Lh7:-H Kh7: (Hi 1. ...
Kf8 2. Lh6!) 2. Lf6! Lf6: (Na
2. ... gf6 odluduje 3. Td3 Lf8 4.
Th3+ Lh6 5. Dh4, a na 2. ...
Lf8 slijedi 3. Td3 Dc6 4. Th3 +
Kg8 5. f3 i nema obrane od 6.
Dh4) 3. ef6 i bijeli dobiva.
10
Br. 5
KAN—ARATOVSKI
(Lenjingrad 1951)
1. Dg7! i crni je predao jer mu
je jednako lose: 1. ... Tf8 zbog
2. Sf6+ i 1. ... Tg7: 2. hg7 i пе-
та obrane.
Moze li crni igrafi 1. ... Lg2:?
Crni je morao dati kvalitetu:
1. ... Tf5: (Do mata bi dovelo
1. ... Lg2:? 2. Se7 + Kh8 3.
Dh7:-H) 2. Tf5: De3:+ 3. Khl
Lg2:+ 4. Dg2: Te8 5. Dd5+ Kh8
6. Tf3 i bijeli je uskoro dobio.
Druga osobitost koja ima ve-
liki upliv na tok sahovske borbe
je pravilo о promociji pjesaka u
figuru po zelji.
Br. 6
NEJSTADT—GORBULIN
(Moskva 1946)
Bijeli vuSe i dobiva
Br. 7
Bijeli vuce i dobiva
Vidimo tipican pjesacki pro-
dor: 1. b6! ab6 2. a6! Lb8 3. a7!
Sa7: 4. c7 i bijeli dobiva.
Br. 8
RESHEVSKY—BOLESLAVSKI
(Zurich 1953)
Crni vuce i remizira
Posljednji potez bijelog bio je
1. T3d7?. Pravilno je bilo 1. Td8
i sada je crni mogao postici vr-
lo jednostavno remi igrajuci 1.
... Ta7! sa ciljem da odvuce to-
ll
pa i provede pjeSaka u damu.
Interesantno je primijetiti da su
tu moguCnost previdjela oba pro-
tivnika.
Nismo se sluCajno zaustavili na
tim osobitostima Sahovske bor-
be. S vremenom Cemo uvidjeti
veliki utjecaj tih sahovskih spe-
cificnosti ne samo na kombina-
cije nego i na strateSke planove
igre. Osobito uloga kraij a i pro-
mocija pjesaka kompliciraju,
proSiruju i obogacuju mogucno-
sti obiju strana.
SAHOVSKA PARTIJA
Citav proces sahovske borbe od
prvog poteza do momenta kada
se jedan od protivnika priznaje
pobijedenim ili dok ne uslijedi
sporazum na remi, nazivamo Sa-
ho vs kom partijот. Nju mozemo
podijeliti na dva osnovna dije-
la: 1) borba s pasivnim uCeSCem
kraljeva i 2) gdje jedan ili oba
kralja imaju aktivno uCeSce. (Na
ovaj pasus su kasniji suradnici,
koji su preradili knjigu, stavili
primjedbu da je to malo previ-
Se formalna podjela, tako da ni-
je kasnije potpuno prihvadena).
Prvi dio partije takoder se
moze podijeliti na dva stadija:
A) borba s neodredenim i nede-
finiranim pozicijama — to se u-
glavnom deSava u prvih 15 po-
teza — kad raspored figura i
pjeSaka joS nije poprimio kon-
kretne konture i B) borba u od-
redenim pozicijama, kad je lini-
ja pjeSaCkih lanaca i raspored fi-
gura poprimio konkretne oblike.
Stadij »A« mi katkad nazivamo
otvaranje (poCetak), a sta-
dij »B« nazivamo s r e d i S n j i-
c a (sredina igre). Drugi dio Sa-
hovske partije bi mogli nazvati
konac igre odn. konaCnica.
Ovdje treba primijetiti da se taj
dio partije cesto ne pojavljuje.
U srediSnjici se borba Cesto mo-
ze zavrSiti matnim napadom ili
tako velikim gubitkom borbenih
snaga da svaki daljnji otpor po-
staje besmislen. Ali u vedini par-
tija, osobito medu majstorima i
velemajstorima, borba Cesto pre-
lazi u konaCnicu i to s aktivnim
uCescem jednog ili dva kralja.
12
SAHOVSKE POZICIJE, ZADACI I STUDIJE
U procesu sahovske partije po-
javljuje se citav niz najrazlici-
tijih pozicija. Pod terminom po-
zicija podrazumijeva se raspo-
red figura i pjesaka obih strana
u bilo kojem momentu sahov-
ske partije. U rasporedu pojedi-
ne figure ili pjesaka uvijek je
bolje govoriti kao о polozaju
kralja ili polozaju topa itd. Ko-
licina mogucih sahovskih pozi-
cija je neobicna velika. Euwe
je jednom napisao: »Kada bi
12,000.000 sahista neprekidno po-
kusavali istraziti najbolje pote-
ze u svim logicnim pozicijama
i kad bi na svaku potrosili sa-
mo jednu desetinku sekunde,
trebalo bi im trilion vjekova da
bi otkrili sve mogucnosti«.
Za vrijeme igre svakom sahi-
sti pripada zadatak da ocijeni
pozicije koje se pojavljuju, za-
tim da pravilno ocijeni poziciju,
sto znaci da razumije njezine
dobre i lose strane, zatim to
znaci da mora vidjeti moguc-
nost za plan daljnje borbe i tre-
ba naci pogodnosti ove ili one
operacije koja omogucuje da se
stvori dobar plan daljnje igre.
Pravilna ocjena pozicije je u
stvari zalog uspjeha.
Zadaci i studije — su
umjetne pozicije, koje su na-
stale kao rezultat procesa stva-
ranja sahovskih kompozitora. U
problemima bijeli daje mat cr-
nom kralju u odredenom broju
poteza, a u studijama postoji od-
redeni zadatak — bijeli obicno
mora dovesti borbu do jasno do-
bivene pozicije ili do remi-pozi-
cije. Proucavanje problema ili
studija je vrlo korisno, narocito
ako su njihove pocetne pozicije
prirodne, tj. da podsjecaju na
pozicije iz prakticne sahovske
partije.
Pogledajmo nekoliko studijskih
i problemskih pozicija:
Br. 9
S. LIMBACH
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и osam poteza)
Vrlo poucan problem Limba-
cha koji tretira problem iznu-
dnice. 1. De4! blD 2. Dbl:+ Tgl
3. Db7+ e4 (Ako bi crni igrao
3. ... Tg2 onda slijedi 4. De4
Kgl 5. Del mat) 4. De4:+ Tg2 5.
Dbl+ Tgl 6. Db7 + Tg2 7. De4
Kgl 8. Del mat.
13
Br. 10
V. OLEJNIK
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
Crni ima vrlo opasnog slobo-
dnog pjesaka, ali bijeli ga uopce
ne pokusava zadrzati i igra: 1.
Tg7! Kh4 (Hi 1.... hlD 2. Lg4+
sa slijedecim 3. Sf5 mat. Na 1.
... Kh6 slijedi 2. Sf5+ i 3. Lg4
mat) 2. Sf54- Kh3: 3. Tg3 mat.
Poslije 1. Tg7 crni moze igrati 1.
... Sg6. U tom slucaju do mata
dovodi 2. Th74- sa slijedecim 3.
Se4 mat.
Br. 11
A. SALI, 1634
Bijeli vuce i remizira
Bijeli pocinje i postize remi,
bez obzira sto je slabiji za dva
pjesaka. 1. Th74- Kg3 2. Te7
(Ako crni prihvati zrtvu topa
onda je bijeli u patu) 2. ... Td8
3. Td7! Ta8 4. Ta7! itd. — sli-
jedi vjecni napad na crnog topa.
Br. 12
D. LOLLI, 1768
Crni vuce i remizira
Crni postize remi putem 1.
...Dh4 + 2. Dh7 Dd8+ 3. g8D
(Hi 3. g8T Df6+, ako 3. g8S ili
3. g8L onda 3. ... Dd4+) 3....
Df6+ 4. Dgg7 Dd8+ 5. Dhg8
Dh4+ 6. D7h7 Df6 + . U slucaju
2. Kg8 к remiju vodi 2.... Dd8 +
3. Kf7 Dd7+ 4. Kf6 Dd4+ 5.
Kg6 Dg4+ 6. Kh6 Dh4 + .
14
SAHOVSKA TEORIJA, TAKTIKA I STRATEGIJA
Sahovska teorija je
opcenito iskustvo obogaceno ra-
dovima analiticara i kompozito-
ra. U danasnje vrijeme je pot-
puno nezamislivo nastupati na
bilo kakvom natjecanju bez po-
znavanja, makar osnova, sahov-
ske teorije.
Znacajan razvoj dobila je teo-
rija otvaranja i teorija konacnica.
Tome su doprinijeli radovi mno-
gih sovjetskih sahista. Iskustvo
borbe u sredisnjici nije za sada
ni priblizno analiticki iscrplje-
no, iako je ucinjeno mnogo po-
kusaja u tom smislu. Suvremena
teorija sahovskih otvaranja, sre-
disnjice i konacnice razmatra
pitanja relativne vrijednosti fi-
gura i pjesaka, zatim tzv. dobre i
lose pozicije borbenih jedinica,
strateske i takticke ideje i ele-
mente kombinacija, slozene tak-
ticke ideje, strateSke planove, ta-
koder i teoretske pozicije (tipi-
cne pozicije u otvaranju, sredi-
snjici i konacnici).
Organizacija sahovskih snaga
je detaljno razmotrena u trecem
dijelu ove knjige, medutim, i
ovdje treba ne§to malo reci о
tome sto de pomoci u izucavanju
taktike, koja je opisana u prvom
i drugom dijelu ove knjige.
U partiji se cesto provode ta-
kve operacije, kod kojih je po-
trebno dati svoje figure ili pje-
sake da bi za uzvrat unistili bilo
kakve figure ili pjesake protiv-
nika. Kod toga se racuna s ap-
solutnom vrijednoscu figura. Da-
nas se smatra da su otprilike
vrijednosti lovca i skakada pod-
jednake, a svaki od njih da vri-
jedi otprilike tri pjesaka. Zatim,
top je po svojoj snazi otprilike
jednak lakoj figuri s dva pje-
saka. Dama je otprilike podje-
dnaka snazi dvaju topova ili tri
lake figure. Medutim, snaga fi-
gura nije uvijek velicina koja je
konstantna i postojana, i zavisi
od broja polja koja se nalaze
pod njezinim udarom odn. dje-
lovanjem. Zatim, od slobode nje-
zinog pomicanja, tj. pomicnosti
i drugih faktora. Npr. s tocke
gledista snage, najpovoljniji je
polozaj figure u sredistu ploce,
tj. centralizacija figure.
Na taj nacin u sahovskoj partiji
relativna vrijednost figura kole-
ba u izvjesnim djelovima i nije
uvijek jednaka njezinoj apsolut-
noj snazi.
U ocjeni polozaja kralja veliki
znacaj ima faktor s i g u r n o-
s t i. U vezi s time kao pravilo
se moze smatrati da je dobar
kralj onaj koji je zasticen pje-
sacima i figurama, ali pri tom
treba uzeti u obzir i mogucnosti
i napada i obrane. Тек u kona-
dnici kao po pravilu faktor si-
gurnosti kralja vise nije tako
vazan u vecini sludajeva po-
staje vrlo korisno centralizirati
kralja, tj. postaviti ga u samu
sredinu ploce.
Relativna vrijednost pjeSaka u
mnogim sludajevima, narodito u
konacnici, ovisi od stupnja nje-
gove pomidnosti.
Relativna vrijednost figura i
pjesaka cesto se mijenja. »Lo§u
figuru« moze se pojacati tako da
se je prevede na drugu todku,
ili obratno »dobru figuru« se
moze oslabiti tako da se potisne
u losu poziciju. Vazno je za stra-
teski plan igre da se raspolaze
15
s figurama i pjesacima tako da
svaka od njih svojim djelovanjem
ne ometa djelovanje drugih fi-
gura i to se naziva h a r m о n i-
ja figura i pjesaka. Sa-
rno se po sebi razumije, da to
pravilo kao i mnoga druga, tre-
ba shvatiti sa stvaralacke strane,
jer poziciona igra je nedjeljiva
od taktidke, tj. kombinacione.
Desi se da se i lose rasporede-
nim figurama i pjesacima katka-
da uspijeva dobiti partiju za-
hvaljujuci tome sto protivnik
ima jos losije rasporedene svoje
borbene snage.
Navest cemo ovdje strateske
ideje, ili, drugim rijecima, ele-
mente sahovske strategije, koji
su osnova u izucavanju strate-
skog plana:
1. Mobilizacija figura i centra-
lizacija pjesaka (razvoj figura u
otvaranju).
2. Poboljsanje polozaja figura
— potiskivanje figura protivni-
ka.
3. Razmjena figura (»lose« za
»dobre«).
4. Poboljsanje i ucvrscivanje
vlastite pozicije — oslabljivanje
pozicije protivnika.
5. Ogranicenje protuigre pro-
tivnika.
Pogledajmo primjere:
Br. 13
KOTOV—BARCZA
(Moskva—Budimpesta, 1949)
Br. 14
KERES—BARCZA
(Savno—Zdroj 1950)
Bijeli na potezu
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli ima pjesaka vise uz bo-
Iji polozaj kralja. U partiji je
slijedilo 1. d6 (Sa ciljem da se
zahvati tocka b5) i crni je predao
jer 1. ... Sa84- 2. Kb5 s putova-
njem kralja na a6-b7 gubi. Po-
mocu 1. d6 bijeli je sproveo stra-
te§ku ideju potiskivanja figura
protivnika.
Keres je ispocetka pojacao
svoju poziciju figura i pjesaka:
1. d6 Dd7 2. a4 Kf8 (Inace je
nemoguce uvesti u igru topa) 3.
Df3 (Dama se prevodi na cen-
tralnu tocku d5) 3. ... Kg7 4. h3
(Bijeli kralj treba uporiste u
slucaju odlaska topa s prvog re-
da) 4. ... Tc8 5. Dd5 Ld4 6.Td4:!
(Odstranjuje obranu pjesaka b6)
16
6. ... Тс5 (Ако bi crni igrao 6.
...ed4 onda bi slijedilo 7. Sb6:
Tcl+ 8. Kh2 Dd8 9. Dd4: s do-
bitkom zbog toga sto bijeli ima
materijalnu i pozicionu pred-
nost) 7. Sb6:I (I bijeli odgovara
protuudarom) 7. ... Td5: 8. Td5:
Df5 (Hi 8. ... Dd8 9. d7 Kf7 10.
a5) 9. d7 i crni je predao. U tom
primjeru vidimo poboljsanje
pozicije dame centralizacijom
(centralizacij a figure),
zatim ucvrscivanje pozicije vla-
stitim potezom bijelog (2. a4) i
razlicite takticke ideje koje ce-
mo razraditi u daljem toku
knjige.
Sada cemo nabrojiti elemente
taktike:
Osnovni element!
1. Dvojni udar
2. Otkriveni napad
3. Otkriveni sah
4. Poluvezivanje
5. vezivanje
Pomocni element!
6. Navlacenje
7. Odvlacenje
8. Odstranjivanje
о b r a n e
9. Prekrivanje
10. В 1 о к a d a
11. Oslobadanje polja
12. I z n u d n i c a.
Treba reci da se takticki ele-
ment! ostvaruju u praksi pomocu
saha, zrtvom, izmjenom figura,
napadom slabije figure na jacu,
prijetnjom mata itd. Drugim rije-
cima, sve takticke ideje zasno-
vane su na nekoj prinudi. U
praksi se taktidki element! vrlo
rijetko primijenjuju izolirano.
Obicno se oni susrecu u obliku
kombinacije koja je kompleks
taktickih ideja.
Takticki element! i kombina-
cije mogu se primijeniti za posti-
zanje materijalne ili pozicione
prednosti, zatim za ostvarivanje
bilo koje od strateskih ideja, ali
najcesce od svega oni su vezani
s idejom prema jednom od slije-
decih ciljeva:
2. M a t (opcenito)
2. Mat na posljednjem
r e d u
3. Uguseni mat
4. Mat na pretposljed-
n j e m r e d u
5. Rusenje pjesacke
obrane kralja
6. Pat
7. Ponavljanje poteza
8. Teoretski i pozicio-
n i r e m i
9. Promocija pjesaka.
Kod provodenja taktickih kom-
binacija i operacija treba imati
u vidu jos dvije takticke ideje:
1. Protivudar
2. Medupotez.
Pogledajmo nekoliko primjera:
Br. 15
STEINSAPIR—ESTRIN
(Moskva 1946)
Crni vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
17
1. ... Dd24-! (Takticki ele-
ment — odvlacenje) 2. Ld2: Tf2+
3. Dg2 Tg2: mat. Kombinacija
crnih je ujedinila taktidke ele-
mente — odvladenje s idejom
mata. Zrtvom dame provedena
je ta kombinacija.
Br. 16
SCHALLOP—ClGORIN
(Podjebrady 1896)
Crni vuce i dobiva
1. ... Le5! s prijetnjom mata
u jednom potezu. Bijeli je pre-
dao, jer poslije iznudenog 2. Se5:
(Ili 2. f4 Lf4:) 2. ... Tdl:+ 3.
Ldl: Del + dobiva mat. Ova
kombinacija se sastoji od pro-
tivudara i odvladenja (1. ...Le5!)
i oslobadanja polja (2.
Tdl:+).
Br. 17
BONDAREVSKI—MACKEVIC
(Lenjingrad 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Sarno u potezu 1. Se6! sumira
se istovremeno i odvladenje (pje-
§aka f7) i oslabadanje polja (d4)
i otkriveni napad (na tocku g7)
i protivudar, (zbog toga sto je
bijeli ostavio svog topa pod u-
darom figura protivnika). Sve tri
razmotrene kombinacije provo-
dile su se sa zrtvom figura. No
takticke operacije mogu biti i
bez zrtava.
Br. 18
CAPABLANCA—MARSHALL
(6. p. meda, 1909)
Kombinacija Bondarevskog, ta-
koder, sadrzi nekoliko taktickih
ideja:
Bijeli vuSe i dobiva
18
Slijedilo je 1. Lf8!. (To nije
zrtva lovca, jer je crna damave-
zana zaStitnom kralja od Saha i
to je samo napad na nju) 1. ...
Dh7: 2. Th7:4- (Dvojni udar) 2.
... Ke8 3. Ta7: i crni je predao.
Br. 19
EUWE- SAMISCH
(Stuttgart—Neuheim 1937)
Bijeli vuSe i dobiva
Odluduje 1. Sf4! i bez obzira
kuda bi crni top isao bijeli pro-
vodi odludujudi udar. Ne pomaze
ni 1. ... Th6 + zbog 2. Dh6:!,
dime se odstranjuje obrana to-
dke g6, jer na 2. ... Lh6: 3. Sg6+
odluduje. Slabo je 1. ... De3:
zbog 2. Se6:4-.
StrateSke ideje su, takoder,
obidno dio slozenih zamisli. Ce-
sto se one ispreplicu s taktidkim
idejama. Izgradnja strateSkog
plana uvijek slijedi neki odre-
deni cilj i uvijek je nedjeljivo
vezana s osobitostima ove ili one
pozicije. Tako npr. u poziciji s
pozicionom prednosdu moze se
susresti plan napada i odgova-
rajuci tome slabija strana ima
plan obrane. U poziciji s otprili-
ke jednakim sansama za obje
strane, strateski plan ima desto
za cilj zahvat vaznih todaka,
otkrivanje vertikale i dijagonale,
sa slijededim prodorom u pozi-
ciju protivnika.
Br. 20
Bijeli vu2e i dobiva
Pred nama je dobro poznata
pozicija iz teorije konadnica. Bi-
jeli mora dobiti. Kakav je ovdje
plan igre? Dama se ne moie
obracunati sa crnim kraljem i
pjesakom bez pomodi svog kra-
lja. Znadi, da bi dobio crnog pje-
saka, potrebno je prevesti svog
kralja s polja a8 na polje a3.
Kako je to mogude postici?
Taktidkim putem primijenjujuci
blokadu: 1. Dc3+! Kbl (Crni je
prinuden blokirati vlastitog pje-
saka) 2. Ka7 Ka2 3. Dc2! Kai 4.
Da4+ Kbl (PjeSak je opet blo-
kiran vlastitim kraljem) 5. Ka6
itd.
19
Br. 21
Bijeli dobiva
Ova pozicija je vrlo vazna za
sahovsku teoriju i praksu. Bijeli
mora prevesti pjesaka u damu
ili za njega osvojiti topa. Sto
stoji na putu ostvarivanja po-
stavljenog cilja? Crni kralj i crni
top. Treba dakle poduzeti odgo-
varajude mjere: 1. Tel 4-1 (Da
bi se potisnulo cmog kralj a od
pjeSaka) 1. . ..Kd7 2. Te4! (Pri-
prema 3. Kf7, Sto je odmah bilo
nemoguce odn. nekorisno zbog
sahova crnim topom) 2. ... Thl
3. Kf7 Tfl+ 4. Kg6 Tgl+ 5. Kf 6
Tg2 (Ako bi crni nastavio 5....
Tfl4- slijedilo bi 6. Kg5 Tgl4-
7. Tg4 i bijeli bi dobio) 6. Te5!
Tf24- (Hi 6. ... Tgl 7. Tg5) 7.
Kg6 Tg24- 8. Tg5 (Prekrivanje)
i pjesak prolazi u damu.
Kod izgradnje plana uvijek
treba uzeti u obzir mogucnosti
protivnika. Tako ako npr. u po-
ziciji postoji prednost i nju treba
realizirati, onda se obicno stvar
svodi na to da se ogranidi protu-
igra protivnika.
Br. 22
WISKER—Mac DONALD
Bijeli vuce i dobiva
Kako se ovdje moze dobiti? U
partiji je bilo igrano 1. a74-??
(Tipicna greska) 1. ... Ka8 i
nastala je remi-pozicija zbog to-
ga sto je ovdje potpuno besko-
risno nastaviti 2. Ka6 Tg6+ 3.
Tc6 Tc6:+, ili 2. Td7 Tb5:4-I 3.
Ka4 Ta54-! i pozicija bi bila
remi. Umjesto 1. a74-?? trebalo
je nastaviti 1. Td7! s idejom da
se pojada polozaj kralja i pjesa-
ka i da se sprijeci aktivnost crnog
topa. Dalje bi moglo slijediti 1.
... Th5 2. Kb6 Th64- 3. Kc5 (S
prijetnjom b6-b5) 3. ... Th5+
4. Kc6 Th6 4- 5. Td6! (Prekriva-
nje) 5. ... Th8 (Inade slijedi mat
u 3 poteza) 6. b6! (Sada je po-
zicija bijelog znatno pojacana i
dobitak vise nije tako komplici-
ran) 6. ... Tg8 7. Te6 (Plan bi-
jelih sastoji se u tome da se iz-
mijene topovi. Kod tog plana
bijeli treba izbjegavati patne
kombinacije protivnika) 7.... Td8
(Ovim potezom spredava se 8.
Kd7 i 9. Te8) 8. Te7 Ka8 9. Kc7
Tb8 (Ili na eventualno 9. ...
Tc84- 10. Kd7 Tc74- 11. bc7 i
bijeli dobiva) 10. Te6 (Crni se
nasao u iznudnici) 10. ... Th8
20
(Ili 10. ... Tc8+ 11. Kd7 s iz-
mjenom topova) 11. Kd7 Th74-
12. Te7 Th8 13. Te8+ s lakim
dobitkom.
Mnogi strateski problem! rje-
savaju se pojacavanjem pozicija
figura, potiskivanjem figura pro-
tivnika i slabljenjem njihovih
pjesaka.
Br. 23
ZUBAREV—ALEKSANDROV
(Moskva 1915)
Bijeli na potezu
1. Kf2 (Plan bijelog sastoji se
u pojacanju pozicije kralja i ska-
kaca) 1. ... Ke7 (Na 1. ... Kf7
slijedi 2. Ke2 Kg6 3. Ke3 Kg5
4. g3 i kralj putuje preko d3-d4-
-c5, kao sto je pokazao Grigor-
jev) 2. Ke3 Kd8 3. Kd4 Kc7 4.
Kc5 Lc8 5. Sb4 Lb7 6. g3 (Spre-
cava potez d5-d4) 6. ... Lc8
(Crni je prisiljen na pasivnu o-
branu. Sto sada radi bijeli?) 7.
Sd3! (Skakac se prevodi na kra-
Ijevo krilo da bi tamo stvorio
pjesacke slaboce) 7. ... Ld7 8.
Sf4 g6 (Inace slijedi 9. Sh5 g6
10. Sf6) 9. Sh3 h6 10. Sf4 g5 11.
Sh5 (Da bi poslije manevra Sh5-
-f6-g4 jos vi§e oslabio erne pje-
sake) 11. ... Le8 12. Sf6 Lf7 13.
Sg4 h5 14. Se3 Lg6 (Ako 14. ...
h4 onda 15. gh4 gh4 16. Sg2 h3
17. Sf4 s osvajanjem pjesaka i
dobitkom partije) 15. h4 (Fiksira
pjesaka na h5) 15. ... gh4 (Ili
15. ... g4 16. Sg2 sa slijedecim
17. Sf4) 16. gh4 Le4 (Inace slijedi
17. Sg2) 17. Sfl! (To je pocetak
dugog putovanja skakaca, poslije
kojeg on dolazi na tocku f4) 17.
... Lf3 18. Sd2 Le2 (Ili 18. ...
Ldl 19. Sb3 Lb3: 20. ab3 s do-
bivenom pjesackom konacnicom)
19. Sb3 Lg4 20. Sd4 Lh3 21. Se2
Lf5 22. Sf4 Lg4 (Dalje je vrlo
jednostavno. Treba samo iznuditi
da je na potezu protivnik) 23.
b4! Kd7 24. Kb6 Lf3 25. Ka6:
Kc6 26. Se6: i crni je predao.
Br. 24
LISICIN—HOLMOV
(Kijev 1954)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je u ovoj pozieiji proveo
slijedeci plan: 1. Lf4! (Ucvrscu-
juci pjesaka d6, bijeli istovre-
meno oslobada svoju damu) 1.
... Kb7 (Poslije 1. ... Kb8 odlu-
cuje 2. Dc6:! Dc6: 3. d74- i 4.
d8D + . Slicne kombinaeije ce se
razmatrati u poglavlju »Promo-
cija pjesaka^) 2. Kh2 (Polozaj
kralja na ovom polju sprecava
protivigru ernog) 2. ... a6 (Ili
21
2. ... а5 3. h4 Кс8 4. h5 а4 5.
Dc4 s osvajanjem pjeSaka a4 ili
h7. Crni je prisiljen na pasivnu
obranu) 3. h4! (Pomicanje pje-
saka na h-liniji pojacava pozi-
ciju bijelog. On zeli stvoriti ba-
zu na polju g7. Ako bi npr, sli-
jedilo 3. ... Kc8, onda bi iSlo
4. h5 Kb7 5. h6 Kc8 6. Kg3! Kb7
7. Le5! sa slijedecim 8. Kf4. U
daljem toku bi preveo damu na
g7 i bijeli bi izmijenio dame i
osvojio pjesaka na f5) 3. ... h5
(I ova obrana *se pokazuje kao
nedovoljna) 4. Ddl! Sb4 (Ako bi
slijedilo 4. ... Df7, onda razu-
mljivo ide 5. d7) 5. Dh5: Sd5 6.
Ddl Sf4: (Ili 6. ... De6 7. Dd4!
i 8. h5) 7. Df3+ (Dvojni udar)
7. ... Kb6 8. Df4: Kc5 9. h5! Df7
10. h6 Kc6 11. Dh4 Dh7 12. Df6
f4 13. d7-H i crni je predao. U
ovom planu sumiraju se mnoge
strateSke i taktidke ideje i ele-
ment!.
Br. 25
SAPOSNIKOV—BORISENKO
(Len jingrad 1953)
Crni na potezu
1. ... g4! (Posljednji potez bi-
jelog bio je Kf2 s idejom da se
kralj prevede na damino krilo,
ali vec je bilo kasno) 2. hg4
Sg4:+! (Da bi se oslobodilo po-
Ije f6. Sada crna dama stupa u
igru) 3. fg4 Dh44- 4. Kgl hg4
5. Lg4: (Inace slijedi 5. ... g3)
5. ... Lg4:. Stvara se pozicija
koja je beznadna za bijelog. Npr.:
6. Le5: Se5: 7. Se5: Df6 (Tocnije
od 7. ... f3 kao Sto je bilo u
partiji) ili 6. Se5: f3! 7. Sg4: Tg4:
8. e5 Tag8 9. Tf3: Se5: 10. Le5:
Del+ 11. Tfl De3+.
Osim strateskih elemenata,
kombinacija i plana igre, su-
vremena Sahovska teorija razma-
tra mnoge sahovske pozicije. U-
obidajeno je da njih nazivaju
teoretskim bez obzira da li se one
odnose na otvaranje, srediSnjicu
ili konacnicu. Broj teoretskih po-
zicija se svakim danom poveca-
va, zahvaljujuci praksi i radu
analitidara.
Svaki sahist treba izucavati
suvremene teoretske pozicije za-
to sto se one mogu mnogo puta
susresti u partijama u ovom ili
u drugom obliku. Znanje teoret-
skih pozicija olakSava proracun
taktickih operacija i strateskog
plana i pokazuje se kao bitna
pomoc kod ocjene pozicije. Zbog
toga cemo zajedno razmatrati
neke teoretske pozicije sa strate-
skim i taktickim elementima.
Treba reci joS nekoliko rijedi
о izgradnji Sahovske kombinaci-
je i strateSkog plana igre. I kom-
binacija i plan sastoje se iz va-
rijanata, pod cime mi podrazu-
mijevamo nekoliko poteza bije-
lih i crnih, vezanih medusobno
logikom Sahovskog razmiSljanja.
Mnoge varijante su forsirane, tj.
iznudene. Sahovske kombinacije
se zapravo zasnivaju na forsira-
nim varijantama, a istovremeno
u strateSkom planu isto tako mo-
22
gu se pojavljivati iznudene, ali
i ne forsirane varijante.
U zakljucku ovog poglavija re-
el cemo nesto о sahovskoj
taktici i strategiji. Sa-
hovska taktika istrazuje borbena
svojstva figura i pjesaka i mo-
gucnosti da ih se primijeni za
vrijeme partije. Uci nas kako da
provedemo s uspjehom pojedinu
borbenu operaeiju koja je od lo-
kalnog znacaja, kako da prove-
demo proracun pojedine borbene
operaeije. U pojedinim slucajevi-
ma sahovska taktika moze imati
samostalni znacaj, koji je odlu-
cujuci za ishod borbe.
Dio sahovske teorije koji istra-
zuje pitanja organizaeije sahov-
skih snaga, zatim izgradnje i o-
stvarivanja strateskog plana, na-
ziva se sahovska strate-
g i j a. Ona nas uci kako najbo-
Ije mozemo rasporediti svoje bor-
bene snage na ploci, kako da iza-
beremo cilj i sastavimo plan za
postizanje tog odredenog cilja,
kako da realiziramo taj odrede-
ni plan. Na taj nacin sahovska
strategija cesto ukljucuje u sebe
i sahovsku taktiku. Zbog toga u
sahu, bez obzira na mnogobroj-
ne iznimke, postoji jedna pozna-
ta formula: »Taktika je samo je-
dan dio strategije i ona se mora
potciniti strategiji i sluzi za nje-
zino provodenje*.
I tako u svim fazama sahov-
ske partije, neovisno о stanju po-
zicije i od postojanja pozicione
ili materijalne prednosti, neopho-
dno je rukovodenje strogo us-
mjerenim strateskim planom, ko-
ji je izgraden na osnovi stra-
teskih ili taktickih elemenata s
uzimanjem u obzir svih osobi-
tosti situaeije koja je nastala u
toku borbe. Plan igre obicno je
samo orijentacioni. On se kon-
kretizira i mijenja u zavisnosti
od dogadaja koji se desavaju u
partiji. Svaki potez u strateskom
planu mora biti potpuno izracu-
nat i takticki osnovan.
SAHOVSKA PARTIJA I SAHOVSKA TEORIJA
Sah je stvaralacki proces koji
se zasniva na dubokom pronica-
nju u sahovsku pozieiju, koji u
isto vrijeme zahtijeva konkretnu
analizu. Nije dovoljno znati i ra-
zumijeti ucenje о relativnoj vri-
jednosti figura, о elementima
taktike i strategije, о kombina-
cijama i о planu igre i u oejeni
pozicije. Treba to sve nauciti
primijenjivati u sahovskoj prak-
si, a to zahtijeva od Sahista stva-
ralacki prilaz. Tako se npr. u po-
jedinim pozieijama moze postici
i materijalna prednost pomocu
kombinaeije, a u drugima je po-
trebno i neophodno voditi jednu
dugotrajnu plansku borbu s pa-
zljivim pracenjem rasporeda fi-
gura i pjesaka i mogucim taktic-
kim operaci jama. Katkada treba
dati prednost dobrom rasporedu
svojih snaga za provodenje odre-
dene kombinaeije ili, naprotiv,
odreci se sjajne kombinaeije, ko-
ja bi, eventualno, mogla donije-
ti materijalnu dobit, ali bi uje-
dno pogorsala raspored vlastitih
snaga.
Kad sahovski majstor vuce po-
teze odredenog plana, on se u
23
principu ne drzi jedne strateske
ili takticke ideje. Ovdje se uvi-
jek sumira citav kompleks razli-
citih okolnosti.
Br. 26
ENEVOLDSEN—ALJEHIN
(Turnir nacija, 1939)
Crni na potezu
U ovoj poziciji crni bi prema
poznatom principu razvoja figu-
ra (mobilizacija figura i centra-
lizacija pjesaka) trebao naciniti
ili rohadu ili razvojni potez lov-
cem. Medutim, Aljehin, koji je
ocijenio osobitosti ove pozicije,
povukao je 1. ... Dd7. Zbog cega
se crni odlucio zagraditi put
svom lovcu? Odgovor je jasan.
Bijeli je prijetio zahvatiti tocku
f5 skakacem poslije 2. e4 i 3. Ld3,
cime bi se postigao pritisak na
poziciju protivnika. Zbog toga
crni sprijecava taj plan bijelog.
Sada bi na 2. e4 slijedilo 2. ...
Dg4 s dvojnim udarom na ska-
kaca na h4 i pjesaka e4. U par-
tiji je dalje slijedilo 2. g3 Dg4
3. Db3 Sg6 (Tim potezom crni
predlaze izmjenu skakaca ili iz-
nuduje povlacenje bijelog skaka-
ca) 4. f3 Dd7 5. Sg2 0—0 6. e4
Dd8. Kao rezultat tog manevra
crni je sprijecio razvoj inicijati-
ve protivnika, drugim rijecima
ogranicio je njegovu protivigru.
Na tom primjeru vidimo da isku-
sni sahist vrlo cesto tezi da pri-
je svega ogranici protivigru svog
protivnika.
Istovremeno ocjena pozicije je
usporedba snage i mogucnosti i
bijelih i crnih, a to je vezano
ne samo sa strateskim elementi-
ma nego i s taktikom. Prema to-
me postojanje lose figure koji
puta moze biti minus, koji se
moze kompenzirati bilo kakvim
drugim plusevima. Zbog toga kod
ocjene pozicije treba uzeti u ob-
zir sve strateske i takticke ele-
mente u cjelini. Ipak pitanje sa-
hovskog stvaralastva ne treba ni
najmanje smetati znacaju teori-
je. Ne smije se zaboraviti о va-
znosti svestranog proucavanja
kompleksa suvremenih sahovskih
ideja, jer to uvijek daje jednu
neophodnu pomoc kod izbora naj-
boljeg poteza, kod proracuna
kombinacije ili kod izgradnje
strateskog plana. Krace receno,
teorija znatno utjece na proces
sahovske borbe, no s njom se
treba sluziti vjesto, stvaralacki
a nikako ne dogmatski.
Sahovska teorija pocela se
stvarati vrlo davno. Mnoge tak-
ticke ideje bile su poznate prije
400—500 godina. Strateske ideje
su se pojavile nedavno. Princip
brzog razvoja figura, koji mi na-
zivamo mobilizacija figura i cen-
tralnih pjeSaka, dobio je opceni-
to priznanje u drugoj polovini
proslog vijeka, a druge strateske
ideje, bez obzira na njihovu pri-
mjenu u partijama u periodu iz-
medu 1890—1910. postali su do-
bro poznati tek pojavom djela
Aarona Nimcovica »Moj sistem«.
U tom djelu Nimcovic je polozio
kamen temeljac strateskim ideja-
ma kao sto su prepokrivanje,
24
profilaktika, izmjena figura. Nim-
covic se tu dotakao i najvaznijeg
strateskog elementa — poboljsa-
nja pozicije figura.
Veliki utjecaj na daljnji razvoj
sahovske teorije imalo je i dje-
lo Romanovskog »Sredisnjica« iz
1929. g. U toj knjizi autor je de-
monstrirao citav niz strateskih i
taktickih ideja, koje su se bazi-
rale na interesantnim primjeri-
ma iz sahovskih partija.
U »Strategiji i taktici sahov-
skog umijeca« 1952. bio je uci-
njen pokusaj da se poveze kom-
pleks strateskih ideja s ucenjem
о relativnoj vrijednosti figura.
Tamo je bila dana i klasifikaci-
ja taktickih elemenata.
Sahovska teorija ne stoji na
mjestu. Svake godine ona se obo-
gacuje novim materijalima koji
su neobicno vrijedni za praksu.
Cim je sire znanje i poznava-
nje teoretskih ideja, to se vise
prosiruje predstava о sahovskom
umijecu i time je razgranatije sa-
hovsko stvaralastvo.
25
VJEZBE ZA SAMOS7ALNU ANALIZU
Br. 1
Br. 2
Bijeli vuSe i dobiva
Bijeli vuce i remizira
Br. 3
Br. 4
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vu£e i dobiva
26
Br. 5
Br. 6
Bijeli vuSe i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 7
Br. 8
Bijeli vuce i remizira
Bijeli vuce i remizira
Br. 9
Br. 10
Crni vuce i dobiva
Ocijenite poziciju (bijeli vuEe)
27
Br. 11
Br. 12
Nadite plan dobitka za bijelog
Nadite plan dobitka za bijelog
Br. 13
Br. 14
Nadite plan dobitka za bijelog
Bijeli vuce i remizira
Br. 15
Br. 16
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vu€e i dobiva
28
RJESENJA VJE2BI
Br. 1: 1. De8+ (Sa ciljem da s blokira polje £7 i odvuce lovac) 1. ...
Lf7 2. De4+. (Lutikov—Arseneev, Lenjingrad 1955)
Br. 2: 1. Tb8+! Kg7 2. Tb7+ Kf6 (Ili 2. . . . Kg6 3. Tb6+ Kh5 4. Tb5 +
Kh4? 5. Te5 b2 6. Te2: s dobitkom. Pravilno je 4. ... Kg6 s remijem) 3.
Tb6+ Ke7 (Kralj je prisiljen stati na e-liniju) 4. Tb3:! elD 5. Te3+ De3: +
6. Ke3:. Teoretski remi.
Br. 3: 1. e8S (Ako bi bijeli igrao 1. e8D ili 1. e8T ili 1. e8L onda je
remi vjednim sahom) i crni je bez obrane. Interesantno da je u partiji
bilo odigrano upravo 1. e8D? (Turnir u Frankfurtu na/M, 1924)
Br. 4: 1. Ld5+! Kd5: 2. ed7 g2 3. d8S! glD 4. c4 mat. (G. Rinck)
Br. 5: 1. Dh5! S prijetnjom 2. Tg8++) 1. ... Tg2:+ (Ako bi crni igrao
1. ... Kd7 onda ide 2. e8D+) 2. Tg2:+ Th5: 3. Tb2: Th3:+ 4. Kgl i da-
Ije jednostavno, jer bijeli ima kvalitetu vise s boljom pozicijom (Ma-
roczy—Romi, San Remo 1930).
Br. 6: 1. g6! h6 2. Dh6:+! (Za odvlacenje pjesaka g7) 2. ... gh6 3.
g7+ Kg8 4. gf8D+ Kf8: 5. Td8:+ De8 6. Te8:+ Ke8: 7. Sg3. Rezultat sve-
ga je da je bijeli ostao sa skakadem vi§e (Kopaev—Alatorcev, Lenjingrad
1938).
Br. 7: 1. a8L+! (Sarno ne 1. a8D + ? Kc8!, i crni dobiva) 1. ... Kc8
(Ili 1. ... Ka8: 2. b7+) 2. b7+. Pat sa zagradenim lovcem (Kraj studije
A. Gurvida iz 1928).
Br. 8: 1. Df8+ Kf6 2. Dh8+ Kf5 3. g4+! hg4 4. Td5+ ed5 5. Dc8 +
Dc8: — pat.
Br. 9: 1. ... Tf4+! (S idejom da se prekrije polje f3. Ako 2. Lf4:
onda 2. ... Dg2 + sa slijedecim 3. ... Sf3 mat). Bijeli predaje. jer na
2. Tf4: slijedi 2. . . . Te7: 3. Tf8-r Te8 (Averbah—Goidenov. Minsk 1952).
29
Br. 10: Crni ima kolosalnu prednost u borbenim snagama, ali mu
se kralj nalazi u matnoj mrezi. Poslije 1. Tgl! bijeli forsirano dobiva:
2. Tg8+! (Za odvladenje topa) 2. ... Tg8: 3. Sf7 mat. (P. Romanovski—A.
Romanovski, med 1907)
Br. 11: Plan pobjede sastoji se u koriStenju lo§e pozicije crnog kra-
Ija i provodenje pjeSaka d6 u damu. Zbog toga je bijelom korisno odi-
grati 1. Кеб ili 1. Кеб, na sto slijedi 1. ... Te4:+ ili 1. ... Tc2+. Kako
postici cilj? U pomoc nam dolazi taktika: 1. e5!!, npr: 1. . .. Te5:+ 2.
Кеб ili 1. . . . fe5 2. Кеб ili 1. . . . h3 2. Ta8+ Kd7 3. e6+ ili 1. . . . Td2+
2. Кеб Kc8 3. Ta8+ Kb7 4. Th8 Kc6 5. Tc8+ Kb7 6. d7 (Schlechter—Perlis,
Karlsbad 1911).
Br. 12: Plan dobitka sastoji se u prevodenju bijelog kralja na todku
b6. Crni de osigurati remi ako njegov kralj na vrijeme zahvati todku a5.
Treba igrati 1. Kg5 Ka2 2. Kg6! (S prijetnjom 3. Tg8) 2. ... Ta6+ 3. Kf5
Ta7 (Zahvaljujudi 2. Kg6! bijeli je dobio vaian tempo) 4. Ke5 Ka3 5. Kd5
Ka4 6. Kc5! (Sprijedava 6. ... Ka5 na Sto bi slijedilo 7. Tc8 Th7: 8. Ta8+)
6. ... Ta5+ 7. Kb6 Tb5+ 8. Kc6 Th5 9. Ta8+ sa slijededim 10. h8D (Stu-
dija P. Romanovskog).
Br. 13: Plan dobitka je g4—g5, Ta7—h7, g6—g7, Th7—h8+.
Br. 14: 1. Sf2+ Kg3 (Na 1. ... Kh4? 2. c7) 2. c7 a2 3. Se4+ Kf3 (3.
. . . Kg4 4. c8D + , 3. . . . Kh4 4. cd8D + ) 4. Sd2 + Ke3 5. Sc4+ Ke4 6. Sd2 +
itd. (Studija A. Troickog)
Br. 15: 1. Ld6+ Kf7 2. Lf4 (Na 2. Lc5 Kg6 3. Kg8: Kg5) 2. ... Kf8
3. Lh6+ Kf7 4. Le3 Kf8 5. Lc5+ Kf7 6. Lgl: Kf8 7. Lc5+ Kf7 8. Ldl Kg6
9. Kg8: (Studija V. Neistadta).
Br. 16: 1. Dc7:+ Kc7: 2. Ta7+ sa slijededim 3. Tg7:.
30
ELEMENTI TAKTIKE I JEDNOSTAVNE KOMBINACIJE
Sahist je prije svega duzan da
izgradi dobar strateski plan i da
se njime rukovodi u sahovskoj
partiji. Medutim, svaki jaki Sa-
hist mora biti ne samo strateg,
nego i dobar taktidar. Nedovolj-
no je npr. da on provodi stra-
teski plan mobilizacije i pobolj-
sanja pozicije figura u otvaranju
i da pritom pregleda vrlo jedno-
stavan takticki trik protivnika.
Neki sahisti smatraju da je ne-
moguce jednostavno nauciti »vi-
djeti« slozene takticke operacije.
Smatraju da je za to potreban
poseban talent. Medutim, to nije
istina. Razumijevanje slozene
takticke borbe zavisi od nivoa
igre, tj. od znanja u oblasti teo-
rije i iskustva koji je nakupljen
kao rezultat analiza pojedinih
pozicija i sudjelovanja na natje-
canjima. Proucavanje sahovske
taktike treba poceti od najjedno-
stavnijeg, tj. od taktickih eleme-
nata. Neophodno je razumjeti
uzroke od kojih nastaju pojedine
takticke operacije i sredstva tak-
tickog djelovanja. U daljnjem to-
ku moze se prici к slozenijim
taktidkim pitanjima.
No, takticka igra ne smije sa-
ma po sebi biti cilj. Vrlo je vazno
uSahu shvatiti harmoniju i jedin-
stvo strategije i taktike. Ako bi se
igralo samo na takticke trikove
i zamke — to bi znacilo ograni-
diti svoje stvaralacke mogucno-
sti u Sahovskom umijecu. Prema
tome svaki sahist, koji zeli do-
stici i vrhunac u svom sahov-
skom umijedu, mora ovladati
strateskim i taktickim ide jama,
jer stil sahovskog majstora mo-
ra biti mnogostran. Da bi se je-
dnostavnije i udobnije mogao i-
zucavati, takticki materijal je
razbijen na dvije glave: opci poj-
movi i elementi taktike daju se
u prvoj glavi, a slozeniji primje-
ri navedeni su u drugoj glavi,
gdje je, takoder, prikazan proces
proracuna taktickih operacija.
31
SAHOVSKE KOMBINACIJE
Kombinacijom cemo nazivati
takticku operaciju koja se sasto-
ji iz dva ili vise elemenata tak-
tike koji su objedinjeni zajedni-
ckim ciljem. Sve sahovske kom-
binacije, ako ih se promatra s
gledista postignutih rezultata, di-
jelimo na:
— odlucujuce, ako se kao rezul-
tat kombinacije postize mate-
rijalna prednost ili se iznudu-
je mat ili pat, ili se stvara
pozicioni remi itd.,
— pozicione, kada se kao rezul-
tat kombinacije postize jedi-
no promjena situacije u §a-
hovskoj borbi,
— konacno, postoje jos nepravil-
ne, odn. pogresne kombinaci-
je, koje ne vode do cilja ko-
ji je bio predviden kod po-
duzimanja kombinacije.
Treba spomenuti i neke termi-
ne koji se cesto susrecu:
— matna kombinacija se naziva
takva kombinacija u ciji sa-
stav ulazi element mata,
— patna kombinacija, koja u svo-
joj kompoziciji ima ideju pa-
ta,
— remi-kombinacije, koje ima-
ju za cilj postizanje remija
putem vjecnog saha, ponavlja-
nja pozicije itd.
Kao sto je poznato, borba u
sahovskoj partiji protice u uslo-
vima ogranidenog vremena za
razmisljanje, koje se kontrolira
sahovskim satom. Zbog nedosta-
tka vremena neke kombinacije
nije moguce do kraja izracuna-
ti u svim detaljima. U tom slu-
caju pribjeze se proracunu samo
glavnih nastavaka i ocjeni naj-
vaznijih pozicija koje se poja-
vljuju u pojedinim varijantama.
Na taj nacin katkada su pitanja
provodenja kombinacije vezana
i rjesavaju se intuitivno i zasni-
vaju se na pozicionom osjecaju.
Mi cemo razmatrati detaljno
samo tocne kombinacije. Pojedi-
ni primjeri orijentirajucih kom-
binacija bit ce navedeni u ce-
tvrtoj glavi ove knjige.
POJAVA TAKTICKIH OPERACIJA
U procesu borbe pojedine to-
cke mogu prelaziti iz ruke u ru-
ku. Katkada bijeli a katkada cr-
ni postizu privremeno dominaci-
ju u centru ili na krilima. Do-
minacija na pojedinim tockama
zavisi cesto od odnosa snaga na-
pada i obrane. Ako je jacina na-
pada bijelih figura i pjesaka na
bilo koju tocku veca nego je ja-
cina obrane od strane crnog,
onda cemo takvu tocku nazivati
jakom za bijelog, odn. slabom za
crnog. U sludaju podjednake
snage napada i snage obrane na
jednu tocku — nazivati cemo je
kriticnom.
Svaki sahist se mora brzo sna-
laziti, »vidjeti« kriticne, slabe i
32
jake tocke, kako u taboru pro-
tivnika, tako i u vlastitoj pozi-
ciji. Kriticne i slabe tocke su
osnovni uzroci pojava taktickih
operacija. »Vidjeti« kriticne i
slabe tocke znaci vidjeti moguc-
nost ostvarivanja taktickih ele-
menata i kombinacija. Vazno je
primijetiti da treba posebnu pa-
znju obratiti kriticnim i slabim
tockama oko vlastitog kralja.
U partiji Berlinski—Rjumin
prednost crnog sastoji se ne sa-
mo u jakom slobodnom pjesaku.
Pozicija oko bijele rohade puna
je kriticnih tocaka npr. (a2, a3)
i slabih tocaka (b3, c3). Jedno-
stavno se namece ideja da se od-
strani pjesacka obrana radi isko-
ristivanja tih .slabosti. Rjumin je
izvanredno rijesio taj problem:
Br. 27
BERLINSKI—RJUMIN
(Moskva 1931)
Crni vuce i dobiva
1. ... ТсЗ! (Тоска c3 u ovom
momentu pripada crnom zbog
toga sto se top ne moze uzeti,
a prijeti 2. ... Ta3:+ 3. ba3 Da3:
mat) 2. b3 Tb3: 3. Sb3: Dc3 +
(Moze se igrati i 3. ... Db3:) 4.
Ka2 ab3 mat. Prekrasno finale!
Sposobnost da se brzo vide
slabe odn. jake tocke ima veli-
ki znacaj za podetnika ili neisku-
snog sahistu, jer ga to osloba-
da od mogucih previda — sta-
vljanja pod udar svojih figura
ili pjesaka. Jer, zapravo, djelo-
vanje na polje nije nista drugo
nego slabe odn. jake tocke.
Sada nam nece biti tesko na-
ci dobitnu kombinaciju koja je
nastala u partiji Aljehin—Mike-
nas. U poziciji bijelog su tri kri-
ticne tocke (c2, e4, f3) koje mo-
gu biti iskoristene od protivni-
ka.
Br. 28
ALJEHIN—MIKENAS
(Kemeri 1937)
Crni vuce i dobiva
Mikenas je odigrao: 1. ... Le4:
2. De4: De4: 3. Te4: Tc2 i sacu-
vao malu prednost, koju na
kraju nije uspio realizirati kroz
daljnjih 40 poteza. Umjesto 1.
... Le4: trebalo je igrati 1. ...
Tc2! i ako bi bijeli nastavio 2.
Dc2: onda 2. ... Df3:+ 3. Kgl
Lh3 i mat je neizbjezan.
Cesti slucaj kriticnih tocaka su
nebranjene figure i pjesaci koji
nisu nicim napadnuti. Medutim,
njih takoder treba vidjeti i ima-
ti u vidu.
33
U partiji Griinfeld—Aljehin
poziciju bijelog mozemo smiono
nazvati losom zbog toga jer se u
njoj nalazi citav niz kriticnih to-
caka (a2, c2, dl, e2, el) i slabih
tocaka npr. c4. To je Aljehinu
dalo mogucnost da partiju zavr-
si kombinacijom.
Br. 29
GRUNFELD—ALJEHIN
(Karlsbad 1923)
Crni vuce i dobiva
Slijedilo je 1. ... Dc4!. (Ako
bi sada bijeli nastavio 2. Sc3, sli-
jedilo bi 2. ... De2: sa ciljem
da se odstrani zastita bijelog to-
pa: 3. Se2: Tdl:+. Povlacenje
dame na el je nepovoljno zbog
gubitka skakaca na a2). U par-
tiji je dalje slijedilo 2. Dc4:
Tdl:+! (To je tzv. medupotez)
3. Dfl (Ili 3. Kf2, nakon cega cr-
ni ostaje s topom vise) 3. ...
Ld4+ (Da bi odvukao kralja od
zastite dame) i bijeli je predao
zbog neizbjeznog mata.
Dobar primjer znacaja taktike
mozemo vidjeti u poziciji iz par-
tije Bonc-Osmolovski—Ragozin.
Br. 30
BONC-OMOLOVSKI—RAGOZIN
(Lvov 1951)
Bijeli vuce i dobiva
Cini se da crnom ne prijete
nikakve neprijatnosti. No, ako se
bolje pogleda, vidi se da se cr-
ni kralj nalazi u velikoj opasno-
sti jer nema polja za odstup, a
crna dama nije nicim branjena
i to je kriticna tocka. Bijeli je
dobio pomocu otkrivenog napa-
da. Slijedilo je 1. Sd5! i crni je
bio prisiljen na predaju zbog gu-
bitka dame.
Osim kriticnih i slabih tocaka
kao osnovni uzrok pojave tak-
tickih elemenata i kombinacija
mogu biti lose figure i pjesaci.
Maksimalne neugodnosti donosi
los kralj.
U partiji Cigorin-Steinitz bi-
jeli je postigao izrazitu prednost.
Crni kralj, na kraju ploce po-
stavljen je vrlo lose:
34
Br. 31
ClGORIN—STEINITZ
(Mec 1892)
Bijeli vuce i dobiva
Slijedilo je 1. Tb4:! i Steinitz
se momentalno predao. Na 1. ...
Db4: slijedi 2. Dc6: + s matom
u nekoliko poteza.
U partiji Krogius—Lisicin cr-
ni lako dobiva zbog vrlo lose za-
sticenog bijelog kralja.
Br. 32
KROGIUS—LISICIN
(Lenjingrad 1951)
Crni vuce i dobiva
(Mat и Sest poteza)
1. ... Tb2:+ 2. Kb2: Db4 + 3.
Kai Da3 + 4. Kbl Tb7+ 5. Kc2
Tb2+ 6. Kcl Dal mat.
Nesto je slozenija partija Kof-
man—Kotlerman:
Br. 33
KOMFAN—KOTLERMAN
(Prv. Ukrajine, SSSR 1947)
Bijeli vuce i dobiva
Crni ima slabog kralja koji jos
nije rohirao. Kako to iskoristiti.
jer je skakac ipak vezan? Naj-
prije je neophodno nadi put for-
siranom razvezivanju skakaca:
1. Dg6 + Kf8 2. Te6!! (Citava
stvar je u ovom ostroumnom po-
tezu) 2. ... Dc5 (Da je crni na-
stavio 2. ... Le6:, slijedilo bi 3.
de6 i mat je neizbjezan) 3. Tf6:+!
ef6 4. Df6:+ Kg8 5. Dg6+ Kf8
6. Se6+ i bijeli dobiva.
Paznju zasluzuje i jednostavna
damska konacnica:
Bez obzira na to sto je crni
na potezu, bijeli daje forsirano
35
Br. 34
NEUMANN—N. N.
(Bee 1887)
Bijeli dobiva
mat. 1. ... Kh2 2. Dh5+, ili 1.
... Kgl 2. Dg5+, ili 1. ... Db2
2. Kg3 + , ili 1. ... Dc3+ 2. Kf2 + ,
ili 1. ... Dh4 2. Ddl+ Kh2 3.
De2 + , ili 1. ... Del 2. Dh5+ Kgl
3. Dg4+.
Katkada se moze pokazati da
je vrlo opasan izlozeni polozaj
dame ako se na ploci nalazi
mnogo lakih figura. Kao dobar
primjer za to moze nam poslu-
ziti pozieija koja se pojavila u
partiji Keres—Kotov:
Br. 35
KERES—KOTOV
(Piarnu 1947)
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje crni gubi zbog izrazito
lose dame i loseg kralja. Posli-
je 1. Se5:! Kotov je bio prinu-
den na momentalnu predaju.
Treci uzrok pojave taktickih
elemenata i kombinacija je dis-
harmonican raspored figura i
pjesaka.
Br. 36
Crni vuce i dobiva
Bijeli odigravsi Ddl—c2 kao
da je zaboravio na moguce o-
pasnosti. Kao posljedica te po-
greske bijela dama je oduzela
polje c2 bijelom lovcu. Pomocu
vrlo jednostavne kombinaeije cr-
ni osvaja zlosretnog lovca. 1. ...
c4! (Oslobadajuci polje c5 za
dvojni udar i zavlacenje lovca)
2. Lc4: Dc5+.
U slijedecem primjeru kao zr-
tva disharmonicnog rasporeda
bijelih figura postao je top na
gl.
36
Br. 37
GURFINKEL—TIHOMIROVA
(Rostov na Donu 1950)
Crni vuce i dobiva
Crni je dobio pomocu 1. ...
Sf3! (Ukoliko se ne uzme ponu-
deni skakac gubi se kvaliteta) 2.
gf3 Tf3: 3. Tg2 Lc3: 4. bc3 Td2!
(Pojavljuje se prijetnja 5. ...
Tdf2:) 5. Sdl (Ili 5. Kgl Te3!) 5.
... Tg3! 6. fg3 Dg3: 7. Se3 Dh3:+
8. Kgl De3:+ Kh2 Dg3+ i bi-
jeli je prinuden na predaju.
Cetvrti uzrok pojave taktickih
elemenata i kombinacija je spe-
Br. 38
Bijeli vuce i remizira
cificnost sahovske borbe. Tu tre-
ba naglasiti posebnu ulogu kra-
lj a, zatim promociju pjesaka, pat
itd. Na tome je izgradeno vrlo
mnogo taktickih operacija.
Primjer na dijagramu 38 ispri-
dat ce nam о vrlo interesantnoj
remi-kombinaciji: 1. b8D+! (Zr-
tvuje novorodenu damu sa ci-
Ijem zavlacenja) 1. ... Tb8: i re-
mi zbog pata bijelom kralju.
Slijedeci primjer daje nam
odredenu predstavu о snazi ot-
krivenog saha:
Br. 39
SCHMIDT—ROSSOLIMO
(Njemacka 1949)
Crni vuce i dobiva
1. ... Tg2:+! (Da bi se odvu-
kao kralj pod otkriveni sah) 2.
Kg2: Tf2:-H (S idejom da se od-
vuce lovca i oslobodi put crnom
pjesaku). Bijeli je predao jer je
poslije 3. Lf2: e3+ 4. Td5 Df2: +
5. Khl Del:+ 6. Kh2 Df24- 7.
Khl e2 mat neizbjezan.
Kad znamo uzroke pojave tak-
tickih elemenata i kombinacija
mozemo ih ne samo vidjeti ne-
go i predusresti.
37
SREDSTVA PRISILE U TAKTICKOJ BORBI
Vecina taktickih operacija o-
snovana je na prisili. Da bi
ostvario svoju takticku zamisao
neophodno je prisiliti protivnika
da igra tako kao sto je predvi-
deno u proracunima. Medutim,
kako djelovati na protivnika, ka-
ko ga prisiliti da ide u susret
zamiSljenoj taktickoj operaciji?
Glavno sredstvo djelovanja na
protivnika je — zrtva. Jedan od
protivnika daje iz odredenih ra-
zloga svoju vrijedniju, u apsolu-
tnom smislu, figuru, za manje
vrijednu figuru ili pjesaka. Zbog
posljedica materijalnog gubitka,
a mogu biti i neki drugi razlozi,
zrtvu obicno nije moguce otklo-
niti i protivnik se prisiljava pot-
puno odredenom odgovoru, koji
cemo u daljnjem toku nazivati
— iznudeni potez.
Br. 40
GOLOVKO—ClSTJAKOV
(Moskva 1950)
Crni vuce i dobiva
U dvosjekloj poziciji crni je
dobro proveo napad: 1. ...
Lb2:+! 2. Kb2: (Bijeli mora u-
diniti taj iznudeni potez, jer ina-
ce slijedi 2. ... La3:) 2. ... Td2:+
3. Lc2 a5 4. Td2: Dd2: 5. g4 Td8.
Bijeli predaje.
Br. 41
SMETANA—DOLEZAL
(Prag 1949)
Crni vuce i dobiva
U ovom primjeru pozicija bi-
jele rohade vrlo je slaba i zbog
toga crni postize pobjedu. 1. ...
Tf3:! 2. gf3 Dg3+ 3. Dg2 Del +
4. Dfl Lh2+ 5. Kg2 Dg3+ 6. Khl
Sf2+ 7. Df2: Df2:, a Smetana je
predao vec poslije 4. ... Lh2+.
Br. 42
CAPLINSKI—USTINOV
(Lenjingrad 1951)
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj poziciji bijeli je posti-
gao pobjedu zahvaljujuci vrlo lo-
soj zastiti crnog kralja. Slijedilo
38
je: 1. Td7! Dd7: (Ako bi crni
odigrao 1. ... Sd7:, onda se pre-
kriva obrana tocke f7 i slijedilo
bi 2. Df7: mat) 2. Dh8+ Ke7
(Sada se pokazuje da je crni
kralj navucen na tocku e7, a po-
sljedica toga je da bijeli uzima
crnog skakaca sa sahom, napa-
dajuci istovremeno topa na b8)
3. De5:+ De6 4. Dc7+! (Poslje-
dnja preciznost zahvaljujuci ko-
joj se i crni top unistava sa sa-
hom) 4. ... Kf8 (Na 4. . . . Dd7
bijeli odgovara 5. Tf7:+! — tak-
ticki element odvlacenja — i o-
svaja se dama) 5. Db8:+ i crni je
predao.
Br. 43
KERES—ALATORCEV
(Moskva 1950)
Crni vuce i dobiva
U gornjem primjeru crni ima
pjesaka vise na e3, ali se cini
da je on osuden na propast. Me-
dutim, taj pjesak je odlicno odi-
grao svoju veliku ulogu: 1. ...
e2! (Dobro odigrano) 2. Te2:
Te2: 3. De2: Sd4:I (Skakac s f3
je poluvezan. To treba pogledati
pod poglavljem »poluvezivanje«)
i bijeli je ostao bez pjesaka u lo-
sijoj poziciji. Keres je u partiji
odigrao 2. Tf2 i nakon 2. ... Lg3
ostao bez kvalitete i partiju ni-
je uspio spasiti.
Br. 44
ARATOVSKI—PODOLNI
(Vilnus 1949)
Crni vuce i dobiva
Poslije 1. ... Lf 1+! 2. Dfl:
Df3:+ 3. Kh2 Sc5! 4. Tel Df4 +
5. Kh2 Se4 bijeli je predao.
Zrtve se katkad primijenjuju
i u remiznim taktickim operaci-
jama. Npr. u slucaju pata. Slije-
deca pozicija je mogla nastati u
partiji Minister—Randviir. Ona
bi nastala ukoliko bi crni pogri-
jesio.
Br. 45
MILLISTER—RANDVIIR
(Tallin 1957)
Bijeli vuce i remizira
39
Ovdje se bijeli spasava tako da
da sve svoje teske figure: 1.
Dh8+!I Kh8: 2. Tc8+ Kg7 3.
De5+ Tf6 4. Tg8+ Kg8: 5. De8 +
Kg7 6. Dg8+ Kg8: i remi jer je
bijeli kralj patiran.
Kao sredstvo prisile katkada se
primjenjuje i izmjena.
Br. 46
KAN—CERNOV
(Jaroslav 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je dobio putem 1. Lc4!.
Prijeti izmjena lovaca i promo-
cija dame 2. c8D. Zbog toga je
crni lovae vezan. Crni je odlu-
cio odmah poloziti oruzje zbog
varijante 1. ... Tc7: 2. Le6: + .
Nebranjeni crni lovci omogu-
cili su Kanu ideju za provode-
nje interesantne kombinaeije:
Br. 47
KAN—LEVENFlS
(Tbilisi 1937)
Bijeli vuce i dobiva
Slijedilo je 1. Sd4:! Td4: 2. Le2!
Tdl: 3. Ddl: Dg5 (Inace slijedi
4. Dd7 s osvajanjem jednog od
lovaca) 4. h4 Df6 5. e5! (S na-
padima odvlaci ernu damu) 5.
... Dg6 6. Dd7 Lg2: 7. Kg2: Lb4:
8. Dd3! Dd3: 9. Ld3: i bijeli je
dobio.
Vrlo cesto se u taktickim ope-
racijama koristi sah, kojim je ta-
koder moguce prisiliti protivni-
Br. 48
CAPABLANCA—YATES
Bijeli vuce i dobiva
40
ka na prinudene poteze. U pri-
mjeru 44 vidjeli smo primjenu
te mogucnosti sa 4. ... Df4+.
Osim nabrojenih sredstava pri-
sile kao zrtva, razmjena, sah, su-
srecu se i druge mogucnosti, npr.
napad ili prijetnja kojima se
moze prisiliti protivnika na iz-
nudene poteze.
1. Sc3! Tc5 (Ili 1. ... Sc3: 2.
Td7:4- Kg8 3. Kc3: s figurom vi-
se za bijelog) 2. Se4 Tb5 (Inace
se gubi pjeSak na a5) 3. Sed6
Tc5 4. Sb7 Tc7 5. Sba5:.
U jednoj partiji je Liliental
igrao bijelima i poslije otvaranja
postigao je pozicionu prednost.
Br. 50
CAPABLANCA—ALJEHIN
(Med 1927)
Br. 49
Crni vuce, bijeli dobiva
Povlacenje erne dame na d8
omogucilo bi bijelom organizira-
nje napada na kralja. Zbog toga
se crni odlucio na 1. ... Se4:. No,
koristeci se taktickim elementi-
ma zavlacenja i poluvezivanja,
bijeli je osvojio skakaca: 2. c4
(Zavlacenje pomocu napada) 2.
... Df5 3. Dc2 Sd4: 4. Sd4: cd4
5. Le4: De5 6. f4. Crni predaje.
Isto tako u slijedecoj poziciji
crni ima sve osnove da potrazi
takticku op6raciju zbog toga jer
je bijeli kralj los, a bijeli top ni-
je branjen.
Crni vuce i dobiva
Dobitku vodi 1. ... De7! (Po-
modu napada navlaci topa na a8
ili c8) 2. Tb8 Dc7 3. Tf8 Kg7 4.
Ta8 Db7! i neizbjezan je mat ili
gubitak topa.
Br. 51
Em. LASKER—RAGOZIN
(Moskva 1936)
Crni vuce i dobiva
U partiji Em. Lasker—Ragozin
bilo je odigrano 1. ... Lc7! 2. Tf6
(Iznudeni potez jer inace slijedi
2. ... Lb6 osvajanjem dame) 2.
41
... Ld8 (Nastavlja proganjati to-
pa koji ne moze pobjeci sa 6. re-
da) 3. Td6 (Kvaliteta se gubila
i poslije 3. Df3 Da7+ 4. Df2
Df2:+ 5. Tf2: Lb6) 3. ... Lei 4.
Tb6 Db6:! 5. Db6: Lc5+ 6. Dc5:
Tc5: i osvojivsi kvalitetu za pje-
saka velemajstor Ragozin reali-
zirao je svoju prednost u kona-
cnici.
Br. 52
N. GRIGORJEV
Bijeli vuce i dobiva
Ova studija N. Grigorjeva je
prekrasna ilustracija prijetnje
kao sredstva takticke prinude.
1. f4 Kb4 (Iznudeno zbog prije-
tnje odlaska pjesaka u damu.
Ako bi crni nastavio 1. ... d5,
onda se f-pjesak promovira u da-
mu sa sahom i bijeli dobiva) 2.
h4 d5 (Opet iznudeno zbog pri-
jetnje da se provede h-pjesak u
damu, a u slucaju 2. ... a5 bi-
jeli pjesak dolazi na h8 ranije
i napada polje al) 3. f5 Kc5 4.
h5! d4 5. f6! Kd6 6. h6! d3 7. fl!
KeT 8. hl d2 (Lako je uociti da
su posljednji potezi crnog bili
iznudeni) 9. f8D+! (To je zrtva
ciji je cilj navlacenje, a kao po-
sljedica toga h-pjesak odlazi u
damu sa sahom) 9. ... Kf8: 10.
h8D+! i bijeli dobiva.
Br. 53
LJUTOV—BOTVINIK
(Lenjingrad 1952)
Crni vuce i dobiva
U partiji Ljutov—Botvinik cr-
ni mora dobiti zbog vrlo lose po-
zicije bijelog kralja koji stoji na
kraju ploce. Botvinik nalazi vr-
lo efektno rjesenje 1. ... h5!
(Zbog prijetnje g4+ bijeli mora
uzeti pjesaka na h5, a time se
bijela dama udaljava od borbe)
2. Dh5: Dhl+ (Navlacenje kralja
pod dvojni udar) 3. Kg4 Ddl +
4. Sf3 (Jedino, jer inace pada bi-
jela dama) 4. ... Ddl mat.
U drugim varijantama, u ko-
jima bijeli ne igra 2. Dh5:, cr-
ni dobiva, npr: 2. g4 hg4 + 3.
Dg4: Dhl+ 4. Kg3 Del+ s osva-
janjem skakaca ili 2. Db7 + Kh6!
i bijeli nema zadovoljavajuce o-
brane od 3. ... g4+.
Koristeci prijetnju kao sred-
stvo prisile mogao je Euwe u
slijedecoj poziciji osvojiti pje-
saka:
42
Br. 54
EUWE—ALJEHIN
(Zurich 1934)
Bijeli vuce i dobiva
Slijedilo je 1. b4. Umjesto to-
ga trebalo je igrati 1. e4! i po-
javljuje se prijetnja 2. e5 (tzv.
»viljuska« — vidi poglavlje
»Dvojni udar«), kojom osvaja po-
slije povlacenja skakaca pjesaka
na h7. Ako bi slijedilo 1. ... de4
onda 2. Se4: Se4: (Ova izmjena
je iznudena jer inace pada pje-
sak na h7) 3. Le4: Tb8 4. Lh7:+.
Br. 55
A. TROICKI
Bijeli vuce i remizira
U ovoj studiji Troickog bijeli
postize remi zahvaljujuci kom-
pleksu razlicitih prijetnji. 1. Sd7!
Ld6 (To je jedina obrana od pri-
jetnje f8D) 2. f8D! (Zrtva sa ci-
Ijem blokiranja dame) 2. ... Lf8:
3. Se5! (Prijeti osvajanje dame
poslije 4. Le2 + ) 3. ... Dg8 (Ili
3. ... Dh7 4. Ld3) 4. Lc4! Dh7
5. Ld3 (Skakac i lovac ne pusta-
ju crnu damu na slobodu) 5. ...
Dh6 (Nista drugo ne preostaje,
no sada je blokirano polje h6
sto garantira bijelom vjecni sah)
6. Le2+ Kh4 7. Sf3+ Kh5 8.
Se5+ Kh4 9. Sf3+ itd.
Tako aktivni potezi jedne stra-
ne vezani sa zrtvama, sahovima,
napadima i prijetnjama izaziva-
ju potpuno odredene odgovore
druge strane. Zbog toga se ti od-
govori nazivaju forsirani Ш iz-
nudeni.
Br. 56
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri pofeza)
U poziciji na dijagramu bijeli
igra 1. Dh5+ i iznuduje 1. ...
g6. Zatim slijedi 2. Dg6:+ hg6 3.
Lg6: mat. Ovdje kompleks — ak-
tivan potez i iznudeni odgovor
— ponavlja se dva puta.
43
Br. 57
ALJEHIN—FREEMAN
(New York 1942)
Bijeli vu2e i dobiva
(Mat и fetiri poteza)
Ovdje je bijeli odigrao 1. Te8+
iznudujudi 1. ... Sf8 2. Sh6 +
Dh6: 3. Tf8:+ Kf8: 4. Dd8 mat.
Svi potezi crnog su bili iznudeni
i kompleks — aktivan potez i
iznudeni odgovor — pojavio se
tri puta.
Po-Loje pozicije gdje se taj
kompleks ponavlja jos vise puta.
Ako je tih iznudenih poteza vi-
se, onda se ta serija poteza na-
ziva forsirana varijanta. Drugim
rijecima — forsirana varijanta je
ogranicena kolicina poteza u ko-
joj su svi odgovori jedne od stra-
na iznudeni.
Kada smo objasnili uzroke po-
jave taktidkih operacija i sred-
stva prisile u taktickoj borbi, mo-
zemo prijeci к razmatranju tak-
tickih elemenata i kombinacija.
DVOJNI UDAR
Dvojnim udarom nazivamo ta-
kav takticki element kod kojeg
Br. 58
Bijeli vuce i dobiva
figura ili pjesak napada na dva
ili vise objekata u protivnickom
taboru. Prije svega mi cemo raz-
motriti dvojni udar u konacnica-
ma. Ovdje se on moze ostvariti
s bilo kojom figurom pa cak i
s kraljem.
1. Dbl+ s istovremenim, odn.
dvojnim napadom na kralja i to-
pa.
Tko dobiva u poziciji na di-
jagramu 59 ako je na potezu cr-
ni? Izgleda na prvi pogled da je
partija remi, zbog toga sto pje-
saci istovremeno prelaze u damu
ako se raduna samo 4 poteza.
Medutim ipak dobiva crni, za-
hvaljujuci dvojnom udaru: 1. ...
44
Br. 59
Crni vuce i dobiva
Br. 61
Crni vuce i dobiva
Ь4 2. h5 b3 3. h6 b2 4. hl blD
5. h8D Db2+ s osvajanjem bije-
le dame.
Dama je vrlo pogodna figura
za nanosenje dvojnog udara zbog
svoje velike udarne moci.
Br. 60
Bijeli vuSe i dobiva
Bijeli dobiva poslije 1. Dc5 na-
padajuci istovremeno dvije ne-
branjene lake figure. Poslije 1.
... Lb8 (Ili 1. ... Ld8) moze se
uzeti skakaca ili na pocetku cak
lovca sa 2. Df8 + . Pogresno bi
bilo 1. De8+ Kh7 2. Dc6 zbog
2. ... Le5.
Dvojni udari topom vrlo su ce-
sti u konacnicama.
Crni dobiva poslije 1. ... Td2 + .
Interesantan dvojni udar je u
slijedecoj poziciji koja se dosta
cesto susrece u sahovskoj praksi:
Br. 62
Bijeli vuce i dobiva
1. Th8! Tb7: (Inace slijedi 2.
b8D i crni mora zrtvovati topa)
2. Th7 + i pada top.
Na koji nacin se moze pobije-
diti u poziciji na dijagramu 63?
Za pobjedu je potrebno osvo-
jiti ili skakaca ili lovca. To se
45
Br. 63
Bijeli vuce i dobiva
postize putem 1. Tc7! (Paralizira
erne figure) 1. ... Kf6 2. Tb7.
Posljedica dvojnog udara je ta
da crni gubi jednu od figura. Za-
tim, napredujuci svojim kraljem
i pjesakom, bijeli potiskuje ernog
kralja i dobiva partiju.
Br. 64
G. RINCK
Bijeli vuce i dobiva
Vrlo interesantna Rinckova stu-
dija! 1. Sf6+ Kd4 2. Th4+ Ke5.
Stice se utisak da je dobitak
vrlo jednostavan. Dovoljno je
uciniti dvojni udar 3. Th5+ i sve
je gotovo. Medutim, crni na to
odgovara 3. ... Kf4! i pokazuje
se da nije dobro uzeti damu zbog
pata. Zbog toga, da bi slomio
otpor svog protivnika, bijeli mo-
ra igrati 4. Sd5+ Ke4 5. Sc3 +
Kf4 6. Se2+ Ke4 7. Sg3+ Kf4
8. Tf5+! itd.
Br. 65
Bijeli vuce i dobiva
Za dvojne udare vrlo je povo-
Ijan skakac, 1. Se7+ s osvaja-
njem dame.
Br. 66
Bijeli vuce i dobiva
Bez obzira na skakaca vise,
bijelom nije tako jednostavno
nadigrati protivnika zbog toga
jer crni ima vrlo opasnog pje-
saka. Nakon 1. Lg6! (S prije-
tnjom 2. Lf5 mat) 1. ... flD (Ne
spasava 1. ... Kd7 2. Ld3 Kc6:
3. h6 Kd6 4. h7 Ld4 + 5. Kg8 itd)
46
2. Lf5+! (I idejom da se zavu-
ce dama u dvojni udar) 2. ...
Df5: 3. Se7 + Kd7 4. Sf5: Ld2
5. h6 Кеб 6. Kg6 Lc3 7. Sg7 +
Ke7 8. h7 i bijeli dobiva.
Potezom 1. ... Se5 crni osva-
ja kvalitetu.
Znatno rjede susrece se dvoj-
ni udar lovcem:
Br. 68
Crni vuce i dobiva
Potezom 1. ... Lf5+ crni osva-
ja topa.
U partiji Lublinski—Kamisov
crni je pozurio s uzimanjem pje-
saka na d6 i izgubio je lovca
Br. 69
LUBLINSKI—KAMISOV
(Moskva 1949)
Moze li crni igrati 1. . . . Kd6:?
poslije 1. ... Kd6:?? 2. Tdl +
Ke7 3. Td8:. Crni predaje. Bez-
nadno je 3. ... Kd8: 4. Lb6: +
Kd7 5. La5: ili 3. .. . Tb5: 4.
Tb8 Td5 5. Tb6:.
Br. 70
Moze li crni igrati 1. . . . Td6?
U ovoj poziciji crni je da bi
se obranio od prijetnje h5—h6
odigrao 1. ... Td6? (Pravilno je
bilo 1. ... Kh7) i izgubio je kva-
litetu. Slijedio je dvojni udar:
2. Le5 Tde6 3. Lc7: Tc7: 4. h6
Kh7 5. Tg7:+ Tg7: 6. hg7 i crni
je predao.
47
U konacnici je moguc dvojni
udar i kraljem:
Br. 71
Crni vuce i remizira
Crni postize remi pomocu 1.
... Kf7 2. Kf3 Kg8: 3. Kf4 КП
4. Kf5 Kf8! 5. Kg6 Kg8 6. Kg5
Kf7 7. Kf5 Kf8 8. Кеб Ke8 9.
Г7 + Kf8 10. Kf6 pat.
Dvojni udar kraljem omogucu-
je bijelom da se spasi u slijede-
coj poziciji:
Br. 72
1. La3:! Sa3: 2. Kb4 i remi,
jer jedna od crnih figura pada.
Br. 73
Bijeli vuce i remizira
Pozicija bijelog na ovom dija-
gramu izgleda tuzno. Prijeti g3
sa slijedecim Kf4 i napredova-
njem h-pjesaka. Izbavlja ga dvoj’
ni udar poslije 1. Lg4:I Sg4: 2.
Kh3.
Dvojni udar pjesakom susrece
se dosta rijetko zbog toga sto je
on ocigledan. Medutim, on moze
biti sastavni dio kombinacije.
Br. 74
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje bijeli moze igrati 1. Lf7:,
jer na 1. ... Tf7: slijedi 2. g6
Tfg7 3. Th7:+ Th7: 4. gh7 Kh7:
5. Kg4, sto dovodi do dobitka.
48
Sad cemo proanalizirati nekoli-
ko primjera gdje se dvojni udari
ispreplicu sa drugim taktickim
elementima.
Br. 75
Moze li crni igrati 1. . . . Le4?
U ovoj dvosjekloj poziciji bilo
bi pogresno igrati 1. ... Le4?
zbog 2. Th8+ (Zavlacenje) 2. ...
Kb7 3. Sd6+ (Dvojni udar) i cr-
ni bi izgubio lovca.
Br. 76
Rukopis Ferdesi
(1501)
Bijeli vuce i dobiva
Vrlo interesantna starinska ko-
nacnica! Los raspored bijelih fi-
gura izgleda omogucuje crnom
izbjegavanje poraza. Medutim.
bijeli svejedno postize uspjeh po-
mocu taktickih elemenata zavla-
cenja i dvojnog udara. 1. Ta4!
(Ovu ostroumnu zrtvu topa nije
moguce otkloniti zbog prijetnje
bijelog 2. Th3 mat. Sada bijeli
odvlaci crnog topa na 4. red)
1. ... Ta4: 2. Th3+ Kd4 3. Th4 +
i to je dvojni udar.
Br. 77
V. BRON
Bijeli vuce i dobiva
Izvanredna je pozicija po svo-
joj logici i eleganciji u studiji
Brona. Izgleda kao dio sahovske
partije. Rjesenje studije se zasni-
va na navlacenju s dvojnim u-
darom. 1. Tc8! Da3 (To je jedini
potez, jer na 1. ... Df7 slijedi
2. Sd6 + ) 2. Sd4+ Kb6 3. Tb8 +
Kc5 (Kod svih ostalih odgovora
pada dama) 4. Tb5+ Kd6 5.
Td5+ Ke7 (Ili 5. ... Kc7 6. Sb5+)
6. Ta5! Da5: (Sada crni ne moze
ptkloniti zrtvu topa) 7. Sc64- i
bijeli dobiva.
U sahovskoj praksi vrlo cesti
su usputni dvojni udari.
49
Br. 78
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje odlucuje 1. Th3:! (Od-
vlacenje dame s odstranjivanjem
obrane i zavlacenjem pod dvoj-
ni udar) 1. ... Th3: (Nije bolje
ni 1. ... Tg6 2. Tg3! Tg3: 3.
Le6:+ Kg7 4. Kg3:) 2. Le6:+
Kg7 3. Lh3:.
U otvaranju i sredisnjici Sa-
hovske partije dvojni udar se
moze pojaviti u mnogim pozici-
jama.
Br. 79
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje vidimo jednostavan slu-
caj dvojnog udara. Bijeli osvaja
figuru koristeci kriticne tocke a5,
e7 i h7. 1. Da4 b6 2. De4 i crni
mora dati lovca zbog prijetnje
mata.
Br. 80
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje bijeli provodi dvojni u-
dar napadajuci kriticne tocke b7
i f7. 1. Db3! De7 (Ako crni na-
stavi 1. ... Dd7 onda 2. Db7:
Dc6 3. Lb5! s osvajanjem dame)
2. Lf7:+ sa slijedecim 3. Db7:.
Br. 81
Bijeli vuce i dobiva
U ovom slucaju dvojnom uda-
ru prethodi odvlacenje pomocu
vezivanja 1. Lb5! Db5: 2. Sc7: +
i bijeli dobiva.
Dvojnom udaru vrlo cesto pre-
thodi i odvlacenje.
50
вг. 8г
CHAI—STARUHIN
(Moskva 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Crni skakac stoji na kriticnoj
tocki. Bijeli je mogao osvojiti fi-
guru nastavkom 1. f7+! (Zrtva
pjeSaka zbog zavlacenja kralja
pod dvojni udar) 1. ... Kf7: 2.
Te4:! Te4: 3. Sg5+ Kg7 4. Se4:.
Jednostavno i lijepo dobio je
Cigorin Janovskog:
Br. 83
Cigorin—janovski
(Pariz 1900)
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje je dvojni udar pripre-
mljen zrtvom pjesaka, a izvodi
se damom 1. Td8+ Kg7 2. f5!
Lf5: 3. Dc5! i sada nema obrane
od mata na f8 ili gubitka lovca.
Zbog toga se Janovski predao.
Dvojni udar moze biti uperen
i na takve kriticne todke na ko-
jima ne stoje protivnicke figure
ili pjesaci.
Br. 84
Bijeli vuce i dobiva
1. Se6: Le6: (Iznudeno jer na
1. ... Kf7 slijedi 2. Tc7+ Кеб:
3. Te7 mat) 2. Db7: s dvojnim
udarom na tocke a8 i e7.
51
OTKRIVENI NAPAD
Napad bilo koje figure na pje-
sake i figure ili na strateski va-
zne tocke nije tesko primijetiti.
Od takvog napada se obicno la-
ko brani. Opasnija metoda napa-
da je otkriveni napad. Kod tog
taktickog elementa napad na o-
bjekte protivnika desava se onda
kada se bilo koja figura makne
s linije na kojoj je rasporedena
tzv. »linijska figura«, a to su da-
ma, top ili lovac. Cesti slucaj
otkrivenog napada je otkriveni
sah. Kod toga je djelovanje li-
nijskih figura upravljeno protiv
protivnickog kralja. Medutim,
pogresno bi bilo smatrati da je
otkriveni sah i otkriveni napad
jedno te isto. Ta dva takticka
elementa, naizgled, imaju veliku
slicnost. No, zbog osobite uloge
kralja oni se razlikuju po svom
sadrzaju.
Br. 85
ZUKERTORT—BLACKBURNE
(London 1883)
Bijeli vuce i dobiva
U partiji Zukertort—Black-
burne bijeli je dobio jednostav-
no: 1. Lg7+! Kg8 (Ili 1. ... Dg7:
2. De8 mat) 2. Del:. Crni preda-
je.
Kao sto se vidi uzrok gubitka
crnog je bio prvo odskok lovca
s e-linije poslije kojeg se crna
dama nasla pod udarom.
Figura ili pjesak koji svojim
odlaskom sa linije cini mogucim
otkriveni napad linijske figure,
moze se nazvati — udarna ili
medufigura. Isto tako u razmo-
trenom primjeru prema navede-
nom bi udarna figura bio lovac
na e5. Dogada se da i udarna fi-
gura istovremeno napada jedan
drugi objekt u protivnickoj pozi-
ciji, cime se pojacava efekt otkri-
venog udara.
Br. 86
FLOHR—GEREBEN
(Mec-turnir
Moskva—Budimpesta 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Ve£ u vrlo teskoj poziciji Gere-
ben je odigrao Sd4: i previdio
jednostavnu kombinaciju otkri-
venog napada: 1. Sg6+! Tg6: 2.
Tel:. Crni predaje. On ne moze
uzeti damu zbog mata na h7. Ako
bi pak igrao 2. ... Th6:, onda sli-
jedi 3. cd4 s velikom materijal-
nom prednoscu bijelog.
52
Otkriveni napad se moze pri-
mijeniti u svakom stadiju parti-
je — pa tako i u otvaranju. Npr.
poslije poznatih teoretskih pote-
za 1. e4 c5 2. Sf3 d6 3. d4 cd4
4. Sd4: Sf6 5. Sc3 g6 (To je tzv.
Zmajeva varijanta u Sicilijan-
skoj obrani) 6. f4 Lg7? (Greska.
Neophodno je na ovom mjestu
igrati 6. ... Sc6) 7. e5 de5 8. fe5
Sg4 9. Lb5+ Kf8? i nastaje po-
zicija u kojoj bijeli osvaja damn
s 10. Se6+! fe6 11. Dd8:+ itd.
U ovoj taktickoj operaciji linij-
ska figura je bila dama, udarna
figura bijeli skakac, a objekt na-
pada — crna dama. Ujedno tre-
ba primijetiti da je u ovom slu-
caju bio prisutan i dvojni udar,
jer je crna dama bila napadnuta
i udarnom figurom.
Korisno je znati i drugu teo-
retsku poziciju koja nastaje u
Francuskoj obrani poslije 1. e4
e6 2. d4 d5 3. Sc3 de4 4. Se4:
Sf6 5. Sf6:+ Df6: (NeSto je bo-
Ije 5. ... gf6 jer je crna dama
ovdje lose postavljena) 6. Sf3 b6?
(Trebalo se vratiti damom na d8
ili odigrati 6. ... h6) 7. Ld3 (Do-
bro je i 7. Lg5 Dg6 8. Ld3 s pred-
noscu bijelog) 7. ... Lb7
Br. 87
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli osvaja damu putem 8.
Lg5! Lf3: (Jedina obrana) 9. Dd2
Dd4: 10. Lb5+ (Otkriveni napad)
10. ... Lc6 11. Dd4:.
a a a
Sad, kada smo skupili vec ne-
sto iskustva, pogledajmo dvije
pozicije iz partija starih majsto-
ra:
Br. 88
Cigorin—tarrasch
(Monte Carlo 1902)
Bijeli vuce i dobiva
Veliki ruski sahist Cigorin na
krasan je nacin pobijedio Tarra-
scha. 1. Th3! (Pogresno bi bilo
odmah igrati 1. Sg64- zbog 1. ...
hg6 2. Th3 Th7 3. Th5: Th5: i cr-
ni bi ostao s figurom vise, jer
pada dama za topa. Interesantno
da je Tarrasch racunao upravo tu
varijantu kad je vukao svoj po-
sljednji potez Tg8—g4) 1. ... Tfg7
2. Sg6+! (Otkriveni napad) 2. ...
hg6 3. fg6! (Vazan medupotez ko-
ji sluzi da prekrije obranu topa
na g4, koji sada neizbjezno pada
i to poslije iznudenog nastavka)
3. ... Dh3: 4. Dh3:+ Kg8 5. Dg4:.
Crni predaje.
53
Br. 89
ANDERSSEN—GILLEL
Bijeli vuce i dobiva
Jednostavna, ali lijepa kombi-
nacija dogodila se u ovoj An-
derssenovoj partiji. 1. Lg5 Dg5:
2. Df5+ (To je odigrano da se
dama odvuce od obrane topa na
d8) 2. ... Df5: 3. Td8:+ Kd8:
4. Te8 mat.
Kasnije je velemajstor Reti po-
kazao da je Anderssen mogao
dobiti znatno jednostavnije: 1.
Td8:+ Kd8: 2. Lg5 + (Otkriveni
napad) 2. ... Dg5: 3. Te8 mat.
Br. 90
POPIL—MARCO
Crni vuce i dobiva
Otkriveni napad moze biti i
bez saha. Primjere za to smo vec
vidjeli kod analize prethodnog
polozaja. Medutim, treba primi-
jetiti da otkriveni napad bez sa-
ha cesto ima zamaskirani oblik
i da ga je vrlo tesko otkriti.
U ovoj je poziciji Marco pre-
dao jer je smatrao da gubi lovca
na d4. Medutim, taj lovac nije
bio vezan nego samo poluvezan.
Umjesto kapitulacije crni je sam
trebao dobiti poslije 1. ... Lgl!
(Otkriveni napad bez saha) 2.
Kgl: (Ili 2. Dd7: Dh2: mat, a
ako 2. Dh3 onda 2. ... Tdl) 2.
... Td3:.
Svakom sahisti je vrlo korisno
znati jos jedan cesto vidljivi
oblik otkrivenog napada:
Br. 91
Bijeli vuce i dobiva
1. Se4:! Ld2:+ 2. Sd2: i bijeli
ostaje sa skakacem vise. Slicnih
slucajeva bi se moglo vrlo mno-
go demonstrirati, ali sam tip
kombinaeije gdje postoji opozi-
cija lovaca ili dame na dijagona-
li, a medusobno su podijeljeni
udarnom figurom skakacem, uvi-
jek ostaje nepromijenjiv. Kombi-
naeije tog tipa mogu se naci u
bilo kom stadiju sahovske parti-
je.
54
Sve sto je receno о otkrivenom
napadu odnosi se i na konacnice
U mnogim slucajevima se kao
udarna figura pojavljuje pjesak.
Br. 92
Crni vuce i dobiva
Ovdje odlucuje: 1. ... Se3:I 2.
Te3: d4 s osvajanjem kvalitete i
partije.
Narocito su interesantni pri-
mjeri kada je udarna figura ska-
kac.
Br. 93
KONDRATJEV—LISICIN
(Lenjingrad 1950)
Crni na potezu
To je bila mogucnost koja se
nije pojavila u partiji. Na prvi
pogled cini se da bijeli stoji lo-
se zbog poluvezivanja skakaca d7
po vertikali. No, kako da to cr-
ni iskoristi? Ako nastavi 1. ...
Le8?, onda slijedi 2. Sf61 (Polu-
vezivanje je preslo u otkriveni
napad) 2. ... Tc8 (Ne ide 2. ...
Td6: zbog 3. Se8:4- s viskom ska-
kaca) 3. Se8:+ Te8: 4. Tc6: i
bijeli mora dobiti. Iz tog razlo-
ga, isto tako, nije dobro 1. ...
Kh8 (Sa ciljem da se pripremi
manevar Lf7—e8) 2. Se5! Tf8 3.
Tc6: s prednoscu bijelog. Zbog
toga je crni prisiljen igrati 1. ...
c5 s povlacenjem u obranu.
Zahvaljujuci velikoj manevar-
skoj sposobnosti dame, »baterija«
u kojoj ucestvuje dama se cesto
pojavljuje s tempom.
U ovoj poziciji crni igra 1. ...
Dg5+ i stvara punu shemu ot-
krivenog napada po petom redu.
Baterija koja se sastoji od dame
55
Br. 94
Crni vuce i dobiva
Br. 95
Bijeli vuce i dobiva
i lovca protiv objekta napada —
u ovom slucaju dame. Poslije iz-
nudenog 2. Kfl, jer je inace bi-
jelom mat, crni je dobio s 2. ...
Lg2+.
Ovaj primjer je identican pret-
hodnom. 1. Dd4! Te4: (Na 1. ...
Tc7 slijedi 2. Sd6+ sa slijedecim
3. Dg4:) 2. De4: i bijeli je dobi-
ven.
56
OTKRIVENI SAH
Sah damom, topom ili lovcem,
koji se pojavljuje kao rezultat
odlaska bilo koje figure s linije
djelovanja spomenutih figura,
naziva se — otkrivenim sahom.
Br. 96
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
Pomicanje topa sa d6 na bilo
koje polje stvara otkriveni sah
lovca s g3 crnom kralju.
Br. 97
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
Na ovom dijagramu pomak
skakaca s g4 stvara otkriveni sab
topom s gl.
Mi cemo u daljnjem toku na-
zivati tu figuru ili pjesaka, ciji
pomak otkriva sah, medufigu-
rom ili udarnom figurom. Prema
tome na dijagramu 96 udarna fi-
gura je top, a na dijagramu 97
skakac.
Znacenje otkrivenog saha sa-
stoji se u tome da se udarna fi-
gura premjesta na takvo polje
s kojeg ona sa svojim slijedecim
potezom moze nanijeti osjetljiv
gubitak protivniku. Katkada je
korisno istovremeno najaviti sah
i sa udarnom figurom. To je
dvostruki sah.
Sada vec nije tesko razumijeti
kako treba bijeli igrati u razmo-
trenim pozicijama. U prvoj od
njih dobro je 1. Td2+ (Jos jace
je 1. Tb64- zbog toga jer pjesa-
ci a 7 i d7 ogranicavaju pokretlji-
vost crnog kralja i on dobiva
mat. Ako bi maknuli s ploce
pjesaka a7 ili d7 u tom sluca-
ju bi jedini ispravan potez bio
1. Td2+) da bi slijededim pote-
zom mogao osvojiti crnu damu.
Isto se desava u poziciji na dru-
gom dijagramu. Moze se igrati
1. Se5+ i crni gubi damu. No,
jos je jace 1. Sh6++ i 2. Tg8
mat. Ako bi crni lovac stajao na
polju h4 umjesto na e7 onda bi
pravilno bilo 1. Se54- jer bi ina-
ce kralj pobjegao preko f8 i e7.
Dvojni sah se naziva takav
otkriveni sah kada i udarna fi-
gura napada na kralja protivni-
ka. Dvostruki Sah je potez ogro-
mne snage. Od dvostrukog saha
postoji samo jedna mogu£a o-
brana, a to je pobjedi kraljem.
Na dijagramu 97 na 1. Se5+ cr-
57
ni moze odgovoriti 1. ... Dg6 i
zastititi se od saha, a u sluca-
ju 1. Sh6++ potez Dg6 vise ni-
je moguc i crni je prinuden na
Kf8 ili Kh8. Moze se postaviti
pitanje kako da se u praksi po-
stave takve pogodne pozicije s
otkrivenim ili dvojnim sahom.
Pogledajmo dijagrame 98 i 99
koji se ne razlikuju mnogo od
prethodnih dijagrama.
Br. 98
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
Br. 99
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
Ako ih usporedimo mozemo
ustanoviti da se u oba slucaja
desava to da bijeli dolazi do us-
pjeha zrtvom topa, kako bi na-
vukao crnog kralja pod djelova-
nje otkrivenog saha. Navlacenje
nije jedina mogucnost za pripre-
mu otkrivenog saha. On se mo-
ze pripremiti i drugim taktickim
sredstvima.
Br. 100
UTJUZANOV—KONOVALOV
(Krasnodar 1950)
Crni vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
U ovoj poziciji bijeli svojim
posljednjim potezom Lf7—h5 po-
kusava sprijeciti prijetnju mata.
Medutim, taj pokusaj nije urodio
plodom jer je crni imao vec una-
prijed pripremljenu kombinaciju
koja se bazira na dvostrukom sa-
hu. Slijedilo je 1. ... Dg2+!!
(Zavlacenje) 2. Kg2: Sf4 + + 3.
Kgl Sh3 mat.
58
Br. 101
Bijeli vuce i dobiva
damu crni je odgovorio 1. ...
Db4, ali na to se dogodilo nesto
jos gore: 2. Lb5+ + ! Kd8 3. Te8
mat, ili 2. ... Kf7 3. Le8 mat.
Dajemo mogucnost samim citate-
Ijima da se uvjere da poslije 1.
Tel sto god odigra crni gubi da-
mu ili dobiva mat.
Analogni mat, ali u jednoj slo-
zenoj formi sa navlacenjem kra-
lja na vertikalu, bio je ostvaren
u partiji Reti—Tartakower.
Br. 103
RETI—TARTAKOWER
Ovo je slican primjer onom
prethodnom. Zrtvovavsi damu bi-
jeli je odvukao kralja pod udar:
1. Dc7:+!l Kc7: 2. Sd5+ + ! Kc8
3. Sb6 mat.
Svracamo paznju citatelju i na
to da su poslije 2. Sd5++ i bi-
jeli skakad i bijeli lovac bill pod
udarom crnih figura, medutim,
on se nije mogao time okoristiti.
Otkriveni sah po vertikali ta-
koder je vrlo opasan:
Br. 102
Crni vu£e, bijeli dobiva
Posljednji potez bijelog u ovoj
poziciji bio je Tel, s prijetnjom
da se osvoji dama. Da bi spasio
(Bee 1910)
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
1. Dd8+! Kd8: 2. Lg5++ Ke8
3. Td8 mat ili 2. ... Kc7 3. Ld8
mat.
Do sada smo analizirali takve
primjere gdje se kao rezultat
otkrivenog saha javlja mat kra-
Iju protivnika ali, se to ne de-
sava uvijek. U mnogim slucaje-
vima stvar se zavrsava osvaja-
njem materijala.
59
Br. 104
Bijeli vuce i dobiva
Br. 105
Bijeli vuce i dobiva
Poslije 1. Te5:! De5: 2. Db7:+!
Kb7: 3. Sc4 + bijeli ostaje s to-
pom vise.
Na kraju ovog djela treba reci
nekoliko rijeci i о tzv. »mlinu«.
Na ovom dijagramu bijeli ne
samo da postize materijalnu rav-
notezu, nego cak postize pred-
nost: 1. Tb7:+ Ka8 2. Tf7:+
Kd8 3. Tb7-H (Da bi se iznova
postavila shema otkrivenog saha)
3. ... Ka8 4. Tg7:+ Kb8 5. Tb7+!
Ka8 6. Tb4+I.
POLUVEZIVANJE
Poluvezanom nazivamo onu fi-
guru ili pjesaka koji po bilo ko-
joj liniji stiti neku drugu svoju
figuru, pjesaka ili neku vaznu
tocku od napada protivnicke li-
nijske figure. Na dijagramima
106—110 navode se primjeri po-
luvezanih figura i pjesaka.
U ovom primjeru lovcem sa g5
poluvezan je skakac na f6 koji
brani damu.
Br. 106
Bijeli vuce i dobiva
60
Br. 107
Bijeli vuce i dobiva
Br. 109
Bijeli na potezu
Ovo je slican primjer — bijeli
skakac je poluvezan crnim lov-
cem sa g4.
Dijagram 110 pokazuje primjer
poluvezivanja topa. Bijeli ovdje
gubi kvalitetu.
Br. 108
Bijeli vuce i dobiva
Br. 110
Bijeli na potezu
Ovdje je crni lovac poluvezan
po sedmom redu na kojem se na-
lazi bijeli top, a bijelim topom
s el je poluvezan crni pjeSak
na e6. Znaci crni lovac i pjesak
brane svoju damu.
Ovaj slucaj takoder se odnosi
na poluvezivanje. Ovdje je po-
luvezan crni lovac koji pokriva
matnu tocku d8.
Svaki sahist mora nauciti da
za vrijeme igre uoci sve poluve-
zane figure i pjesake kako u svo-
jem, tako i u protivnickom tabo-
ru. Poluvezana figura ili pjesak
su obicno potisnute i ogranicene
u svom djelovanju. Ipak, za ra-
zliku od vezanih figura i pjesa-
ka (gledaj u daljnjem tekstu) one
se mogu pomicati po cijenu ma-
terijalnih gubitaka. Oclatle dola-
61
zi naziv ovog taktickog elementa
kojeg cemo dalje razmatrati.
Pogledajmo jos jednom na di-
jagramu br. 107. lako je skakac
s f3 poluvezan, igrajuci 1. Se5:!
Ldl:? (Bolje je 1. ... de5 2. Dg4:.
iako crni ostaje bez pjesaka) 2.
Lf7:+ KeT 3. Sd5 daje mat. Bi-
jeli je efektno zavrsio partiju u
svoju korist.
Greska bi bila osvajati pjesa-
ka d5 na dijagramu br. 106, ako
bi tu ideju bazirali na tome da
ne moze skakac s f6 vuci zbog
gubitka dame. Poslije 1. cd5 ed5
2. Sd5:? umjesto osvajanja pje-
saka bijeli gubi figuru: 2. ...
Sd5:l 3. Ld8: Lb4+! (Vrlo vazan
medupotez) 4. Dd2 Ld2: + 5. Kd2:
Kd8:.
Znaci, kad god se igra na po-
luvezivanje treba pazljivo raz-
motriti posljedice naglog pomi-
canja naoko nepokretne figure
ili pjesaka. U protivnom sludaju
moze se desiti gruba pogreSka.
Br. Ill
Moze li bijeli igrati 1. Tel?
U ovoj poziciji bijeli je sma-
trao da se top s e3 ne moze po-
maknuti zbog gubitka dame i
odigrao je 1. Tel?, no poslije 1.
... Ta3:+ pala je njegova dama.
Ipak u ogromnom broju sluca-
jeva poluvezane figure ili pjesa-
ci ne mogu se pomicati bez bilo
kakvih ustupaka. One su isto ta-
ko kao i vezane figure krasan
cilj za protivnicku ataku. Tako
npr. u poziciji na dijagramu br.
108 bijeli osvaja kvalitetu na-
stavkom 1. Se5 Tfd8 2. Sc6! Dd6
3. Sd8:, a u poziciji na dijagra-
mu br. 109 bijeli osvaja lovca
poslije 1. e4.
Pitanja koje se odnose na po-
make poluvezanih figura i pje-
saka detaljno su razmotreni u
poglavlju »Otkriveni napad«.
Sada prelazimo na analizu po-
zicija koje su nastale iz partija
majstora.
Br. 112
ClGORIN—BLACKBURNE
(London 1883)
Bijeli vuce i dobiva
Dobro je iskoristio poluveziva-
nje Cigorin u svojoj partiji s
Blackburneom. 1. Ld5! (Bijeli ne
samo da je napao poluvezanog
lovca nego i prijeti matom u dva
poteza. Crni je bio prisiljen dati
kvalitetu zbog toga jer ne ide
1. ... Lc2: + , a bijela dama je
branjena) 1. ... Tcl:+ 2. Kcl:
62
Del+ 3. Kb2 Ka7 (Zbog prijetnje
mata u dva poteza ne moze se
uzeti bijeli top) 4. Td4 Lf5 5. b4
c5 6. bc5 dc5 7. Th4 Dd2 8. Th7 +
Ka6 9. Lb7+ Ka7 10. Lg2+ Ka6
11. Lfl-F c4 12. Lc4: + . Crni pre-
daje.
Polozaj dviju figura iz jednog
tabora na bilo kojoj otkrivenoj
liniji cesto daje mogucnost da se
stvori poluvezivanje.
Br. 113
ALJEHIN—CHAJES
(Karlsbad 1911)
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje bijeli postize pobjedu
poslije: 1. Tbl! La6 (Ne ide 1.
... Dc5 zbog dvojnog udara —
2. Tel. Lose je isto tako 1. ...
Dc4 zbog 2. Da4!, a takoder i
1. ... Da5 zbog 2. Lb2 itd) 2. Dd6!
f6 (Ako bi crni nastavio 2. ...
Se7 onda odluduje 3. Db4: Db4:
4. Tb4: Lfl: 5. Tb8+) 3. Tfcl Dd3
4. Tb4: g5 5. Td4 Db5 6. a4 Db7
7. Tc7 Dbl+ 8. Tdl. Crni pre-
daje.
Prije nego se povuce slijedeci
potez treba ga uvijek pazljivo
provjeriti s takticke tocke gledi-
sta da se ne bi previdjela bilo
kakva kombinacija protivnika.
Treba primijetiti da se u sahu
vrlo cesto susredu dvojni udari,
vezivanja i poluvezivanja.
Br. 114
GOTHILF—KISELJEV
(Moskva 1931)
Moze li crni igrati 1. . . . Sc3?
Crni je bez provjere odigrao
1. ... Sc3 s nadom da ce ili raz-
mijeniti skakace i zatim napasti
pjesaka d4 ili ga jednostavno
osvojiti s 2. ... Se2 + . Ali bijeli
je odgovorio, ne kao sto je oce-
kivao crni Sd6, nego 2. Dd2! i
crni je zbog poluvezivanja izgu-
bio skakaca, Istina, realizacija
postignute prednosti pokazala se
vrlo slozenom, jer je crni uspio
za skakaca osvojiti dva pjesaka.
2. ... Td4: 3. Dc3: (Naravno, ne
3. Dd4:? zbog 3. . .. Se2 + ) 3. ...
De5: 4. Sd2 Dd5 5. Sc4.
63
I u konacnicama, bez obzira na
pojednostavljenje pozicije, cesto
susrecemo poluvezivanje.
Br. 115
Crni vuce i dobiva
Poslije 1. ... Td4! crni top ve-
ze djelovanje dviju bijelih figu-
ra i nema obrane od 2. ... Lf8
s osvajanjem lovca ili kvalitete.
Br. 116
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli dobiva lovca ili skaka-
ca: 1. Tel b6 2. d4 Ld4: 3. Tc8:.
Za konacnu pobjedu bijeli mora
samo prici pjesaku b6 kraljem i
dati topa za lovca i pjesaka b6
ili organizirati napredovanje h-
-pjesaka.
VEZIVANJE
Vezanom figurom se naziva ona
figura koja stiti svog kralja od
protivnicke linijske figure. Na
dijagramima od 117—121 navode
se primjeri vezanih figura i pje-
saka. Tako je na dijagramu 117
crnim lovcem b6 vezan bijeli pje-
sak na f2.
Svaki sahist mora nauciti da
za vrijeme igre pazljivo uodi sve
vezane figure i pjeSake kako kod
sebe tako i u taboru protivnika.
Treba, takoder, dobro zapamtiti
da vezana figura ili pjeSak ne
mogu biti zastitnici bilo koje
druge figure ili pjeSaka osim
Br. 117
Crni vuce i dobiva
64
kralja. Jedino u slucaju kada fi-
gura ili pjesak objavljuje sah i
nalazi se pri tom pod udarom
samog kralja. Zbog toga na di-
jagramu 117 crni moze slobodno
igrati 1. ... Dg3:I i ne treba se
bojati bijelog pjesaka na f2. Zbog
prijetnje mata bijeli mora odgo-
voriti 2. Lf3, na sto slijedi 2. ...
Lf3: i bijeli se ne moze spasiti.
Sada je i pjesak s g2 vezan cr-
nom damom.
Br. 118
Bijeli vuce i dobiva
Na dijagramu 118, pri potezu
bijelog, treba igrati 1. Sh6+ zbog
toga sto ne ide 1. ... gh6 i kao
rezultat toga pada crna dama.
Na dijagramu 118 bijelom da-
mom s g4 vezan je crni pjesak
Br. 119
Crni vuce i dobiva
na g7, na dijagramu 119 crnim
topom na h2 vezan je bijeli pje-
sak na c2, na dijagramu 120 bi-
Br. 120
Crni vuSe, bijeli dobiva
jelim topom s el vezana je crna
dama. Na dijagramu 121 bijelom
damom vezan je lovac crnog na
polju e7.
Br. 121
SMISLOV—ALATORCEV
(Moskva 1946)
Crni na potezu
Iz istoga razloga na dijagramu
119 crni moze uzeti topom bije-
log skakaca na d3.
Sva su djelovanja vezanih fi-
gura i pjesaka gotovo sasvim pa-
ralizirana. Npr. na dijagramu 120
crna dama je vezana bijelim to-
pom s el i zbog toga se moze
pomicati samo po e-liniji.
65
Sad se mozemo okrenuti malo
slozenijim primjerima. U partiji
Makogonov—Cehover bijeli je
svojim posljednjim potezom po-
sao kraljem s gl na f2.
Br. 122
makogonov—Cehover
(Tbilisi 1937)
Crni vuce i dobiva
Plan je jasan — zeli kralja
prevesti na damino krilo i sa-
mim tim bi izbavio svoju damu
od prijetnji. No pravilna misao
bijelog trebala je tocnu formu.
Trebalo je igrati 1. Kfl. Crni je
iskoristio gresku protivnika na
slijedeci nacin: 1. ... Tf8! 2. Td8
(Protuvezivanje) 2. ... Dh4-H
(Vrlo interesantan potez cija
snaga je u gore navedenim svoj-
stvima vezanih figura). Dalje ne
treba vise nikakvih razjasnjenja.
Vezane figure i pjesaci su o-
snova za provodenje raznih tak-
tickih operacija jednostavnih i
slozenih. Tako npr. vezivanje ce-
sto prethodi taktickom elementu
zavlacenja.
U ovoj dvosjekloj poziciji crni
rjesava ishod borbe pomocu 1.
... Tbl+! 2. Kbl: Dg5:.
Kako postici pobjedu u slijede-
cem primjeru?
Br. 124
Bijeli vuce i dobiva
Izmjena 1. Td8:+ Dd8: 2.
Lc7:+ Dc7: nista ne daje, ali
1. Lc7: + Dc7: 2. Td8:+ dovodi
do pobjede.
Moze se pomisliti, da u ko-
nacnicama vezivanje nije jako
primjenjivo, ali to nije tako!
Br. 125
Br. 123
Crni vuce i dobiva
Bijeli vuce i remizira
66
U ovoj poziciji upravo zahva-
Ijujuci vezivanju lovac postize
remi protiv dva topa: 1. Kc4 i
ako sada crni nastavi 1. ... Kd6
onda kralj prekriva zastitu topa
na d5 i nakon 2. Ld5: nastaje
teoretski remi. Nista ne daje 1.
... Td7 zbog 2. Lf3 Td6 3. Le4
itd. Jednom rjecju, crni se ne
moze osloboditi vezivanja.
Vezivanje se cesto susrece u ve-
zi sa drugim taktickim elemen-
tima.
Br. 126
Bijeli vuce i dobiva
1. Tel Kd6 (Na 1. .. . Sd7 sli-
jedi 2. d4 Kf6 3. de5+ Se5: 4.
Le5:+ itd) 2. Te5:! (Zbog navla-
cenja topa) 2. ... Te5: 3. d4 Sd7
4. de5+ Se5: 5. Lf4 i zbog neiz-
bjezne iznudice crni gubi joS i
skakaca.
Interesantan slucaj desio se u
partiji Ragozin—Boleslavski:
Br. 127
RAGOZIN—BOLESLAVSKI
(Moskva 1945)
Moze li crni igrati 1. •.. Kf7?
U zelji da zadrzi slobodnog pje-
saka crni je povukao »prirodni«
potez 1. ... Kf7 (Ispravno je 1.
... Tb8 s vjerojatnim remijem) 2.
e8D+! (S idejom da se navude
kralj pod vezivanje) 2. ... Ke8:
3. La4 i crni je predao.
NAVLACENJE
Kod provodenja taktickih ope-
racija vise puta treba navuci fi-
guru ili pjesaka protivnika na
bilo koje polje. Taj takticki ele-
ment cemo nazivati navlacenje.
On se izuzetno cesto susrede i
vec smo ga susretali u proslim
poglavljima.
Navlacenje figure ili pjesaka
slijedi uvijek nekakav zamiSljeni
cilj — mat, dvojni udar, veziva-
nje, vjecni sah, pat itd.
67
Br. 128
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
Br. 130
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и cetiri poteza)
Bijeli momentalno dobiva po-
slije 1. Te8+!I (Zrtva sa ciljem
da se navuce kralj) 1. ... Ke8:
2. De7 mat.
Br. 129
Bijeli vuce i dobiva
U ovom primjeru do pobjede
dovodi 1. Lf6+! Kf6: (Svi drugi
odgovori vode do gubitka dame)
2. Df8 mat.
Navladenje neprijateljskog kra-
lja moze biti izvedeno i bez
zrtava!
Bijeli sa sahovima navlaci cr-
nog kralja i istovremeno pripre-
ma mat: 1. Lh7+! Kh8 2. Lg6 +
Kg8 3. Dh7 + Kf8 4. Df7: mat.
Taj se slucaj navlacenja kralja
cesto susrece u praksi.
Mnogo koristi cemo imati ako
pazljivo razmotrimo slijedecu iz-
vanrednu studiju:
Br. 131
L. KUBBEL
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli pomocu navlacenja kra-
lja uspijeva dobiti partiju bez ob-
zira na materijalne gubitke! 1.
Se3+! Kg3 (Do mata vodi 1. ...
Kh2 2. Df2+ itd) 2. Dg4+ Kf2
3. Df4+ Ke2 (Ili 3. ... Kel, ali
ne 3. ... Kgl zbog 4. Dfl-F i ma-
68
tom u slijedecem potezu) 4. Dfl+
Kd2 (Ne smije se uzeti skakad
zbog gubitka dame) 5. Ddl-F
Kc3 6. Dc2+ Kb4 (6. ... Kd4 7.
Sf5 + ) 7. Db2 + Sb3 (Inace je
mat u dva poteza nakon 8. Sc4+).
Nastala je pozicija koju vidimo
na dijagramu 132.
Br. 132
L. KUBBEL
Bijeli vuEe i dobiva
Sta je bijeli postigao tim du-
gotrajnim navlacenjem kralja na
damino krilo? 8. Da3-H! (Poslje-
dnje, odludujuce navlacenje cr-
nog kralja) 8. ... Ka3: 9. Sc2
mat.
Br. 133
Em. LASKER—TARRASCH
(Mec 1908)
Crni vuce i dobiva
Sada cemo razmotriti niz pri-
mjera navlacenja figura sa ciljem
dvojnog udara:
U ovoj znadajnoj partiji crni
je dobio poslije: 1. ... g5 + ! 2.
Kg5: (Na 2. Ke5: slijedi 2....
Dc3 mat) 2. ... Sf7+ (Dvojni
udar), jer je lovac na d5 polu-
vezan.
Navlacenje i dvojni udar ilu-
strira Rinckova studija:
Br. 134
G. RINCK, 1903
Bijeli vuSe i dobiva
Bijeli je uspio osvojiti damu:
1. Ta8! Da2 (Jedinstveni potez.
Poslije svih drugih poteza dama
strada zbog dvojnog udara ili
vezivanja) 2. Ta4:! Dg8 3. Ta8!
Dh7 4. Lg6! (To je posljednje
navlacenje) 4. ... Dg6: 5. Ta6+.
U ovoj znamenitoj studiji na-
vladenje i dvojni udar se harmo-
nicno ispreplicu s idejom mata.
69
Br. 135
V. i M. PLATOV, 1909
Bijeli vuce i dobiva
1. Lf6 d4 2. Se2! (Jedino. Na 2.
Sf3 alD 3. Ld4: + Dd4: 4. Sd4:
Kd4: 5. Kg4 Kd3: 6. Kg5 Ke4 7.
Kh6 Kf5 8. Kh7 Kf6 i bijeli ne
moze dobiti) 2. ... alD 3. Sell
(S neodekivanom prijetnjom mata
u jednom potezu) 3. ... Da5 (Ne
spaSava 3. ... h6 zbog 4. Le5! ili
3. ... Kd2 zbog 4. Sb3+) 4.
Ld4:+! (Zavlacenje pod dvojni
udar) 4. ... Kd4: 5. Sb3+ i bi-
jeli dobiva.
Interesantnu kombinaeiju pro-
veo je velemajstor Boleslavski:
Br. 136
FLOHR—BOLESLAVSKI
(Stockholm 1948)
Crni na potezu
Crni ima pjesaka manje i cini
se da mu je poraz neminovan.
Medutim, u pomoc dolazi navla-
cenje s dvojnim udarom i odvla-
cenjem (gledaj u daljnjem tek-
stu): 1. ... Ta4+! 2. Ka4: (Ako
bi slijedilo 2. Kb3, onda odlucu-
je 2. ... Da7 i 3. ... Ta3 + ) 2.
...Sb6+ 3. Tb6: Dc8:. U daljnjem
toku partije crni je postigao remi
proganjajuci bijelog kralja da-
mom.
Navlacenje u vezi s drugim
kombinatornim elementima i i-
dejama razmatra se u odgova-
rajucim poglavljima. Sada cemo,
da bi upotpunili sliku, pokazati
nekoliko primjera:
Br. 137
RATNER—POKORNY
(Moskva 1946)
Bijeli vuce i dobiva
Jednostavno i lako je dobio
Ratner ovu partiju: 1. Lb2! Dg6
(U slucaju 1. ... Db2: onda po-
mocu odvlacenja 2. Th6:4- bijeli
osvaja damu, a na 1. ... De7
slijedi 2. Th6: mat) 2. Lh5 Dh7
3. Le8: Te8: i dalje se sve svodi
na realizaeiju postignute pred-
nosti.
70
Br. 138
Bijeli vuce i dobiva
U ovom primjeru bijeli dobiva
navlaceci crnu damn pod otkri-
veni napad: 1. Te7! De7: 2. Db4.
Da ne bi dobio mat crni mora
dati damu.
Br. 139
V. i M. PLATOV
Bijeli vuce i remizira
U ovoj poziciji rezultat se mo-
ze postici jedino navlacenjem: 1.
Th34~! (Crni se kralj navlaci sa
sahovima na f-liniju ili na 6. red)
1. ... Kg7 2. Tg3 + Kh6 (Ako
crni nastavi 2. ... Kf6 onda sli-
jedi 3. Td3! Lf3+?? 4. Tf3:+ sa
slijedecim 5. Td3 ili ako crni na-
stavi 2. ... Kh7 slijedi 3. Th3 +
i crni kralj je prinuden stati na
6. red) 3. Td3 (Sada je taj potez
pravovremen) 3. ... Lf3+ 4. Ka7
dlD 5. Td6:-H! (Jos jedno na-
vlacenje, ali ovaj puta dame. Isto-
vremeno se unistava crni pjesak)
5. ... Dd6: pat. Izvanredna stu-
dija.
Br. 140
BORISENKO—MEZENJEV
(Kijev 1950)
Crni vuce i dobiva
Krasno je mogao dobiti Meze-
njev Borisenka. 1. ... f2! (U par-
tiji je bilo odigrano 1.... Ke4
poslije cega su se protivnici su-
glasili na remi) 2. Tg7 Lbl! (Lo-
vac se zrtvuje da bi se kralja
zavuklo na prvi red i tako se
dobio vrlo vazan tempo) 3. Kbl:
(Ili 3. Tf7+ Lf5 sa slijedecim
izvlacenjem dame) 3. ... flD4-.
Br. 141
V. CEHOVER
Bijeli vuce i dobiva
71
U poziciji na dijagramu bijeli
mora dobiti zahvaljujuci svojoj
pozicionoj prednosti (udaljeni
slobodnjak i na drugom kriluje-
dan pjesak zadrzava dva protiv-
nidka pjesaka). Bijelom je samo
vazno poboljsati poziciju svog
kralja. Medutim, ne treba zabo-
raviti ni prijetnju 1. ... f5 2. gf5
g4 i dame se u tom slucaju na
ploci pojavljuju istovremeno.
Zbog toga treba igrati: 1. a5!
Kc5 2. Kb2 f5! (Na 2. ... Kb5 3.
Kc3 Ka5: 4. Kd4 Kb5 5. Ke4 Kc6
6. Kf5 Kd7 7. Kf6: Ke3 8. Kg5:
Kf7 9. Kh6) 3. gf5 g4 4. f6! (Po-
javljuje se prijetnja da pjesak
ude u damu sa sahom) 4. ... Kd6
5. a6 g3 6. f7 Ke7 7. a7 g2 8. f8D +
(NavlaCi kralja na 8. red) 8. ...
Kf8: 9. a8D+ i bijeli dobiva. Ili
1. ... Kd5 2. Kb2 f5 3. gf5 g4 4.
a6 (Opet se postavlja prijetnja
da bijela dama izade sa sahom)
4. ... Kc6 5. f6 g3 6. a7 Kd7 7.
f7 g2 8. a8D+ i 9. f8D+. Poste-
peno napredovanje dva pjesaka,
korak po korak, prvo je bilo pri-
kazano u dijagramu br. 52. (N.
Grigor jev).
ODVLACENJE
Takticki element odvlacenja
provodi se u onom slucaju kada
je potrebno odvuci jednu od ak-
tivnih figura s vaznog djela bor-
benih djelovanja. Kao rezultat
odvlacenja obicno se desava to
da je naruSena obrana, Sto do-
vodi do momentalne katastrofe ili
do materijalnih gubitaka. Odvla-
cenje je vrlo vazan element koji
se susrece vrlo cesto. On se pri-
mijenjuje ne samo za vrijeme
napada na kralja, nego i kod
napada na druge objekte.
Br. 142
Bijeli vuce i dobiva
U ovom primjeru crni gubi da-
mu poslije 1. Th8+ Kh8: 2. Df7:.
Br. 143
MORPHY—konzultanti
(Pariz 1859)
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj poziciji Morphy je po-
bijedio primijenivsi odvlacenje:
1. Ld7;+ Sd7: 2. Db8+! (Zbog
odvlacenja skakaca) 2. ... Sb8: 3.
Td8 mat.
Na isti nacin postize se i po-
bjeda u poziciji na slijedecem
dijagramu:
72
Br. 144
Bijeli vuce i dobiva
1. Tc8! (Da bi se odvukla dama
od obrane todke g5) 1. ... Dc8:
(Ili 1. ... Dd2: 2. Te8: mat) 2.
Dg5 + Kf8 3. Dg7 mat.
Br. 145
Crni vu£e i dobiva
1. . ..Tf2:I (Zrtvom kvalitete
top se odvladi od obrane lovca
bl) 2. Tf2: Dbl:+ 3. Tfl Ld4+!
(Ovaj sah iznuduje odvlacenje
kralja) 4. Khl Dfl: mat.
Znaci, odvlacenje se primije-
njuje onda, kada je potrebno
prisiliti jedmi od figura ili pje-
Saka protivnika da ode, da bi se
zatim nanio odludujuCi udarac.
Samim time se odvlacenje raz-
likuje od srodnog elementa — od-
stranjivanja obrane (gledaj da-
Ije), gdje se pjesak ili figura koja
brani, krace receno zastitnik,
ne odvlaci, nego se unistava. Kao
dobar primjer za to moze nam
posluziti slijedeci primjer:
Br. 146
Cehover—sokoljski
(Lenjingrad 1946)
Crni vuce i dobiva
Napad crnog je dostigao kul-
minaciju, ali kako nakon svega
toga dobiti? Crni je obratio paz-
nju na kritidnu tocku f2, koja je
branjena kraljem i damom. Ako
se odvuce dama, onda bijeli do-
biva mat. Zbog toga je crni odi-
grao: 1. ... La61! i bijeli je pri-
siljen na momentalnu kapitula-
ciju.
Ovdje je crni dobio odvlaCeCi
damu pomocu vezivanja. Kao Sto
cemo u daljnjem toku vidjeti,
odvlacenje i vezivanje se susreCu
vrlo Cesto.
Slijedeci primjer je uzet iz va-
rijanata partije Tolus—Smislov.
Ova pozicija mogla je nastati
u slucaju da je crni pogrijeSio.
U stvari crni je igrao drugacije i
partija je zavrsena remijem. Bi-
73
Br. 147
TOLUS—SMISLOV
(Moskva 1950)
Bijeli vuEe i dobiva
jeli daje mat u dva poteza: 1.
Tg8+! (Da bi odvukao topa) 1.
... Tg8: 2. Sf7 mat.
Odvlacenje figura i pjeSaka
protivnika postize se na razne
nacine, a ne samo pomocu zrtava.
Br. 148
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj poziciji bijeli dobiva
poslije 1. f6, sto ne samo da stva-
ra uporiste na f6, koje je neopho-
dno za odlucujuci napad, nego i
odstranjuje, zbog iznudenog 1
... g6, zastitu tocke h6. Dalje
slijedi 2. Dh6 i 3. Dg7 mat.
Br. 149
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj poziciji bijeli poslije 1.
Df5! s prijetnjom mata iznuduje
1.... g6, s odstranjivanjem za-
Stite tocke f6 i kao rezultat toga
ostaje s lovcem Vise.
Br. 150
TRIFUNOVlC—RAGOZIN
(Moskva 1947)
Crni vuce i dobiva
U partiji Trifunovic—Ragozin
crni je odvukao topa napavsi ga
pjesakom: 1. ... c5! 2. Tg4 (Jos
jedno, ovaj put odlucujuce odvla-
cenje s istovremenim oslobada-
njem polja) 2. ... Te2:! i bijeli
je predao. Na 3. De2: slijedi 3.
... Dc3+ 4. Dc2 Dc2: mat.
74
Br. 151
CEHOVER—KASPARJ AN
(Erevan 1936)
bijeli vuce i dobiva
Bijeli je odvukao crnu damu
od obrane skakaCa pomocu prije-
tnje mata: 1. h5! Dh5: (InaCe
slijedi 2. Dh8 mat) 2. De6: i crni
je uskoro predao.
Br. 152
FLOHR—KOTOV
(Piarnu 1947)
Br. 153
Mole li crni igrati 1. . .. De7?
Gruba greSka bi bila 1. ...
De7??, jer bi na to slijedilo 2.
Tg7:4- (Odvlacenje) s dobitkom
dame. Pravilno je 1. ... Ke8 i
ako bijeli nastavi 2. Tel onda 2.
...Tf3:+! (OdvlaCenje) 3. Kf3:
Del: 4. Dg7: s remijem.
Cesto se susrecu odvlacenja s
vezivanjem.
Bijeli vuce i dobiva
Br. 154
Flohr je osvojio kvalitetu po-
mocu 1. Lg5! jer je lovac napao
na damu i topa, a njega se ne
moze uzeti.
Pogledajmo sada primjere od-
vlacenja u konacnicama:
Bijeli vuce i dobiva
Da bi proveo pjesaka u damu
bijeli odvlaCi lovca: 1. Ld3! i
crni je prisiljen na predaju jer
ga ne spasava 1. ... Kf6 zbog 2.
Lf5: itd.
Odvlacenje se Cesto pojavljuje
u topovskim konaCnicama.
75
Br. 155
Crni vuce i dobiva
1. ... Tb5! (Odvlacenje s vezi-
vanjem) 2. Tb5: dlD+ 3. Kh4
(Ako bijeli igra 3. Kh6 Dhl+ 4.
Th5 Dg2 dovodi do mata) 3. ...
Del + 4. Kh5 De2 + .
Br. 156
A. TROICKI
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj studiji Troickog bijeli
dobiva koristeci se idejom od-
vladenja. 1. h7 Th2 2. Tfl+ Kc2
3. Tf2+ Tf2: 4. h8D ili 1. h7 Td8
2. Tc6 + Kd2 3. Td6 + Td6: 4. h8D.
Na istoj ideji zasniva se studija
Em. Laskera.
Br. 157
Em. LASKER
Bijeli vuce i dobiva
1. Kb8! Tb2+ 2. Ka8 Tc2 3.
ТГ6+ Ka5 4. Kb7 Tb2+ 5. Ka7
Tc2 6. Tf5+ Ka4 (Ni ranije ni
sada crni kralj nije mogao stati
na b-liniju zbog Kb7 ili Kb8)
7. Kb7 Tb2+ 8. Ka6 Tc2 9. ТГ4+
Ka3 10. Kb6 (S prijetnjom 11.
Tf2:) 10. ... Tb2+ 11. Ka5 Te2
12. Tf3+ Ka2 13. Tf2:! (To je
odvladenje s vezivanjem) 13....
Tf2: 14. c8D i bijeli dobiva.
Kod lo§e pozicije kralja u kutu
odvlacenje mo2e biti poCetak
matne kombinacije.
Br. 158
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
76
Ovdje bijeli daje mat u dva
poteza: 1. Da6:+! ba6 2. Ld5
mat.
Katkada se zahvaljujuci odvla-
cenju dobiva samo jedan tempo,
ali se on moze pokazati kao od-
lucujuci. S te tocke gledista vrlo
je interesantna studija Centuri-
nija:
Br. 159
L. CENTURINI, 1347
Bijeli vuce i dobiva
Plan dobitka je ovdje dovolj-
no jasan. Bijeli igra manevar s
Ld8-g5-e3-a7-b8, istiskujuci cr-
nog lovca s duge dijagonale.
Medutim, tom planu se moze su-
protstaviti crni kralj, koji sepra-
vovremeno prebacuje na a6 i
tako rusi zamisao bijelog. Ipak
crni nije u stanju izbjeci poraz:
1. Lg5 Kb5 2. Le3 Ka6 3. Lc5!
(Sada je crni prisiljen vuci lov-
cem) 3. ... Lf4 4. Le7! (S prije-
tnjom Le7-d8-c7, sto prinuduje
crnog kralja na vracanje na c6)
4. ... Kb5 5. Ld8 Kc6 6. Lg5!
(S ovim odvlacecim potezom do-
biva se neophodan tempo) 6....
Le5 7. Le3 Lg3 8. La7 Le5 9.
Lb8 Ld4 10. Lh2 La7 11. Lgl!
(Ovo je posljednje odvlacenje)
11. ... Lgl: 12. b8D i bijeli do-
biva.
Br. 160
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
1. Tc8+! Sc8: 2. Sf7 mat.
ODSTRANJIVANJE OBRANE
Takticki element — odstranji-
vanje obrane primijenjuje se u
onim slucajevima kada je nuzno
pojedinu tocku u poziciji pro-
tivnika lisiti podrske. Radi se о
likvidaciji ili odstranjivanju ob-
rane pojedinih karika protivni-
cke pozicije. Odatle se taj ele-
ment tako i naziva.
U ovoj poziciji Ufimcev je za-
mislio plan s koristenjem kritic-
nih tocaka g7, h6 i h3. Slijedilo
77
Br. 161
UFIMCEV—TAJMANOV
(Leningrad 1949)
Bijeli vuce i dobiva
je 1. Lg7: (Sa ciljem da se od-
strani zastita pjesaka h6 i pri-
premi dvojni udar) 1. ... Kg7: 2.
Th4 (Crni ne moze spasiti lovca
jer mu prijeti mat) 2. ... Db6 3.
Th3: h5 4. Te7 Tc8 5. De2 Tdc5
6. Th5: Tcl+ 7. Kg2 Dc6 + 8.
Kh3 Tf8 i sada najjednostavnije
od svega je 9. Dg4+ Dg6 (Inace
slijedi 10. Dg5 mat) 10. Dd4: +
Df6 11. Tg5 + .
Fred nama je jos jedna inte-
resantna pozicija:
Br. 162
Crni vuce i dobiva
Koji je ovdje najbolji potez?
U partiji je slijedilo 1. ... Tg2:!
sa ciljem da se odstrani zastita
kriticne tocke f3. Bijeli je bio
prisiljen na materijalne gubitke
zbog silne prijetnje 2. ... Sf3 +
i osvajanjem dame.
Na toj osnovi crni je u slijede-
cem primjeru lako dosao do po-
bjede:
Br. 163
Crni vuce i dobiva
1. ... Tb2:! 2. Tb2: Lc3: 3. Del
Lei: itd.
Br. 164
botvinik—Cehover
(Moskva 1935)
Bijeli vuce i dobiva
Jedina figura koja brani ernog
kralja je skakac. Poslije likvida-
78
cije skakaca bijeli odstranjuje
zastitu tocke h7. 1. Tf6:! Lf6: (Na
1. ... gf6 slijedi mat u dva po-
teza) 2. Dh7 + Kf8 3. Tel! (Na
taj nacin je odrezan kralju put,
tj. odstupnica) 3. ... Le5 4. Dh84-
Ke7 5. Dg7:+ Kd6 6. De5:+ Kd7
7. Df5+ Kc6 8. d5+ Kc5 9. La3 +
Kc4: 10. De4 + Kc3 11. Lb4 +
Kb2 12. Dbl mat.
Br. 165
Bijeli vuce i remizira
Slicna po ideji je pozicija na
dijagramu br. 165, koja se cesto
pojavljuje u konacnicama. Bijeli
mora igrati 1. Tel Kd5 2. Tc4:
Tf3:4- 3. Kf3: Kc4: 4. Ke4 sremi-
jem.
Bijeli dobiva odstranivsi obra-
nu crnog skakaca. 1. Te5: fe5 2.
Td6: i crni je predao.
PREKRIVANJE
Medu taktickim idejama vidno
mjesto zauzima prekrivanje. O-
vaj element se primijenjuje ta-
da kad treba bilo koju tocku na
sahovskoj ploci odrezati od linij-
skih figura protivnika koje je u
tom momentu zasticuju. Obicno
se takticka operacija prekrivanja
izvodi sa zrtvom figure ili pje-
saka sa ciljem da se prekine
odn. prekrije djelovanje linijskih
figura.
Pogledajmo zavrsetak partije
Kirilov—Vatnikov.
Ovdje crna dama brani crnog
od prijetnje bijelog 1. Lg8 + .
Kako da se crna dama makne od
zastite tocke g8? Odvlacenje ili
Br. 167
KIRILOV—VATNIKOV
(Vilnus 1949)
Bijeli vuce i dobiva
79
odstranjivanje obrane ovdje nije
moguce. Jedino igrajuci 1. Te8!J
bijeli moze postici uspjeh. Npr.:
1. ... De8: (Na 1. ... Le8: sli-
jedi 2. Lg8 mat) 2. Le8: Le8: 3.
De6 La4 (Ili 3. ... Lg6: 4. hg6 +
Kh8 5. De8+ Lf8 6. Df8: mat)
4. Df5: Tb8 (Na 4. ... b3 slijedi
5. Se7+ Kh8 6. Df8 4- sa slije-
decim 7. Dg8 mat. Pomocu po-
teza 5. Se7+ »prekriva« se ob-
rana polja f8) 5. Se5+ Kg8 6.
De6+ Kh7 7. Dd6: itd. Razmo-
trivsi sve te varijante Vatnikov
se poslije 1. Te8 predao.
Isto tako je zavrsila partija iz-
medu Zuravljeva i Borisenka:
Br. 168
ZURA VLJEV—BORISENKO
(Moskva 1949)
Crni vuce i dobiva
Crni bi mogao brzo dobiti po-
mocu 1. ... f3, ali pomicanju
pjesaka smeta bijela dama koja
cuva tocku f3. Odvuci ili od-
straniti damu nije moguce i zbog
toga treba pribjeci prekrivanju.
Slijedilo je 1. ... d3! 2. Ld3: f3
3. Te3 (Ili 3. De7: Dh3+ 4. Kgl
Dhl mat) 3. ... Dhl-F 4. Tgl
Dgl :+ i bijeli je predao zbog
neizbjeznog mata (5. Kgl: Tdg8 +
6. Kfl Thl mat). Do poraza je
takoder vodilo 2. De7: Dh3-F 3
Tg2 f3 itd.
Cesto se moze susresti prekri-
vanje u vezi sa losom zastitom
posljednjeg reda.
Br. 169
ZUBAREV—ROMANOVSKI
(Moskva 1920)
Crni vuce i dobiva
U ovoj partiji je slijedilo 1.
... Tel-H 2. Sei: Dfl+ 3. Kh2
Le5+ 4. g3 Dh3:+ 5. Kgl Ld4 +
6. Tf2 Dg3:+ 7. Sg2 Lf2:+ i bi-
jeli je predao. Zrtva topa 1. ...
Tel+ odvukla je skakaca i do-
zvolila prekrivanje vazne tocke
fl.
Br. 170
RETI—BOGOLJUBOV
(New York 1924)
Bijeli vuce i dobiva
80
Krasno je dobio Reti Bogolju-
bova u vaznoj partiji na pozna-
tom super-turniru u New Yorku
1924: 1. Tfl! Td8 (Druga obrana
bi mogla biti 1. ... De7, ali tada
bi odlucivalo 2. Lf7+ Kh8 3.
Ld5! — prekrivanje i otkrivanje
te otkriveni napad — 3. ... Df6
4. Dc8 itd., a ako 1. ... Dd8 onda
2. Df7+ Kh8 3. Df8:+ Df8: 4.
Tf8 mat) 2. Lf7 + Kh8 3. Le8I!
(Efektna zrtva sa ciljem prekri-
vanja) i crni je predao.
U vezi s tim je velemajstor
Ragozin proveo gotovo istu kom-
binaciju, istina u nesto drugaci-
jim okolnostima:
Br. 172
LIPNICKI—SOKOLJSKI
(Odesa 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Br. 171
RAGOZIN—TAJMANOV
(Len jingrad 1945)
Bijeli vuce i dobiva
1. Se4! (Vazno prevodenje ska-
kaca, bez kojeg je kombinacija
bijelog nezamisliva. Prijevremeno
bi bilo odmah 1. Df7:+ Kh8 2.
Df6+ Kg8 3. De6+ Kh8 itd) 1.
... Lf8 2. Df7:+ Kh8 3. Sf6!
Lg7 4. Se8! (Ne samo da prijeti
5. Dg7: mat nego i prekriva po-
lje f8 s prijetnjom 5. Df8+ Lf8:
6. Tf8 mat). Zbog toga se je crni
predao.
Cini se da za crnog nema ni-
kakvih opasnosti na vidiku. Me-
dutim, daljnji tok partije poka-
zuje da bijeli moze forsirano os-
vojiti kvalitetu koristeci niz tak-
tickih elemenata. 1. Sd8! (Sa ci-
ljem da se prekrije zastita topa
na a8 i da se odvuce dama s po-
lja Ь7) 1. ... De7 (Lose je 1. ...
Td8: zbog 2. Tc7, a na 1. ... Dd5
slijedi 2. Tfdl) 2. De4I. Origi-
nalno!
Prekrivanje moze biti samo je-
dna od varijanti bilo kakve slo-
zene kombinacije.
Br. 173
ClGORIN—SCHOWALTER
(Bee 1898)
Bijeli vuce i dobiva
81
Ovdje odlucuje, kao sto se de-
silo i u partiji, 1. f6 +!! za oslo-
badanje polja f5 i napada na
skakaca g4, zatim za napad na
kralja i djelomidno zbog prekri-
vanja obrane lovca na e7, ako bi
crni odgovorio 1.... Tf6:. Po-
slije 1. ... Kf6: bijeli je bez
muke postigao pobjedu igrajudi
2. Df5+ Kg7 3. Tg4:+, jer tu
ne pomaze 3. ... Dg4:+ 4. Dg4:+
Tg6 zbog 5. Tg8+! Kg8: 6. Dg6:+
itd.
Br. 174
BOLESLAVSKI—DUS-
-HOTIMIRSKI
(Moskva 1942)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli dominira na tocki g7 (tri
napada prema dvije obrane) i
zbog toga bi mogao odmah uzeti
crnog pjesaka. No, znatno je ja-
6e, kako je odigrao velemajstor
Boleslavski, 1. Sde7! povezujudi
jednim potezom dvije takticke
ideje — prekrivanje tocke g7 i
otkriveni napad na tocku e6.
Crni je bio prisiljen na predaju.
Prekrivanje moze biti prove-
deno i pomocu jednostavne ideje
da se bilo koja figura ili pjesak
postavi na vertikalu ili dijago-
nalu sa ciljem da se ogranici ak-
tivnost figure protivnika.
Br. 175
FRIEDSTEIN—ARONJIN
(Moskva 1944)
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje bijeli moze dobiti poslije
1. a7 Da2 (Ili 1. ... De4 + 2. Kh2)
2. Lb5+ Ke7 3. La4 i bijeli pje-
sak prolazi u damu.
Br. 176
Moze li bijeli igrati 1. Dd6:?
Greska bi bila uzeti pjeSaka na
d6, jer na to crni odgovara 1.
... Sd3+! (Zrtva za prekrivanje
tocke d6), s osvajanjem kvalitete
(istina za dva pjesaka).
Prekrivanje se susrede i u otva-
ranju i u konacnici.
Pogledajmo teoretsku poziciju
na ovom dijagramu. Ona se po-
82
Br. 177
Bijeli vuce i dobiva
javljuje u Sicilijanskoj obrani.
Bijeli postize prednost poslije 1.
Lb5r jer iznuduje ili 1. ... Sd7
s prekrivanjem obrane i gubi-
tkom skakada na g4 ili 1. ... Sc6
(Beznadno je i 1. ... Ld7 zbog
2. Dg4: gdje se pojavljuje vezi-
vanje) 2. Sc6: bc6 3. Lc6:+.
Interesantna je studija vele-
majstora Kotova:
Br. 178
A. KOTOV
Bijeli vuce i dobiva
1. f 71 Ta6: + 2. Sf6 Ta8 3. Se8
(Bijeli je prekrio polje f8 i pri-
jeti 4. f8D. Crnom preostaje je-
dino pokusaj iskoristavanja po-
sljednjeg sredstva — vjednog Sa-
ha) 3. ... Ta6+ 4. Kg5 Ta5+ 5.
Kg4 Ta4 + 6. Kg3 Ta3 + 7. Kf2
Ta2+ 8. КеЗ Ta3+ 9. Ke4 Ta4+
10. Ке5 Та5+ 11. Кеб Та6+ 12.
Kd7 Та7+ 13. Sc7 i bijeli do-
biva.
Nesto je jednostavnija studija
Lazara:
Br. 179
F. LAZAR
Bijeli vuSe i dobiva
1. Sf4+ Kh6 2. Se6 Te8 (Inade
nastaje prekrivanje potezom 3.
Sd8) 3. g8D! (Ovo je zrtva no-
vorodene dame s idejom da se
odvuce top) 3. ... Tg8: 4. Sf8!
(Prekrivanje. Sada se jos crni
pokusava spasiti patom) 4. ...
Tg5 5. Sg6, ali ne 5. e8D?? zbog
5. ... Te5+! 6. De5: pat.
Br. 180
HELG AR TEN—DIMER
Crni vuce i dobiva
83
Prekrivanje se cesto susrece i
u topovskim konacnicama. (Po-
gledaj dijagram br. 21).
Crni je postigao uspjeh za-
hvaljujuci prekrivanju i djelo-
midno odvlacenju. 1. ... h5+!
(Da bi odvukao kralja od obra-
ne pjesaka f5 i samim tim pri-
premio slijedeci potez. Crni je
prisiljen prihvatiti zrtvu pjesaka,
jer bi na 2. Kf4 slijedilo 2. ...
h4 itd.) 2. Kh5: a5! (Sprecava 3.
Kg4, na sto bi crni odgovorio 3.
... Td4+ 4. Kf3 Tb4 s prekriva-
njem b-linije) 3. a3 (Neocekiva-
no se bijeli nasao u iznudnici.
Potezi kraljem su nemoguci, a
potezi topom dovode do gubitka
pjesaka f5) 3. ... Te2 (Crni бека
dok se iscrpe potezi a-pjesakom)
4. Kg4 (Ovo je jednako kapitu-
laciji, ali spasa ionako vise nije
bilo) 4. ... Te4+ 5. Kf3 Tb4I!
(Krasan primjer prekrivanja) i
crni je dobio.
Zahvaljujuci prekrivanju bijeli
se spasava u slijedecoj interesan-
tnoj poziciji:
Br. 181
L. KUBBEL
Bijeli vuce i remizira
1. Tbl-H. Sada bi uzimanje
bijelog topa dovelo do pata, a na
1. ... Kc6 prekriva se zastita da-
me na hl. Remiju vode ostali
potezi kraljem: 2. Thl: Lhl: 3.
Kc5:.
Tesko si je predstaviti da bijeli
moze dobiti slijedecu poziciju:
Br. 182
V. PLATOV
Bijeli vuce i dobiva
Crni ima vrlo mnogo moguc-
nosti obrane kao sto su: 1. ...
Thl + i 2. ... Tgl + , 1. ... Td4 +
12.... Tg4, 1. ... Td8 2. Lf8
Td4+ i 3. ... Tg4. Medutim, bi-
jeli svejedno postize uspjeh s
1. Ld6! (Prekrivajuci polje d8
sada prijeti 2. g8D Thl+ 3. Lh2!
Th2:+ 4. Kg3 s dobitkom) 1. ...
Td4+ (Ako bi crni nastavio 1.
... Tgl, onda bi dobitku vodilo
prekrivanje s 2. Lg3, ako pak,
odmah 1. ... Thl + , onda 2. Lh2!l
Th2:4- 3. Kg3 Thl 4. Kf2! Th2 +
5. Kf3 Th3+ i bijeli marsirajudi
po f-liniji osvaja pjesaka f5, a
zatim se vrada kraljem na g2)
2. Kh5 Tg4 3. Lf4+ Kc2 (Poslije
3. ... Tf4: nastaje teoretski iz-
gubljena pozicija) 4. Lg5 (Jo§
jedno prekrivanje) i pjesak od-
lazi u damu.
U sahovskoj praksi vrlo je
rasprostranjen slijedeci oblik pre-
krivanja:
84
Br. 183
Moze li bijeli igrati 1. Tg4:?
Ako bijeli igra 1. Tg4:, onda
slijedi 1. ... Sd4 + i, kao poslje-
dica zrtve sa sahom, prekriva se
zastita topa. Sada je crni taj koji
treba dobiti. Na 2. cd4 (Ili 2.
Tgd4: cd4 3. cd4 Tg4, a dobitku
vodi takoder 2. Tad4: cd4 3. Tg6:
Kg6: 4. cd4 Kf5 5. Kd3 Kf4 6.
Ke2 Kg3 7. Kfl Ld4: sa slijede-
cim 8. ... h5) 2. ... Tg4:.
Bijeli, koristeci prekrivanje zbog
zastite od vjecnog saha ili po-
Br. 184
O. DURAS
Bijeli vuce i dobiva
navljanja poteza, dobiva. Pre-
privanje se ovdje postize pomocu
zrtve topa: l.Tdl + ! Ke7 2.Td6!I.
Crni je prinuden uzeti ponude-
nog topa prekrivajuci d-liniju,
cime se postize dobitak. 2. ...
Kd6: (Nije bolje ni 2. ... Tc2
zbog 3. Tc6!! Tc6: 4. Ka7 ili 3.
... Td2 4. Tel s prijetnjom Tai)
3. Kc8 Tc2+ 4. Kd8 i nema zasti-
te od b8D.
BLOKADA
U sahovskoj praksi se ne je-
damput susrecu takve pozicije,
u koj'ima je potrebno prisiliti
protivnika da zauzme jednom od
svojih figura ili pjesakom bilo
koju tocku. Takav takticki ele-
ment se naziva blokadom. On se
osobito cesto primijenjuje u po-
ziciji kod napada na kralja i
kod slobodnih pjesaka.
Zahvaljujuci biokadi, polja, fi-
gure ili pjesaci se pregraduju, i
druge figure iz istog tabora ne-
maju pristup к njemu, sto obi-
cno dovodi do narusavanja su-
radnje izmedu figura i pjesaka
i do drugih neprijatnih poslje-
dica.
Br. 185
Bijeli vuSe i dobiva
(Mat и dva poteza)
85
Crni ima lose postavljenog kra-
lja, ali za to on ima veliku ma-
terijalnu prednost. Bijeli gubi
jer mu ne uspijeva matirati cr-
nog kralja. Medutim u pomoc
dolazi blokada: 1. d6+ Ld6: (Sa-
da je polje zablokirano i crnom
kralju je odrezan posljednji put
za bijeg) 2. Lh4 + Tf6 3. Df6: +
Ke8 4. Dg6 mat.
Br. 186
BOTVINIK—KERES
(Mec-turnir 1948)
Bijeli vuce i dobiva
Ova je pozicija mogla nastati
u partiji Botvinik—Keres. Ovdje
dobiva 1. Lb5+ s idejom da se
izazove 1. ... Ld7, sto blokira
izlaz crnom kralju i nakon toga
slijedi 2. Dh8 mat. Drugi odgo-
vori nisu takoder zadovoljava-
juci. Npr. 1. ... Kd8 2. Tdl+ ili
1. ... Td7 2. Lg5.
Br. 187
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje bijeli ne igra 1. Dg6+,
jer bi na to crni kralj otisao na
f8, nego 1. Dg8+! i poslije iznu-
denog 1. ... Lf8 s blokiranjem
posljednjeg izlaza svom kralju
slijedi 2. Dg6+ Ke7 3. Lh4:
mat.
Sto se tide blokade slobodnih
pjesaka i stvaranja pregrade gle-
daj drugu knjigu.
OSLOBADANJE POLJA
Katkada se desava da vlastita
figura ili pjesak smeta u provo-
denju takticke operacije. Kao
posljedica toga pojavljuje sepo-
treba da se figura zrtvuje s ide-
jom da se oslobodi odn. deblokira
polje koje ona zauzima ili zbog
odlucujuceg otvaranja linija, di-
jagonala i horizontala.
Najjednostavniji primjer za
deblokiranje pozicije je slijede-
ci primjer:
Kao sto se vidi, vlastiti top
smeta bijelom da da mat na g7.
Sta da se radi? Potrebno je od-
mah osloboditi polje g7 od topa
po bilo koju cijenu. U partiji je
86
Br. 188
LISICIN—ZAGORJANSKI
(Moskva 1936)
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
bilo odigrano 1. Th7+! (Zrtva sa
ciljem deblokiranja) 1. ... Kh7:
2. Dg7 mat.
Br. 189
KOTOV—KERES
(Budimpesta 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Kotov, da bi slomio svog pro-
tivnika, bira najkra6i put к po-
bjedi koristeci takticku ideju za
oslobadanje polja. 1. Tc7:+! (O-
slobodivsi polje e7 za damu sa
istovremenim zavlacenjem crnog
kralja na predposljednji red i
sada na 1.... Kc7: slijedi 2. De7 +
Kc6 3. Dd7 mat, ili 2. ... Kc8 3.
Tfl s lakim dobitkom) 1. ... Kb5
2. De7 a5 3. Dd7+ Ka6 4. Tbl
i crni je predao. Na 4. ... De8
slijedilo bi 5. Ta7+! (Potez od-
vlacenja), a ako crni nastavi 4.
... Sa3:, da bi zastitio polje b5,
onda je naj jednostavnije 5. Tb6: +
Kb6: 6. Dc6 mat.
Br. 190
LIBERMAN—SIMEANU
(Rumunjska 1950)
Crni vuce i dobiva
Zavrsetak ove partije je jedno-
stavan i dobar primjer. Crni je
postigao efektnu pobjedu na-
stavkom 1. ... e4! (Oslobadapo-
lje e5 sa ciljem da se otvori dija-
gonala al—h8) 2. Df5: Dc3:+
(Prekrasna zrtva dame). Bijeli je
bio prisiljen na kapitulaciju, jer
bi 3. bc3 La3: dovelo do mata.
Ostroumna je kombinacija Ro-
manovskog osnovana uglavnom
na deblokiranju. Crni tek sto je
uzeo bijelog skakaca na d5. Cini
se da bijeli mora uciniti to isto,
medutim, bijeli je pripremio ma-
lo iznenadenje. Slijedilo je: 1.
Lb5! (Sada je dami osloboden
87
Br. 191
ROMANOVSKI—I. RABINOVIC
(Moskva 1935)
Bijeli vuce i dobiva
put na h5 i prijeti 2. Th7: +
Kh7: 3. Dh5+ Lh6 4. Dh6: mat.
Sve se to dogodilo zahvaljujuci
oslobadanju polja e2) 1. ... Lh6
2. Ld7: Lg5: 3. ed5 Td8 (Gubi,
takoder, 3. ... Sd7:, zbog 4.
Th7:+! Kh7: 5. Dh5 + Kg7 6.
Dg5:+ Kf8 7. Dh6+ Tg7 8. Tg4
ili 5. ... Lh6 6. Th4) 4. Th7:+!
Kh7: 5. Dh5+ Lh6 6. Th4 Sg4 7.
Tg4: Tg4: 8. Dg4: Td7: 9. f6! i
crni je predao.
Br. 192
Pjesak e5 uvelike smeta odlu-
cujucem napadu bijelog, jer on
ogranicava dalekometnog lovca s
b2. 1. e6! Le6: 2. Tg6:+! Kf8
(Top se nije smio uzeti zbog ma-
ta na h8) 3. Dh6~F Ke8 4. Tg8 +
Tf8 5. Tf8:+ Lf8: 6. De6:+ Se7
7. Lb5+ Tc6 8. La4: Db6 9. Se5
i crni je predao.
Tako smo objasnili, da se u
procesu borbe pojedine figure i
pjesaci pokazuju kao suvisni i
nekorisni, te cine samo stetu.
Br. 193
LISICIN—SOKOLJSKI
(Lenjingrad 1947)
Bijeli vuce i dobiva
NENAROKOV— ABAZA
(Moskva 1899)
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje se kao »suvisna« figura
pokazao top na f6. On treba u-
stupiti svoje mjesto lovcu. Po-
slije 1. Tg6:+! fg6 2. Lf6 Kf7 3.
Ld3 (S prijetnjom 4. Tfl) 3. ...
Sd2 4. e5! (Jos jedno deblokira-
nje; prijeti 5. Lg6:+ Kg6: 6.
Dg5+ Kf7 7. Dg7 mat) 4. ... Te5:
5. Le5: de5 6. Dh7+ i crni je
predao, jer su neizbjezni teski
materijalni gubici.
Zahvaljujuci otkrivanju linije
pomocu deblokiranja ceski maj-
stor Pokorny je brzo realizirao
svoju pozicionu prednost:
88
Br. 194
POKORNY—BERNDSSON
(Cehoslovacka—Svedska 1930)
Bijeli vuce i dobiva
Bijelom ovdje smeta vlastiti
pjesak na f5. Zbog toga je slije-
dilo 1. Te5:! (Zbog odvlacenja
pjesaka f6) 1. ... fe5 2. f6! (De-
blokirala se tocka f5) 2. ... ef6 3.
Tf6:! (S prijetnjom 4. Th6: + ) 3.
... Kg8 4. Th6: Ta8 5. Th8 +
(Jos jedno deblokiranje da bi se
oslobodio put dami) i crni je
predao zbog mata u dva poteza.
Br. 195
SOKOLJSKI—SAIGIN
(Kijev 1950)
Bijeli vuSe i dobiva
Partija Sokoljski—Saigin zavr-
sila je jednostavno i vrlo elegan-
tno. Bijeli je nasao izvanredno
rjesenje: 1. Tf3I! gf3. Crni je pri-
nuden prihvatiti ponudenu zrtvu
topa jer inace slijedi 2. Dh7 mat,
no istovremeno sad ulazi u igru
oslobodeni lovac cl. Poslije za-
kljucnog udara 2. Lh6: Saigin je
bio prinuden na predaju, jer je
neizbjezan mat u nekoliko po-
teza. Npr. 2. ... De7 (Ili 2. ...
Te7) 3. Dh7 + Kf8 4. Dh8+ (Za-
vlaci kralja s idejom prekriva-
nja) 4. ... Kf7 5. Dg7: mat.
Oslobadanje polja moze se pri-
mijenjivati ne samo za vodenje
napada, nego i za obranu. Kao
primjer cemo uzeti zavrsetak
partije Smislov—Mikenas.
Br. 196
SMISLOV—MIKENAS
(Moskva 1949)
Bijeli vuce i remizira
Kao posljedica odlicne obrane
crnog, napad, koji je bijeli vo-
dio na kraljevom krilu, je pot-
puno ispario. Sada bijeli trazi
nacin da se spasi poraza. Kako
da se to ucini? Smislov je na-
sao izvanredan izlaz: 1. Le3!!
Ovim ostroumnim potezom bije-
li rjesava nekoliko bitnih pitanja.
Kao prvo oslobada se polje h6
89
Br. 198
s idejom vjecnog saha. Zatim,
ako bi crni nastavio 1. ... Le3:,
onda se prekriva polje el i po-
slije 2. Tf7! sto je ranije bilo
nemoguce, bijeli cak i dobiva.
Zbog toga su se protivnici spora-
zumjeli na remi jer, stvarno,
nakon 1. ... De3: slijedi 2. Dh5 +
Kg8 3. Df7 + Kh8 4. D115+ Kg8
(Ali nikako 4. ... Kg7? zbog 5.
Tf7+ Kg8 6. Dh7 mat) 5. Df7 +
itd., s vjecnim sahom.
Takticki element oslobadanja
polja primijenjuje se i u konad-
nicama. Pokazat cemo kao pri-
mjer cetiri interesantne konacni-
ce iz majstorskih partija.
Br. 197
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
U prvoj od njih bijeli je posti-
gao uspjeh zahvaljujuci deblo-
kiranju: 1. Te8+! Le8: 2. Dg7
mat, ili 1. ... Ke8: 2. De7 mat.
TARTAKOWER—SCHLECHTER
(Bee 1908)
Crni vuce i dobiva
(Mat и cetiri poteza)
Druga pozicija je mogla na-
stati u partiji Tartakower—Schle-
chter. Ovdje crni daje mat u 4
poteza: 1. ...Tf2+! (Deblokiranje
polja f3) 2. Khl Th2 + ! (Zavlace-
nje) 3. Kh2: Sf3 + 4. Khl Tgl:
mat.
Br. 199
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj poziciji pjesak f5 sme-
ta bijelom oko provedbe dvojnog
udara. Jednostavna racunica po-
kazuje da se moze igrati 1. f6 + !
Kf8 (Ili 1. ... gf6 2. Sf5 + ) 2.
fg7 + Kg8 3. Sf5 i crni nema
90
Br. 200
obrane od prijetnje 4. Th2 ili 4.
Te2 s prodorom na posljednji
red.
Interesantan je put do dobi-
tka u ovoj poziciji. Koristeci se
deblokiranjem i dvojnim uda-
rom crni forsirano osvaja lov-
ca: 1. ... dlD-H (Deblokira se
polje d2) 2. Ldl: Dd2 (Zbog mo-
gucnosti ovog poteza zrtvovao se
i jaki slobodni pjesak) 3. Df2:
Ddl:+ 4. Del Del:+ 5. Kel: Sf4
6. Kf2 Kg6 i bijeli je predao.
Crni vuce i dobiva
IZNUDNICA
Svaki sahista tezi da svoj po-
tez iskoristi sa Sto vedim efektom
za postizanje nekog cilja. U ot-
varanju npr. prednost prvog po-
teza ostavlja bijelom dugotrajnu
inicijativu. Medutim, postoje i
takve izuzetne pozicije u kojima
je pravo na potez iz odredenog
razloga nepogodan i bolje bi bilo
da se pravo na potez preda pro-
tivniku.
Iznudnica je takav polozaj fi-
gura ili pjesaka, gdje jedna od
strana ima materijalne ili pozi-
cione gubitke zbog svog poteza.
Najkraci put do pobjede upri-
mjeru 201 je: 1. Ta8 (Ili bilo koji
drugi potez topom po a-liniji)
kojim se predaje red poteza pro-
tivniku. 1. ... Kcl 2. Tai mat.
Br. 201
Bijeli dobiva
(Mat и dva poteza)
Br. 202 i 203
Bijeli dobiva
91
Br. 205
Ovdje bijeli dobiva ovako: 1.
Kc8!. Sada je crni u iznudnici.
On mora odgovoriti 1. .. a6 ili
1. ... a5, a onda slijedi b6-b7-
-b8D + .
U dijagramu 203 dobitak se
postize gotovo na isti nacin: 1.
Kf7! h6 2. h5 ili 2. Kg6: hg5 3.
hg5. Ako je u pocetnoj poziciji
na potezu crni, onda na 1. ... h6
odlucuje 2. h5! Kh7 3. Kf7 gh5
4. g6 Kh8 5. g7+ itd., a na 1....
h5 dobiva 2. Kf7 Kh7 3. Kf6 Kh8
4. Kg6:.
Ne predstavlja osobiti problem
ni slijedeci primjer:
Br. 204
Bijeli dobiva
Odlucuje, ako je bijeli na po-
tezu, 1. a4, sto stvara iznudnicu
1. ... b5 2. ab5 Kh7 3. Kf7: itd,
a kod poteza crnog 1. ... b5 po-
trebno je odigrati 2. a3! i opet
je nastala iznudnica.
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
U ovoj poziciji bijeli daje mat
u dva poteza! Potez bijelog 1.
Kf7 iznuduje bilo koji potez lov-
cem, na sto slijedi 2. Lg7: mat.
Br. 206
Bijeli dobiva
Nista ne daje 1. Tg7+ Kb8 i
bijelom ne preostaje nista drugo
nego da ponovi poziciju s 2.
Tg8 + . Jedino jedan pricekni po-
tez topom po osmom redu, kao
npr. 1. Th8, daje nam potreban
rezultat zbog toga sto sad crni
mora igrati 1. ... Kd6 2. Kb6
Tf7 3. a7 Ta7: i crni je ostao
bez topa.
92
Br. 207
Crni dobiva
Pomocu iznudnice u nekim po-
zicijama top dobiva protiv ska-
kada ili protiv lovca. Ovdje je
potrebno odigrati samo 1. ...
Tb7 da se preda potez bijelom.
Br. 208
Bijeli dobiva
Ovdje odlucuje 1. Ta8 Kh8 2.
Tf8: mat. Crni kralj je bio po-
tisnut к nepovoljnom uglu (radi
se о crnom polju kod crnopolj-
nog lovca sto mozete usporediti
na dijagramima 293 i 346).
Ovaj primjer nam ilustrira iz-
nudnicu u damskoj konacnici.
Crni gubi, iako ima pjesaka vi-
se, zbog loseg polozaja svog kralja
Br. 209
L. KUBBEL
Crni vuce, bijeli dobiva
i zbog neophodne potrebe da mora
vuci potez. Na 1. ... Ka4 ili 1.
... Ka5 slijedi 2. Da3 mat. Nije
dovoljno za spas 1. ... Df2 zbog
2. Dc34- sa slijedecim Da3 mat.
Ako crni nastavi 1. ... Del (Ili
1. ... Dal 2. Dc3+ Ka4 3. b3 +
itd) onda slijedi 2. Da3+ Kc4 3.
b3+ i bijeli dobiva.
Br. 210
AVERBAH—LUBLINSKI
(Moskva 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Poslije 1. h5 crni je dosao u
iznudnicu i predao. Ne preostaje
mu nista osim 1.... Ld7 (Ili 1.
93
... Ь4 2. ab4 Lb5 3. Lf6:) 2. Lf6:
gf6 3. h6 sto je, naravno, bez-
nadno.
Br. 211
RAGOZIN—RAUZER
(Lenjingrad 1936)
Crni dobiva
Da bi postigao pobjedu crni
mora prepustiti protivniku po-
tez! 1. ... Lg6! 2. b4 (Ili 2. Kc2
Kb4 3. Kb2 Ld3:! 4. Ld3: h2) 2.
... a4!. Bijeli predaje.
Br. 212
SZILY—BALOGH
(Dopisna partij a)
Crni vuce i dobiva
Poslije 1. ... Kh7 bijeli je
predao jer je dosao u iznudnicu.
Svaki njegov potez vodi velikim
materijalnim gubicima ili matu,
npr.: 2. Dd6 Dd4: mat ili 2. g4
Dh2 mat.
Br. 213
Cigorin—schiffers
(Petersburg 1900)
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj poziciji bijeli je odi-
grao 1. Tg5!, ogranicivSi pokre-
tljivost erne dame. Crni je predao
jer moze vudi samo pjesacima,
a ti potezi бе brzo presahnuti.
Bijeli moze prisiliti crnog na iz-
nudnicu i potezima topom po f-
-liniji.
Br. 214
I. KLING i B. HORROWITZ,
1851
Bijeli vuce i dobiva
94
Da bi se ogranicila pokretlji-
vost protivnidkih figura jedna od
strana moze katkad pribjegnuti
zrtvama.
U ovoj studiji bijeli, zahvalju-
juci zrtvi lovca, forsirano posti-
ze poziciju u kojoj svaki potez
crnog vodi gubitku. 1. Lf3+ Kgl
2. Lhll! Khl: 3. Kfl (Crni je u
iznudnici) 3. ... d5 4. ed5 e4 5.
d6 e3 6. d7 e2+ 7. Ke2: Kgl 8.
d8D hlD 9. Dd4 + Kh2 10. Dh4 +
Kg2 11. Dg4 + Kh2 12. Kf2 i bi-
jeli dobiva.
Pozicija na slijedecem dijagra-
mu poznata je vec jako davno:
Br. 215
Bijeli dobiva
Kako da bijeli realizira mate-
rijalnu prednost? Ako nastavi 1.
Sg7: Kg7: ili 1. Sh6: gh6 nastaje
teoretski remi. Do pobjede vodi
1. Sg3 Kg8 2. Se4 Kh8 3. Sf6I!
gf6 4. Kf7 i slijedi mat u dva
poteza ili 1. ... Kg8 2. Sg3 Kh8
3. Se4 Kg8 4. Ke8 (Predaje se
potez protivniku) 4. ... Kh8 5.
Sf61! gf6 6. Kf7.
Ovaj problem P. Morphya rje-
sava se pomocu iznudnice: 1.
Br. 216
P. MORPHY
Bijeli vuSe i dobiva
(Mat и dva poteza)
Th6! gh6 ili (1. ... Lb3 2. Th7:
mat) 2. g7 mat.
Br. 217
SZILY— BALOGH
Bijeli vuce i dobiva
1. Kg8! Lg4 (Na 1. ... Le4 bi-
jeli moze odgovoriti 2. Se6:) 2.
Sg6! Ldl 3. Sh8! Lh5 4. Kg7.
Crni se na§ao u iznudnici i on
neizbjezno prvo gubi pjesaka f7,
a zatim i partiju.
Najvecu primjenu iznudnica
nalazi u konacnicama. U otvara-
nju ili u sredisnjici iznudnica se
susrece vrlo rijetko.
95
U konacnici da bi se predao
potez protivniku cesto se primje-
njuje metoda tzv. triangulacije.
Ona se susrece uglavnom u pje-
sackim konacnicama. Citav smi-
sao te metode sastoji se u tome
da kralj marsira po stranicama
trokuta i cini tri poteza, a isto-
vremeno kralj protivnika nema
te mogucnosti. Kao rezultat toga
nastaje pocetna pozicija, ali s
drugim igracem na potezu.
Br. 218
ALATORCEV—Konzultanti, 1934
Bijeli dobiva
Kad bi sada bio crni na pote-
zu, nasao bi se u situaciji da
brzo gubi. Npr.: 1. ... d4 2. ed4
Kd4: 3. Kf3 Kd5 4. КеЗ Кеб 5.
Ke4 Kf6 6. Kd5 Kf5 7. Kc5 Kf4:
8. Kb5 Ke5 9. Ka5: Kd6 10. Kb6
Kd7 11. Kb7. Poslije 1. ... d4
2. ed4 Kf4: 3. Kd3 zadatak bije-
log je posve jednostavan. Kod
povlacenja crnog kralja s 1. ...
Kf5 dobitku vodi 2. Kd3 Кеб 3.
Kd4 Kd6 4. f5 Kc6 5. Ke5, ali u
partiji na potezu je bijeli! Po-
stavlja se pitanje da li bi se ta
pozicija mogla postici, ali da je
na potezu crni? Pokazuje se da
je to moguce ako bijeli nastavi
1. Kel! Kf5 2. Kd2 Ke4 3. Ke2.
Sada je zahvaljujuci tome sto je
kralj isao po trokutu e2-el-d2 i
ucinio tri poteza, a crni kralj za
to vrijeme samo dva. Dakle igrac
na potezu u pocetnoj poziciji se
promijenio. Znaci u tom se ma-
nevru po stranicama trokuta i
citava metoda sastoji.
Vratimo se razmotrenoj par-
tiji. Tu je potrebno primijetiti da
poslije 1. Kel! ne spasava 1. ...
d4 (Umjesto 1. ... Kf5) 2. ed4
Kd4: (Ili 2. ... Kf4: 3. Kd2 Ke4
4. Kc3) 3. Kf2 Kc4 4. КеЗ Kb4
5. f5 ili 5. Kd4. S druge strane
bilo bi pogresno igrati 1. Kdl?
ili 1. Kd2? zbog 1. ... d4! 2. ed4
Kd4: ili 1. Kfl zbog 1. ... d4!
2. ed4 Kf4:! i crni bi postigao
remi.
Br. 219
FAHRNI—ALAPIN
Bijeli dobiva
U partiji Fahrni—Alapin, kod
crnog na potezu, bijeli bi odmah
dobio, npr: 1. ... Kc7 2. Kc5 Kc8
3. Kb6 ili 1. ... Kd8 (1. ... Kb8)
2. Kd6 Kc8 3. c7. Medutim, na
potezu je bio bijeli i on je morao
koristiti metodu trokuta odn.
triangulaciju i slijedilo je: 1.
Kc4 Kb8 (Ne mijenja nista na
stvari 1. . .. Kd8 ili 1. . .. Kc7
zbog 2. Kc5) 2. Kd4 Kc8 3. Kd5!
i crni se nasao u iznudnici.
96
Metoda triangulacije moze se
primijeniti ne samo u pjesackim
konacnicama.
Br. 220
I. RABINOVlC, 1938
Bijeli dobiva
Bijeli postize pobjedu pomocu:
1. Kd8! Kh8 2. Kd7 Kg8 3. Ke8
i nastala je pocetna pozicija, no
na potezu je crni.
Br. 221
A. PHILIDOR, 1777
Bijeli dobiva
Ovdje bijeli za pobjedu treba
prepustiti potez protivniku me-
todom triangulacije. Medutim,
trokut ne opisuje kralj nego da-
ma. 1. De5+! Ka8 (Ne mijenja
nista na stvari 1. ... Ka7, a na
1. ... Kc8 slijedi 2. De8 mat) 2.
Dal+ Kb8 (Inace slijedi 3. Dh8
mat) 3. Da5. Vratili smo se u
pocetnu poziciju s tim da je na
potezu crni, sto je i bio cilj ci-
tavog manevra. Top se sada mo-
ra odmaknuti od kralja i on se
lisava njegove podrske. Kod toga
su topu dostupna samo bijela
polja, jer se pokazuje da na cr-
nima momentalno pogiba zbog
dvojnog udara. Npr. 3. ... Tg7 4.
De5 + ili 3. ... Te7 4. Dd8 + . Od-
mah gubi i 3. ... Kc8 zbog 4.
Da6! (Vezivanje). Medutim, i na
bijelim poljima top forsirano
pada. Zbog primjera razmotrit
cemo 3. ... Tbl. Bijeli nastavlja
4. De5+ Ka8 5. Dh8+ Ka7 (5.
... Tb8 6. Dal mat) 6. Dh7 + .
Preporucujemo citatelju da sa-
mostalno proradi na pojedinim
detaljima Philidorove pozicije —
da nade pobjedu na 3. ... Tb3,
3. ... Tf7 i 3. ... Th7. Takoder
obracamo paznju citateljima na
cestu gresku koja se desava ne-
iskusnim sahistima. Umjesto da
predaju potez protivniku meto-
dom triangulacije, oni igraju
pravolinijski 1. Da6? Tc7+ 2.
Kb6?? i padaju u jednostavnu
patnu kombinaciju 2. ... Tc6+!.
Br. 222
Tlco vuce — dobiva!
97
Osim metode trokuta cesto se
primjenjuje druga metoda igre
na iznudnicu, koja se moze na-
zvati »metoda produzavanja pu-
ta«.
Ovdje crni dobiva pomocu 1.
... Kd2! 2. Kf4 Kd3 3. Kg3 Ke3:
itd. Da bi postigao uspjeh i po-
stavio bijelog u iznudnicu, crni
kralj je donekle produzio svoju
marsutu na tocku d3, sto je i
dovelo do predavanja poteza pro-
tivniku. Pogre§no bi bilo, odmah,
1. ... Kd3, zbog 2. Kf4 i u iz-
nudnicu je pao crni. Kod bijelog
na potezu pobjeda se postize pu-
tem 1. Kf5! Kd3 2. Kf4.
Posljednja ideja je na§la pri-
mjenu u mnogim sahovskim par-
tijama i u studijskoj kompozi-
ciji.
Npr. u ovoj studiji Betinsa
bijeli dobiva poslije 1. Kel! Kh2
2. Kf2 Kh3 3. Kf3 Kh2 4. g4 itd.
Poslije 1. Kel bijeli kralj je pro-
duzio svoj put na polje f2 sto je
Br. 223
I. BETINS
Bijeli vuce i dobiva
u konacnom zbroju i dovelo do
iznudnice. Momentalno 1. Kf2
Kh2 2. Kf3 Kh3 davalo je samo
remi. Interesantna varijanta se
postize poslije 1. ... Kg2. U tom
slucaju crni gubi samo zbog jer
se kralj nasao na g-liniji. 2. g4
fg4 3. f5 g3 4. f6 gf6 5. h6 f5 6.
h7 f4 7. h8D ГЗ 8. Da8.
98
MAT (OPCENITO)
Prijetnja mata vrlo cesto ulazi
u sastav jednostavnih i slozenih
taktickih operacija. Ovo poglav-
Ije cemo posvetiti razmatranju
matnih kombinacija.
Br. 224
BONDAREVSKI—KERES
(Moskva 1947)
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и sedam poteza)
Br. 225
aronjin—Cehover
(Len jingrad 1947)
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
Bijeli moze dati mat u tri po-
teza: 1. De6:+! (Odvlacenje) 1.
... Te6: (Nije bolje ni 1. ... Tf7)
2. Tg7+ Kh8 3. Tf8: mat. Zaba-
vno je to da ni ovu mogucnost
nisu zamijetila oba protivnika!
Bijeli dobiva zbog toga sto se
crni kralj nalazi u matnoj mrezi.
Bijeli treba samo srusiti pjesa-
cki stit koji stiti crnog kralja.
1. Th6:-r! (Ovaj jednostavan po-
tez Bondarevski nije nasao u
cajtnotu) 1. ... gh6 2. De5 + Tg7
(Ili 2. ... Kh7 3. Tf7+ Kg6 4.
Df5 mat) 3. Tf8+ Kh7 4. Df54-
Tg6 5. Tf7 + Kh8 6. De5+ Kg8
7. De8 mat. Matu je prethodilo
rusenje pjesacke strukture oko
kralja i navlacenje kralja pomo-
cu sahova. Po pravilu matna se
mreza uvijek priprema pomoc-
nim taktickim elementima.
Br. 226
BARCZA—TARNOVSKI
(Savno—Zdroj 1950)
Crni vuce i dobiva
(Mat и cetiri poteza)
99
Crni daje mat u detiri poteza:
1. ... Df3+! (Odvlacenje) 2. Tf3:
Tbl+ 3. Tdl Tdl:+ 4. Tfl Tfl:
mat. Medutim, za vrijeme par-
tije ni jedan od protivnika nije
zamijetio ovu dosta jednostavnu
mogucnost!
Br. 227
LEVENFlS—RJUMIN
(Moskva 1936)
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и cetiri poteza)
Umjesto 1. Sg3? trebalo je igra-
ti 1. Sf6+I! gf6 2. ef6 Dh5 (Da
bi se zastitio od prijetnje 3. ...
Dg3+) 3. Df8:+! (Odstranjivanje
obrane 8. reda) 3.... Kf8: 4. Td8
mat.
Br. 228
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и pet poteza)
Dh8+! Kh8: 3. Kf7! Tf8+ 4. Kf8:
elD 5. Lf6 mat, ili 1. Sh6:+ Kh8
2. Sf7+ Kg8 3. Dg7:+ Kg7: 4.
Lf6+ i 5. Sh6 mat.
Nije obavezno da prvi potez
takticke operacije mora biti sah.
Br. 229
ALJEHIN—PHILLIPS
(New York 1924)
Slijedeci interesantan primjer
je uzet iz casopisa »Sahmaty v
SSSR« (1946 g. br. 4):
Bijeli daje mat navlaceci crnog
kralja u kut: 1. Sh6:4-! gh6 2.
Bijeli vuce i dobiva
Dobitku vodi: 1. Sh6:I (S pri-
jetnjom 2. Dg8+ Kh6: 3. Dh8
mat) i mat je neizbjezan. U par-
tiji je dalje slijedilo 1. ... g5 2.
Dg8+ Kh6: 3. Dg5:+ Kh7 4. Dh5
mat.
100
MAT NA POSLIEDNJEM REDU
U prosecu sahovske borbe veo-
ma cesto se pojavljuje slu6aj o-
slabljenja kraljeve obrane na
zadnjem redu. Ipak, koliko god
su te sheme mata na zadnjem
redu jednostavne, treba osvije-
tliti neke preciznosti koje imaju
veoma vazan prakticki znacaj.
Uvjetno mozemo nazivati toc-
kom mata zadnji odnosno prvi
red na kojem se objavljuje sah
i mat kralju protivnika pomodu
Br. 230
Ma* na posljednjem redu
Br. 231
Mat na posljednjem redu
dame ili topa. Prema tome na
dijagramima od 230—232 matne
tocke su polja e8, d8 i fl. Obicno
se takve tocke pazljivo cuvaju.
Br. 232
Mat na posliednjem redu
Br. 233
ROVNER—KAMlSOV
(Moskva 1946)
Bijeli vuce i dobiva
Krasno je dobio Rovner: 1. Da7!!
Da5 (Lo§e je 1. ... Dc8 zbog 2.
Db8:, a na 1. ... Tdc8 slijedi 2.
Dc7: Tc7: 3. Td8 + Td8: 4. Td8:
mat) 2. Da6:!! Dc7 (Predlazemo
citateljima da se samostalno u-
101
vjere da gube i ostali odgovori)
3. Da7!! i crni je predao. (Ovdje
mozemo staviti primjedbe prevo-
ditelja da su iste teme bile vi-
dene u partijama Torre—Adams
i Minic—Honfi).
Analogno je zavrsila i partija
Bernstein—Capablanca:
Br. 235
BERNSTEIN—CAPABLANCA
(Moskva 1914)
Crni vuce i dobiva
Zbog cega je bijeli tako brzo
dobio? Pojavila se borba za mat-
nu tofiku d8. Da bi je zahvatio,
bijeli je kroi tri poteza primije-
nio temu odvlacenja i na kra-
ju krajeva je postigao svoje.
Br. 234
Crni vuce i dobiva
Crni dobiva putem odvlacenja
dame i topa od matne tocke el.
1. ... Dc2! 2. L£4 (Drugi odgo-
vori nisu nista bolji) 2.... Del:4-!
(Odstranjuje obranu) 3. Del:
Tel + 4. Del: Tel: mat.
Cini se da se upravo namece 1.
...Dbl4-,na sto bijeli ima 2. Df 1
i sad ne ide 2. ... Tdl?? zbog 3.
Tc84- i 4. Td8: mat. Pravilno je
bilo, kao sto je u partiji slijedilo,
1. ... Db2! i bijeli je predao.
U nekim slucajevima uspijeva
se odvuci top od obrane zadnjeg
reda pomocu dvojnog udara.
Br. 236
Crni vuce i dobiva
1. ... Sf2+! 2. Tf2: Del4- 3.
Tfl Dfl: mat.
102
Br. 237
Cigorin—snosko-borovski
(Kijev 1903)
Bijeli vuce i dobiva
Cigorin je bio na visini zada-
tka u ovoj partiji protiv Snosko-
-Borovskog: 1. Se7+! T8e7: (Ili
1. ... T2e7: 2. De7:) 2. Td8+ Te8
3. Df8+ Tf8: 4. If8: mat.
Br. 238
JEZERSKI—LELCUK
(Smolensk 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je brzo dobio putem 1.
Dh4! Dg8 2. Tf8! Ld4: + 3. Khl
h6 4. Tg8:+ Kg8: 5. Dd8 mat, ili
1. ... Dd4: + 2. Khl h6 3. Tf8
mat.
Vjerojatno je citateljima sad
vec jasno kako se moze doci do
pobjede u slijedecem polozaju:
Br. 239
KERES—LEVENFlS
(Moskva 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Osim sto je lose zasticen osmi
red, u taboru crnog jos postoji
kriticna tocka e7 i slaba tocka
b4. Slijedi 1. Db4: i crni je pre-
dao. Na 1. ... Tb4: bijeli daje
mat s 2. Tc8+ Sg8 3. Tg8:+ Kg8:
4. Te8 mat, a na bilo koje po-
vlacenje topa, ukljucujuci i 1.
... Te8, slijedi 2. De7:!
Br. 240
ALJEHIN—COLLE
(Pariz 1925)
Bijeli vuce i dobiva
103
Za obranu kralja od mata na
zadnjem redu sahisti vrlo cesto
koriste tzv. »ventil«. Zbog toga
se jedan od pjesaka ispred kra-
lja pomice naprijed. Medutim,
»ventil« uvijek ne pomaze.
Poslije 1. Dd7:I Td7: 2. Te8 +
Kh7 3. Tcc8 crni se moze spasiti
od mata samo po cijenu teskih
materijalnih gubitaka.
Br. 241
LILIENTAL—KOTOV
(Moskva 1948)
Moze li bijeli igrati 1. h4?
U velikom cajtnotu bijeli je
odigrao 1. h4? Sb2:l 2. Da7: Sd3
3. Tdl (Da bi se zastitio od ma-
ne vra Sd3-e5-f3 + ) 3. ... Td7! i
bijeli je predao, jer na bilo koje
povlacenje dame crni ima prekra-
san odgovor 4. ... Sf4I.
Br. 242
NOVOTELJNOV—SUETIN
(Moskva 1948)
Moze li bijeli igrati 1. Te6:?
Bijeli se oslonio na »ventil«
i bezbrizno odigrao 1. Te6:? i
izgubio kvalitetu: 1. ... Tdl 4- 2.
Kh2 Ld6+! 3. Td6: (Ako bi na-
stavio 3. g3 onda slijedi 3. ...
Df3) 3. ... De5+ 4. f4 Td6: 5.
fe5 Ta6:.
Br. 243
TAJMANOV—ALATORCEV
(Moskva 1948)
Crni vuce i dobiva
Crni moze dati mat poslije 1.
... Dc7+! (U partiji je bilo odi-
grano 1. ... h6 i crni je dobio)
2. g3 (Ili 2. Kgl Tdl+ 3. Del Tel:
mat) 2. ... Tf2: 3. Kgl Dg3:+
4. Khl Dh2 mat.
104
Prodor topa i dame na zadnji
red ne dovodi uvijek do dobitka
partije!
Br. 244
Bijeli na potezu
Ako bijeli nastavi 1. Tc8+,
onda ne 1. ... Tc8:?? 2. Tc8: +
Td8 mat, nego 1. .. Td8 i bijeli
nista nije postigao.
U konadnicama se mat na po-
sljednjem redu cesto susrece kao
posljedica lose postavljenog kra-
lja. Navest cemo neke tipicne
pozicije:
Br. 245
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je odigravsi 1. Kd6 za-
prijetio matom i istovremeno na-
pao topa.
Br. 246
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
Crni prijeti s objavom mata u
tri poteza, ali bijeli uspijeva dati
mat ranije. 1. Tf8:-H Kf8: 2. Te8
mat.
Bijeli vuce i dobiva
1. Tg7:! Th8 2. Td7 + Kh8 3.
Tdf7+ Kd8 4. Tf8+ sa slijedecim
5. Tf8: mat.
105
Br. 248
TAJMANOV—KOTOV
(Moskva 1948)
Moze li bijeli igrati 1. Sh5:?
Katkada kralj stoji na predpo-
sljednjem redu, ali ga se moze
navudi na kraj ploce. U velikom
cajtnotu bijeli je uzeo pjesaka
na h5, a nije stigao sagledati po-
sljedice: 1. Sh5:?? Le3+ 2. Kfl
Tgl mat.
Br. 249
A. PHILIDOR, 1777
Bijeli vuce i dobiva
U Philidorovoj poziciji bijeli
dobiva na slijedeci nacin: 1. Tf8 +
Te8 2. Tf7 Te2 (Odmah gubi 2.
... Th8? 3. Ta7 Th6+ 4. Le6 itd.
Ako crni nastavi 2. ... Kc8 onda
slijedi 3. Tc7 + , a na 3. ... Kd8
4. Ta7. U slucaju 3. ... Kb8 do-
bitak se postize putem 4. Tb7 +
Kc8 5. Tb4 s prijetnjom 6. Le6 +
Kd8 7. Tb8 mat. Poslije 5. ...
Td8 + 6. Kc6 Te8 7. Ta4 Kb8
treba igrati ne 8. Kd7? zbog 8.
... Td8+!> nego 8. Kb6 Kc8 9.
Lc6 ili na 8. ... Te6 + 9. Lc6,
no ne nikako 9. Le6: pat. Na 2.
... Kc8 moze se odgovoriti i 3.
Ta7 Td8+ 4. Kc6 Kb8 5. Tai
Tf8 6. Kb6 Tf6 + 7. Lc6 itd.) 3.
Tg7 (Predaje potez protivniku.
Crni top je najbolje postavljen
na 2. redu i zbog toga ga bijeli
mora prisiliti da prede na prvi
ili na treci red. U oba slucaja
njegova se pokretljivost znatno
smanjuje. Kod pozicije crnog
topa na 3. redu on ne moze igrati
Tf3 ili Tb3, a kod pozicije topa
na 1. redu takoder, jer bijeli
moze u kriticnom momentu za-
hvatiti todku dl lovcem, — gledaj
dalje kod poteza 6. Lf3) 3. ...
Tel (Ako bi crni nastavio 3. ...
Te3, onda se put do dobitka skra-
cuje, jer se poslije 4. Td7+ po-
stize odmah poicija kao poslije
9. poteza u glavnoj varijanti) 4.
Ta7 (Ovaj nastavak je predlozio
Grigorjev. Taj nastavak ima ma-
nje ogranaka i zbog toga moze
biti lakse naucen i usvojen. Phi-
lidor je ovdje predlozio 4. Tb7)
4. ... Tel 5. Tf7 Tel (Ako crni
nastavi 5. ... Ke8, onda slijedi 6.
Tf6 s prijetnjom 7. Lc6+ i 8.
Tf8 mat. Na boljii odgovor 6....
Tdl slijedi 7. Tf2 Td3 8. Tg2 s
dobitkom ili 7. ... Td4 8. Te24-
sa slijedecim 9. Tg2) 6. Lf3 Te3
(Poslije 6. ... Ke8 7. Tf4 Kd8 8.
Lh5 Kc8 9. Tb4 crni nema obrane
od 10. Lg4+) 7. Lc6 Td3+ 8. Ld5
Te3 (Nije dobro 8. ... Ke8 zbog
9. Tg7) 9. Td7+ Ke8 (Nije dobro
ni 9. ... Kc8 zbog 10. Ta7) 10.
Ta7 Kf8 11. Tf7+ Ke8 12. Tf4
Kd8 (Ako 12. ... Td3 onda 13.
Tg4) 13. Le4 Ke8 14. Lc6 + .
106
UGUSENI MAT
Uguseni mat se daje skakacem,
a pri tom je protivnicki kralj sa
svih strana okruzen figurama ili
pjesacima.
Br. 250
Sliku uguSenog mata
Na ovom dijagramu je pred-
stavljena najjednostavnija shema
ugusenog mata.
Kako prisiliti protivnika da
zatvori svog kralja?
Br. 251
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
U ovom primjeru je bijeli us-
pio lako forsirati dobitak: 1.
Dg8-H (Zrtva dame s idejom da
se privuce top, koji na taj nacin
blokira kralja) 1. ... Tg8: 2. Sf7
mat.
Br. 252
L. GRECO, 1625
Crni vuce i dobiva
(Mat и cetiri poteza)
Crni daje mat u 4 poteza: 1.
... Sf2+ 2. Kel Sd3++ 3. Kdl
(Na 3. Kfl Df2 mat) 3. ... Del4-!
(Zrtva da se privuce skakac na
polje el) 4. Sei: Sf2 mat.
Sada je lako nadi uguseni mat
i u drugim pozicijama slicnog
karaktera. Npr. kako ce bijeli do-
biti u poziciji na dijagramu 253?
Br. 253
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и cetiri poteza)
107
1. Sf7+ Kg8 (Skakaca se ne
smije uzeti zbog mata) 2. Sh6+ +
Kh8 (Kod dvojnog saha postoji
samo jedna obrana — pobjeci
kraljem) 3. Dg8+! (Navlacenje
topa za blokiranje todke g8) 3.
... Tg8: 4. Sf7 mat.
Br. 254
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и pet poteza)
UguSeni mat se opet iznuduje
u 5 poteza: 1. De6+ Kb8 (1. ...
Kd8 2. Dd7 mat) 2. Sd7 + Kc8
3. Sb6:++ Kb8 4. Dc84- Tc8: 5.
Sd7 mat.
Br. 255
F. STAMMA
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и §est poteza)
Pogledajmo jos dvije pozicije
iz problemskih kompozicija:
U prvoj od njih bijeli se kralj
nalazi u matnoj mrezi. Medutim,
bijeli ne gubi nego daje mat: 1.
Te8+ (Da bi odvukao crnog to-
pa oc1 obrane tocke c7) 1. ... Ld8
2. Td8:+! Td8: 3. Sc7+ Kb8 4.
Sa6++ Ka8 5. Db8+ Tb8: 6.
Sc7 mat.
Br. 256
F. KENLEIN
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и 6 ili 9 poteza)
U drugom problemu crni kralj
dobiva mat u jednom od kutova
a8 ili h8. 1. Sb5+ Kb8 2. Dd6 +
Ka8 3. Sc7+ Kb8 (Ako bi crni
nastavio 3. ... Tc7: onda 4. Df8: +
Tc8 5. Dc8: mat) 4. Sa6++ Ka8
5. Db8 + ! Tb8: 6. Sc7 mat. Ili. 1.
Sb5+ Kd8 2. Dd6+ Ke8 3.De5:+
Kf7 (Poslije 3. ... Kd7 ili 3. ...
Kd8 slijedi 4. Dd6+ Ke8 5. Tel +
Kf7 6. De6 mat) 4. Sd6+ Kg8 5.
De6+ Kh8 6. Sf7+ Kg8 7.Sh6+ +
Kh8 8. Dg8+! Tg8: 9. Sf7 mat.
Susrecu se razni primjeri ugu-
senog mata kada kralj nije u pot-
punosti okruzen svojim figurama
i pjesacima. Najjednostavniji pri-
mjer na tu temu navodi se na
slijedecem dijagramu.
108
Br. 257
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и cetiri poteza)
1. Sg6+ Kh7 2. Sf8++ Kh8 3.
Dh7+! Sh7: 4. Sg6 mat. Kao sto
se vidi, u tim slucajevima dio
tocaka oko kralja blokiran je
vlastitim figurama i pjesacima,
a drugi dio nalazi se u vlasti pro-
tivnika.
Uguseni mat moze se sresti u
pozicijama konadnica.
Br. 258
Bijeli vuce i dobiva
Pozicija bijelog se cini ovdje
beznadna. Ipak on dobiva: 1.
Ldl-H (S idejom navlacenja)
1. ... Kdl: (Inace pada crna da-
ma) 2. Sc3 mat.
U slijedecem primjeru ugu-
seni mat se daje u kutu:
Br. 259
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
1. Ta7+! (Sa ciljem da se blo-
kira tocka a7) 1. ... La7: 2. Sc7
mat.
Snazan utisak ostavlja studija
Liburkina:
Br. 260
M. LIBURKIN
Bijeli vuce i dobiva
U toj poziciji bijeli tesko po-
stize pobjedu. Jedini minus u
crnoj poziciji je los polozaj la-
kih figura. 1. Ta2 Lgl (Na 1....
Sfl? slijedi 2. Kel) 2. Tg2. Cini
109
se da je sve gotovo, ali crni na-
lazi protivsanse. 2. ... Kf3! 3.
Tgl: Kf2 4. Tel e4 5. Se6 e3 (Pri-
jeti vjecni sah. Npr. 6. Sd4 e2 +
7. Se2: Sfl!! 8. Sf4 Se3+ 9. Kd2
Sfl+ itd.) 6. Sc5! (Priprema u-
guseni mat) 6. ... e2 + 7. Kd2
Sfl + 8. Kel! i nastala je pozicija
na dijagramu 261.
Pomocu sahova crni kralj se
zavlaci u kut i postize se uguseni
mat. 1. La6+ Kb8 (Nije dobro
1. . .. Kc7 zbog 2. Se6+) 2.Dg3 +
Ka8 3. Lb7 + ! (Blokada s odstra-
njivanjem obrane polja d7) 3.
... Lb7: 4. Sd7 Dd8 5. Db8+!!
Db8: 6. Sb6 mat.
Br. 261
Bijeli dobiva
Slijedeci primjeri imaju tako-
der veliki prakticki znacaj.
Br. 263
8. ... Kel: (Inace slijedi 9.
Sd3+ ili 9. Kc2 sa slijedecim 10.
Sd3) 9. Sd3 mat.
Slijedi izuzetna studija Seleckog:
Br. 262
A. SELECKI
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
Ovo je jedna od starih osnovnih
pozicija. Bijeli vuce i daje mat
u tri poteza: 1. Kc2 Kai 2. Sell
(Crni je u iznudnici) 2. ... a2
3. Sb3 mat.
Nesto je slozenija slijedeca po-
zicija Stamme:
110
Br. 264
F. STAMMA
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и sest poteza)
Poslije niza poteza stvar se
svodi na prethodnu poziciju. 1.
Sg3+ Kh2 2. Sf5 Khl 3. Kf2 Kh2
4. Se3 Khl 5. Sfl h2 6. Sg3 mat.
Interesantno je spomenuti da bi
pri crnom na potezu bio samo
remi.
Br. 265
A. SALVIO, 1634
Bijeli dobiva
U ovoj poziciji Salvia dobitak
se postize bez obzira tko je na
potezu! Kad je bijeli na potezu,
mat se iznuduje najkasnije u 4.
potezu: 1. Sf6 Khl 2. Sg4 g5 3.
Kfl h2 4. Sf2 mat, ili 1. Sf6 g5
2. Sg4 + Khl 3. Kfl h2 4. Sf2
mat. Kod crnog na potezu potre-
bno je vise vremena: 1. ... g5
2. Sf6 g4 (Ili 2. ..Khl 3. Sg4 h2
4. Se3 g4 5. Sfl g3+ 6. Sg3: mat)
3. Sg4: + Khl 4. Kfl h2 5. Sf2
mat. ili 1. ... Khl 2. Sf6 Kh2
(2. ... h2 3. Sg4 g5 4. Se3 g4 5.
Sfl g3 + 6. Sg3: mat) 3. Sg4 +
Khl 4. Kfl g5 5. Kf2 h2 6. Se3
g4 7. Sfl g3+ 8. Sg3: mat.
Br. 266
K. JANIS, 1837
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и deset poteza)
1. Se5! Kh2 2. Kf2 Khl 3. Sg4
f3 4. Kfl f2 5. Sf2:+ Kh2 6. Se4
Khl 7. Kf2 Kh2 8. Sd2 Khl 9. Sfl
h2 10. Sg3 mat. Ako crni na-
stavi 1. ... f3 onda 2. Sg4 f2 3.
Sf2:+ Kh2 4. Se4 Khl 5. Kf2
Kh2 6. Sd2 Khl 7. Sfl h2 8. Sg3
mat.
Ill
MAT NA PRETPOSUEDNJEM REDU
Osvajanje pretposljednjeg re-
da teskim figurama stvara vrlo
interesantne mogucnosti za na-
pad, osobito ako je djelovanje te-
skih figura podrzano lakim fi-
gurama ili pjesacima. Pogledaj-
mo nekoliko slucajeva gdje jedna
od strana vlada pretposljednjim
redom i borba se zavrsava ma-
tom:
Br. 267
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
1. Sc6+ Ka8 2. Ta7: mat.
Br. 268
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и Cetiri poteza)
U ovom primjeru odlucuje: 1.
Th7! Kg8 2. Teg7 + Kf8 3. f6!.
Br. 269
LILIENTAL—SZABO
(Budimpesta 1950)
Crni dobiva
Bijeli se kralj nasao u matnoj
mrezi. 1. Lh2+ 2. Khl Sg3 mat.
Vrlo veliku snagu dobivaju
udvojeni topovi na pretposljed-
njem redu u dijagramima 269—
—272.
Br. 270
Crni vuce i dobiva
112
U ovom primjeru odlucuje: 1.
... d2+ 2. Kdl Tbl+ 3. Ke2
dlD++.
Br. 271
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и dva poteza)
1. Sg6 + Kg8 2. Tg7 mat, ili 1.
Th7 + Kg8 2. Tbg7 + Kf8 3.
Sg6+ (Ili 3. Sd7+) 3.... Ke8 4.
Th8 mat.
Br. 272
Crni vuce i dobiva
Crni, bez obzira na materijalne
gubitke, lako dobiva putem 1.
... Tgb2+ 2. Kel La3!, jer nema
obrane od 3. ... Tai mat.
Prodor dame na pretposljednji
red, ako je podrzana drugim fi-
gurama, po pravilu daje dobar
rezultat.
Br. 273
STEINITZ—ClGORIN
(London 1883)
Crni vuce i dobiva
Crni je vrlo brzo postigao po-
bjedu: 1. ... The8! 2. Le8: Te8:
3. Lc5 (Bijeli nema zadovolja-
vajucu obranu od Dh2 + ) 3. ...
Dh2+ 4. Kfl Dhl+ (U partiji je
slijedilo 4. ... Te2 i bijeli je pre-
dao) 5. Lgl Dh3 mat.
Mi smo vec objasnili da udvo-
jeni topovi na pretposljednjem
redu, u pravilu, donose pobjedu.
Pogledajmo jos dva primjera:
Br. 274
Crni na potezu
113
U ovoj poziciji crni ne moze
igrati 1.... Da3 jer na to slijedi
2. Tg7: + Kh8 3. Th7: + Kg8 4.
Tdg7 mat.
Br. 275
STEINITZ—N. N.
Bijeli vuce i dobiva
Cini se da je crni obranio, ali
u mogucnostima bijelog ukazuje
se dobitnicka kombinacija: 1.
Dd5+! (Da bi se odvukao top
g5) 1. ... Kh8 (Crni ne moze
uzeti damu zbog mata u tri po-
teza: 1. ... Td5: 2. Tg7: + Kh8
3. Th7:+ Kg8 4. Tdg7 mat) 2.
Td8+! (Sa ciljem da se prekrije
zastita polja e8) 2. ... Td8: 3.
Dd8:-H (Odstranjivanje obrane
8-reda) 3. ..o Ld8: 4. Te8+ Df8
5. Tf8: mat.
Zahvacanje pretposljednjeg re-
da teSkim figurama ostvaruje se
obicno zahvaljujuci dominaciji
na nekoj otvorenoj liniji.
Br. 276
S. TARRASCH
Bijeli vuce i dobiva
1. Th7! (S prijetnjom 2. Tf7 +
i 3. Da4+) 1. ... b5 2. Db4 (Sa-
da prijeti 3. Ld6:+) 2. ... Se7 3.
Tf7+ Ke8 4. Db5:+ c6 5. Db7 i
bijeli dobiva.
RUSENJE KRALJEVOG PJESACKOG ZAKLONA
U ovom se poglavlju govori о
jurisnim kombinacijama, pomo-
6u kojih se izvodi rusenje pjesa-
ckog zaklona oko kralja. Najbo-
Ija zastita rohadne pozicije je
pjesacki stit koji je podrzan fi-
gurama. Medutim, pogresno bi
bilo misliti da je takav zaklon
siguran i da moze spasiti kralja
od svih opasnosti. Najtvrda utvr-
da oko kralja moze biti osvojena
odlucujucim jurisom ako je on
temeljito pripremljen.
Sudeci prema odnosu snaga
napada i obrane na dijagramu
277 moguce je smrviti poziciju
bijelog kralja. Kako to uraditi?
114
Br. 277
Crni vuce i dobiva
Brzo dovodi do cilja 1. ...
Da2:+! 2. Ka2: Ta8+ 3. Kbl
Sb3! i bijeli je bespomocan.
Br. 278
STEINITZ—N. N.
Bijeli vuce i dobiva
1. Sf6:+ (Sa ciljem da izmjeni
lovca, koji stiti poziciju crnog
kralja) 1. ... Sf6: 2. Tg7:+! Kg7:
(Poslije 2. ... Kh8 slijedilo bi 3.
Th7: + I Sh7: 4. f6 i crni nema
spasa) 3. Dh64- Kg8 4. Dg5+
Kh8 5. Df6:+ Kg8 6. Dg5+ Kh8
7. f6 Tg8 8. Dh6 i bijeli daje
mat. Postoje i drugi putevi za
dobitak, npr: 1. Tg7: + .
Slijedece dvije pozicije su, ta-
koder, vrlo poudne:
Br. 279
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
Bijeli daje mat u 3 poteza! 1.
Se7+ Kh8 2. Dh7:+! (To je od-
stranjivanje pjesackog zaklona)
2. ... Kh7: 3. Th3 mat.
Br. 280
Crni vuce i dobiva
Poslije 1. ... Sc3+! 2. bc3 (Ili
2. Kcl De3 mat) 2. ... Db6+ 3.
Kcl De3+ 4. Kbl Dc3:! 5.Dh7:+
Kf8 bijeli je morao predati.
Prije nego ucinimo bilo kakve
izvode proanalizirajmo jo§ neko-
liko interesantnih pozicija.
115
Br. 281
PAULSEN—MORPHY
(New York 1857)
Crni vuce i dobiva
U danom momentu bijeli kralj
je branjen s tri pjeSaka i lov-
cem. Medutim, njegova pozicija
je vec napadnuta od svih crnih
figura. Nista nema dudnoga u
tome da je Morphy zrtvovao da-
mu za lovca da bi oslabio za-
Stitu bijelog. 1. ... Df3:! 2. gf3
Tg6 + 3. Khl Lh3 4. Tdl? (Tako
se desilo u partiji. Em. Lasker
je dokazivao da je mnogo vedi
otpor mogao bijeli pruziti sa 4.
Dd3 s napadom na topa g6, npr:
4. ... f5 5. Tdl Lf2: 6. Dfl Lfl:
7. Tfl: Te2, ali na kraju krajeva
i to bi gubilo) 4. ... Lg2+ 5. Kgl
Lf3:+ 6. Kfl Lg2+? (Znatno
jade je bilo 6. ... Tg2 7. Dd3
Tf2:+ 8. Kgl Tg2++ 9. Khl
Tgl mat ili 7. d4 Th2: 8. Kgl Thl
mat) 7. Kgl Lh3 + 8. Khl Lf2:
9. Dfl Lfl: 10. Tfl: Te2 11. Tai
Th6 12. d4 Le3 i bijeli je predao.
Koliko god su ocigledne te ili
one zrtve treba ih uvijek tocno
izradunati. Naravno, Morphy ni-
je niSta reskirao zrtvujuci damu,
jer je u krajnjem slucaju uvijek
imao vjecni Sah. Medutim, su-
dedi po toku partije, pojedine
varijante su mu bile ocijenjene
intuitivno, sto je katkad rezultat
neocekivanih katastrofa. Kombi-
nacija Morphyja nije tako kom-
plicirana i on ju je mogao izra-
dunati tocno u svim varijanta-
ma.
Cesto juris pocinje zrtvom dva-
ju lovaca ili dvaju topova:
Br. 282
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и detin poteza)
Crni kralj ostaje bez nuzne
obrane, dime se bijeli odmah
koristi. 1. Tg7:+! Kg7: (Ili 1.
... Kh8 2. Dh7:-H Sh7: 3. Thh7:
mat ili 1. ... Kf8 2. Tf7+ Kg8
3. Dg3+ Kh8 4. Dg7 mat) 2.
Th7:+! Sh7: 3. Dg6+ Kh8 4. Sf7
mat.
Br. 283
Em. LASKER—BAUER
Bijeli na potezu
116
Za prvu partiju, u kojoj se ja-
vila zrtva dvaju lovaca, smatra
se partije Em. Lasker—Bauer.
Bijeli je ovdje odigrao 1. Sh5
s prijetnjom izmjene na f6 i s
time bi srusio pjesacki zaklon cr-
nog kralja. 1. ... Sh5: (Ovaj po-
tez je iznuden jer nije dobro 1.
,.. Se8 zbog 2. Lg7:! Sg7: 3. Dg4
s dobitkom) 2. Lh7:+! Kh7: 3.
Dh5:+ Kg8 4. Lg7:! Kg7: (Ako
4. ... f6 ili 4. ... f5 onda 5. Tf3!)
5. Dg4 + Kh7 (5. ... Kf6? 6. Dg5
mat) 6. Tf3 e5 7. Th3 + Dh6 8.
Th6:+ Kh6: 9. Dd7. Rezultat sve-
ga je materijalna prednost koja
mu je dovoljna za pobjedu.
Sada cemo razmotriti niz pri-
mjera gdje rohadna pozicija nije
dovoljno zasticena.
Br. 284
KOSUNSKAJA—BIGLOVA
(Riga 1950)
Crni vuce i dobiva
Bijeli kralj se nalazi pod pri-
jetecim nisanom dame i topa, a
branjen je samo jednim pjesa-
kom. Bijelog skakaca ne treba u-
zimati u obzir, jer se njega moze
vezati. Osim toga crni ima vrlo
vaznu rezervu — topa na f8. U
partiji je slijedilo 1. ... Tg2:+!
2. Kg2: Dg5+! (Ujedno crni ve-
ze bijelog skakaca) 3. Kh3 (3. Kf3
Dg4 mat) 3. ... Dh5+ 4. Sh4 (Ili
4. Kg2 Tg8+ s iznudenim 5. Sg3)
4. ... Dg4+ 5. Kh2 Dh4: + 6. Kg2
Tg8+. Bijela predaje.
Krasno dobiva crni u slijede-
cem primjeru iz »Sahmaty v
SSSR«, 1945, br. 4.
Br. 285
Crni vuce i dobiva
1. ... Tb2:+! 2. Kb2: Da3+!
3. Kbl Tb8+ 4. Sb3 Tb3:+! 5.
cb3 Lf5+ 6. Dd3 Db3:+ 7. Kai
Ld3:. Bijeli predaje.
Br. 286
FLOHR—ROVNER
(Tartu 1950)
Bijeli vuce i dobiva
117
1. Th7: + Sh7: 2. Thl Kg8 3.
Dh7: + Kf8 4. Sg6 + i crni je
predao zbog neizbjeznog mata.
Ako je rohadna pozicija bilo
cime oslabljena, onda odstranji-
vanje pjesackog zaklona moze biti
provedeno vrlo efektno. Mogu se
primijeniti i krupne zrtve, cak
i dame.
Br. 287
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
1. Dh7:+! Kh7: (Ili 1. ... Kf8
2. Df7: mat) 2. Th3+ Kg8 3. Th8
mat.
Jednostavno i lijepo je dobio
Cistjakov Novoteljnova: 1. ...
Dg3:+I. Bijeli predaje. Na 2.
Kg3: slijedi mat 2.... Le5, a na
2. Kgl Del:4- 3. Lfl Dfl:+ 4. Kh2
Le5 mat.
Br. 289
Arnold—Cigorin
(Petersburg 1885)
Crni vuce i dobiva
(Mat и tri poteza)
Crni je bez muke dobio poslije
1. ... Dg2:+! (Sa ciljem da se
srusi pjesacki zaklon bijelog kra-
lja) 2. Kg2: Lf3+ i 3. Kfl Sh2 ili
3. Kg3 Lf2 dovode do mata.
Br. 288
NOVOTELJNOV—ClSTJAKOV
(Tbilisi 1949)
Br. 290
SOLKOV—SEIKO
(Armijsko prv. RSFSR, 1948)
Crni vuce i dobiva
(Mat и Cetiri poteza)
Crni vuce i dobiva
(Mat и detiri poteza)
118
U ovoj poziciji mat se moze
postici na 3 nacina: 1. ... Dg2:+!
2. Tg2: Sh3+ 3. Khl Tfl+ 4. Tgl
Tgl: mat, ili 1. ... Sh3+ 2. gh3
Tfl + (Moze i 2. ... Dhl+ 3.
Khl: Tfl + 4. Kg2 Lh3: mat) 3.
Kfl: Dhl + 4. Kf2 Tf3 mat.
Mi smo vec razmotrili mnogo
primjera. U svim slucajevima
bijeli je ili crni dobivao zrtvama
figura, koje su rusile pjesacki
zaklon rohadne pozicije. No to
je moguce u slucajevima kada je
obrana rohadne pozicije slaba u
usporedbi sa snagama napada.
Strana koja se brani mora paz-
Ijivo pratiti usmjerenje linijskih
figura protivnika na poziciju
svog kralja i, takoder, skakaca
koji su blizu rasporedeni. To sve
zajedno moze dovesti do jurisnih
kombinacija.
PAT
Br. 292
Pat
Na dijagramima od 291 do 293
naveden je niz patnih pozicija.
Konacno pat tri skakaca br. 293
susrece se samo u studijama. Po-
gledaj npr. studiju Kubbela —
bijeli: Kg2, Sh3; — crni: Kd2,
Sfl, Sh5, Pe2; bijeli vuce i re-
mizira s 1. Sgl Se3+ 2. Kh3
Sf4+ 3. Kh2 Sg4+ 4. Khl Sf2+
5. Kh2 elS 6. Sf3 + ! Sf3:+ 7. Kg3
Ke3 pat.
Cest je slucaj pata onaj kada
je kralju odsjecena linija ili red
linijskom figurom protivnika, a
taj slucaj se navodi na dijagra-
mu 294.
119
Br. 294
Br. 296
Pat
A. TROICKI
Bijeli vuce i remizira
Br. 295
Crni vuce i remizira
Pat se desava prije svega tada
kada je kralj vec zauzeo patni
polozaj i treba se samo oslobo-
diti nekoliko figura i pjesaka. U
ovoj poziciji crni postize remi
igrajuci 1. ... Tg6 + 2. Kh5 Tg5 +
3. Kh4 Tg4 + ! itd. Bijeli se ne
moze osloboditi od vjecnog saha
topom.
Slijedi izuzetna studija Troi-
ckog:
Ovdje vjecni sah cine bijeli
pjesaci: 1. b7+! Kb7: 2. c8D4-!
Kc8: pat.
Br. 297
A. TROICKI
Bijeli vuce i remizira
Evo rjesenja: 1. f3! Se5 2. Kg7
Sf3: 3. Kf6: g4 4. Kf5!! g3 5.
Kg4!! g2 6. Kh3 glD (Ili 6 ...
glT jer postaviti laku figuru na
gl nema koristi zbog odgovora
7. Kg2 s remijem). Rezultat sve-
ga je da kralj nije stigao pjesa-
ka, ali je zato dospio u pat polo-
zaj.
Interesantan slucaj se desio u
partiji Lisicin—Bondarevski:
120
Br. 298
LISICIN—BONDAREVSKI
(Lenjingrad 1950)
Bijeli vuce i remizira
Bijeli je uspio naci prekrasnu
patnu kombinaciju sa zrtvom
dviju figura. 1. Le4: + fe4 2.
Te5+ I. Uzeti toga topa nije zgo-
dno zbog pata. Ali i 2. ... Kd6
3. Te4: Se6, kao sto je bilo u
partiji, dovelo je do remi-konac-
nice.
Prije nego razmotrimo slicne
slozene primjere pokusajmo s ne-
koliko jednostavnijih slucajeva.
Br. 299 Br. 300
Crni vuce i remizira Bijeli vuce i remizira
Crni postize remi putem 1. ...
Dc7:+I. Tim potezom on se rje-
sava svoje dame i dovlaci ili kra-
lja ili damu na c7 i stvara patnu
poziciju.
U poziciji na dijagramu br. 300
remi se postize analogno — 1.
De6+!.
Br. 301
KERES—HOLMOV
(Moskva 1948)
Crni vuce i remizira
Pomocu neocekivane patne
kombinacije crni je osvojio pje-
saka i postigao remi: 1. ...
Dg4+!! 2. Kh2 (Ako bi bijeli u-
zeo damu nastao bi pat) 2. ...
Dh5+ 3. Kg2 Dg4+ 4. Kfl Da4:.
Br. 302
COOK
Bijeli vuce i remizira
121
lako situacija izgleda beznad-
no, pomocu patne kombinacije
postize se remi: 1. Tb7~H Kc8
2. Tb5! clD 3. Tc5+ (Zrtva sa ci-
Ijem privlacenja dame na c5) 3.
... Dc5: i bijeli kralj je u patu.
Br. 303
zbog privlacenja pjesaka) 3. ...
de5. Remi.
Mi smatramo da u ovo pogla-
vlje treba staviti jos slijedeca
dva primjera!
Br. 305
Erkole del Pio, 1750
Po motivima studije
A. TROICKOG
Bijeli vuce i remizira
Bijeli vuce i remizira
Bijeli postize remi pomocu iz-
nudnice i privlacenja. 1. b5! Kc8
(Iznudeno zbog iznudnice) 2. e6!
(Zrtva sa ciljem privlacenja pje-
saka) 2. ... fe6 pat.
U prvom od njih pat se har-
monicno ispreplice s vjecnim sa-
hom. 1. Df8+ Ka7 2. Dc5+! Dc5:
(Inace je vjecni sah) i bijeli je
u patu.
Br. 304
G. RINCK, 1912
Bijeli vuce i remizira
Br. 306
L. PONZIANI, 1769
Bijeli vuce i remizira
1. Kg3! h5 2. e4 Kgl (Crni je
u iznudnici) 3. e5! (Patna zrtva
Interesantna je i druga pozici-
ja! Remi se postize putem tri pat-
122
ne zrtve: 1. Le3! De3: 2. Df2!
Df2: (Nije dobro 2. ... Dc5 zbog
3. a5 + s osvajanjem dame) 3.
a5~H Ka5: — pat.
Ako zahvaljujuci razmotrenim
primjerima izvucemo zakljucke,
mozemo reci da se velika vecina
patnih kombinacija provodi po-
mocu taktickog elementa navla-
cenja. S tim ciljem figure ili pje-
saci zrtvuju se na takvim polji-
ma gdje se moze osigurati izgra-
dnja patne pozicije.
PONAVLJANJE POTEZA ODNOSNO POZICIJE
U slucaju trokratnog ponavlja-
nja jedne te iste pozicije parti-
ja se moze, na zahtjev jednog od
protivnika, proglasiti za remi, ako
je isti igrac svaki puta na pote-
zu. Kod toga nije obavezno da
bi ponavljanje pozicije slijedilo
jedno za drugim. Remi je u o-
nom slucaju ako se smatra da se
pozicija ponovila tri ili vise pu-
ta u razlicitim momentima par-
tije. Ponavljanje pozicije desava
se u cajtnotu zbog nedostatka
vremena za razmisljanje ili kao
posljedica nemogucnosti obojice
protivnika da se uklone od bilo
koje varijante.
Br. 307
Em. LASKER—LISICIN
(Moskva 1935)
Crni vuce i remizira
Naravno da do ponavljanja po-
zicije dolazi najcesce kod ponav-
ljanja poteza koji se mogu iznu-
diti pomodu tzv. vjecnog saha ili
vjecnog napada. Najrasireniji je
vjecni sah damom.
Ovdje je crni bio prinuden for-
sirati vjecni sah, jer je pjesak d7
izuzetno opasan. Slijedilo je: 1.
... Df2: + 2. Kh2 Dh4+ 3. Kgl
Df2+. Remi.
Br. 308
Bijeli vuce i remizira
Bijeli nema topa i da ne bi iz-
gubio on postize remi vjecnim
sahom. 1. Df8+ Tb8 2. Df3+ Tb7
3. Df8+ itd.
Slijedece dvije pozicije ilustri-
raju sludaj vjecnog saha na pret-
posljednjem redu. Top i skakac
123
zajednickim djelovanjem mogu
iznuditi remi vjecnim sahom ako
su pokreti protivnidkog kralja o-
graniceni.
Br. 309
LISICIN—MAKOGONOV
(Moskva 1936)
Bijeli vuce i remizira
Bijeli postize remi, jer crni
kralj ne moze ici na d8. Npr.
1. Sh7 + Ke8 2. Sf6+ Kf8 3.
Sh7+ Ke8 4. Sf6+ itd.
Dva strahovita slobodna pjesa-
ka u slijedecem primjeru prisi-
Ijavaju bijelog da se ogranici na
vjecni sah koji se izvodi s dva
topa, sto je veoma cest slucaj.
Br. 310
Remi
Kao po pravilu dama uvijek
dobiva protiv topa. Medutim, пе-
та pravila bez izuzetaka.
Br. 311
Bijeli vuce i remizira
Top daje vjecni sah zbog lose
postavljenih crnih figura. 1. Tg2+
Kh6 2. Th2+ Kg5 3. Tg2+ Kh4
4. Th2+ Kg3 5. Tg2+ Kh3 (Kralj
ne moze stati na f-liniju) 6.
Th2+.
Korisno je poznavati svakom
sahisti slijedece dvije pozicije,
gdje skakac odrzava remi protiv
dame ili protiv topa i lovca.
Br. 312
V. CEHOVER
Bijeli vuce i remizira
124
Kraj studije V. Cehovera. Bi-
jeli igra 1. Sc2+ Ka2 2. Sb44-
Ka3 3. Sc2+.
Br. 313
S. FILARETOV
Remi
Zbog neophodnosti da brani
svog topa, bijeli kralj se ne mo-
ze izbaviti od vjecnog saha. Ska-
kac daje sahove na poljima g8
i f6.
Osim vjecnog saha sa ciljem da
se iznudi ponavljanje poteza,
katkad se primijenjuje vjecni
napad, tj. napad na jednu ili ne-
koliko figura protivnika, koji se
neprekidno ponavlja.
Br. 314
Bijeli vuce i remizira
Ova poznata pozicija nastala je
iz Francuske obrane. Bijeli, ako
zeli, moze remizirati posred-
stvom vjecnog napada na crnu
damu. 1. Ld2 Db2 2. Tbl Da3:
3. Tai (Ako bi bijeli igrao 3. Tb3
Da2 4. Del, onda se crni moze
braniti sa 4. ... Sb4) 3. ... Db2
4. Tbl itd.
Kao ilustraciju za neprekidni
napad navodimo dvije interesan-
tne pozicije, koje su uzete iz
stvaralastva sovjetskih kompozi-
tora studija.
Br. 315
G. KASPARJAN
Bijeli vuce i remizira
U poziciji Kasparjana bijeli
napada protivnickog pjesaka: 1.
Sf2! Tb2 (Ako pada pjeSak onda
je remi) 2. Kgl. Sada crni ima
izbor ili da se vrati topom na b3,
na sto slijedi 3. Kh2, iznova na-
padajuci pjesaka ili 2. ... h2+.
Posljednji nastavak vodi do pata
nakon 3. Khl! Tf2: (Ili 3. ... Kd6
4. Sg4 Kd5 5. Sh2: Ke4 6. Kgl
sa slijedecim Sfl i remijem).
Skakac s g3 nikako se ne mo-
ze izbaviti od progona bijelog
125
Br. 316
A. SARlCEV
Remi
Br. 317
LISICIN—BOLESLAVSKI
(Moskva 1950)
Bijeli vuce i remizira
kralja: 1. ... Sh54- (Ako 1. ...
Shi onda 2. Le4 s remijem, jer
dva skakaca ne dobivaju) 2. Kg5
Sg7 3. Kf6 Se8+ 4. Kel Sc7 5.
Kd6 Se8+ 6. Ke7 Lc6 1. LgG Sc7
8. Kd6 Le8 9. Le8: Se8:+. Remi.
Katkada se vjecni sah i vjecni
napad ispreplidu i stvaraju remi
kombinaciju.
Tako je npr. bilo u ovoj par-
tiji. Pozicija bijelog je vrlo te-
ska, ali on nalazi izlaz: 1. Lc6:I
bc6 2. Td6 Ke7 (Povlacenje ska-
kadem ili 2. ... ef4 ne zadovolja-
va crnog) 3. Te6+ Kf7 4. Td6
Ke7. Remi.
U konacnici se vjecni sah i vje-
cni napad primijenjuju znatno
desce nego u otvaranju ili u sre-
disnjici. To se moze objasniti ak-
tivnom ulogom koju igra kralj u
konacnicama.
TEORETSKI I POZICIONI REM!
Mi cemo nazivati pozicionim
remijem takve konadnice gdje,
kod pravilne igre, nema dobitka,
iako jedna od strana ima mate-
rijalnu ili pozicionu prednost, ili
i jednu i drugu. Neki jednostav-
niji slucajevi pozicionog remija u
danasnje vrijeme su postal! to-
liko poznati da su ih poceli na-
zivati teoretskim. U nizu primje-
ra navest cemo neke slucajeve
remija iz teorije konacnice, a ta-
koder, i takticke operacije koje
dovode do pozicionog remija.
126
Br. 318
Remi
U ovoj poziciji bijeli ima lov-
ca i a-pjesaka. Medutim, ugao u
koji ulazi pjesak, je druge boje
nego dijagonala lovca. Zbog toga,
bez obzira na veliku materijalnu
prednost, bijeli ne moze dobiti.
Za remi crnom je dovoljno da
ide po poljima a8, b8, a7 i b7.
Ako to znamo mozemo postidi
remi u slijededoj poziciji:
Br. 319
Bijeli vuce i remizira
1. Tg8 + ! Tc8 2. Tc8:+ Kc8:
3. La6! i remi je zbog toga jer
3. ... ba6 ili 3.... Kc7 4. Lb7:I
dovode do remi-pozicije. Ni u-
dvojeni crni pjesak crnom ne po-
maze.
Br. 320
Remi
Crni kralj ide s b7 na a8 i
obratno. Sahista koji zna taj po-
lozaj, bez razmisljanja ce posti-
6i remi u slijedecem primjeru:
Br. 321
I. RABINOVIC
(Zavrsnice, 1938)
Crni vuce i remizira
1. ... b5 (Navlacenje) 2. cb6
(Poslije 2. Kg5 b4 bijeli kralj ne
moze stici b-pjesaka) i nastaje
pozicioni remi.
127
Br. 322
Remi. Ako je lovac na f3 opet remi
Br. 323
Remi
Prve dvije pozicije (322 i 323)
su remi-pozicije. Crnog kralja se
ne moze istjerati iz ugla, a zrtva
lovca za pjesaka b7 dovodi do
remija.
Katkada ne dobiva ni skakac
vise zajedno s topovskim pjesa-
kom.
U primjeru br. 324 je opet cr-
nom kralju nemoguce prici zbog
pata.
Br. 325
BLACKBURNE— ZUKERTORT
(Med 1881)
Br. 324
Remi. Bijeli skakac moze biti i na b5 i na c8
Crni vuce i remizira
Ova je pozicija jos jedan do-
bar primjer na temu — figura
vise ne dobiva: 1. ... Kg3! 2.
Kd3 Kf3! 3. Kd4 Kf4I. Ako bijeli
zrtvuje skakaca sa 4. Kd5 slije-
di 4. ... Ke3: 5. Ke5 Kf3! 6. Kf6
(Poslije 6. g5? Kg4 7. Kf6 Kh5
bijeli dolazi u iznudnicu i, cak
gubi) 6. ... Kg4:. Remi.
Za teoriju i praksu konacnica
neobicno su vazne dvije slijede-
ce pozicije Klinga i Horvitza.
128
Br. 326
I. KLING i B. HORVITZ, 1351
Remi
1. a4 Kb8 2. Lf2 Ka8 (Ne ide
2. ... Ka7? zbog 3. a5 s dobit-
kom) 3. Kc7 Ka7 4. a5 (Cini se
da je bijeli postigao svoje, ali.. .)
4. ... Ka8. Remi.
Br. 327
I. KLING I B. HORVITZ, 1851
Remi
1. Kd7 (Zrtva lovca za b-pje-
saka ili za pjesaka na a6 dovo-
di do teoretskog remija) 1.... Ka8
2. Lc6 (Vrlo lijepo, ali samo toli-
ko) 2. ... Kb8! (Uzimanje lovca
vodi gubitku poslije 3. Kc7) 3.
Kd6 (Ili 3. Lf3 Ka8) 3. ... bc6
(Najjednostavnije, a moguce je i
3. ... Kc8 4. Ld7+ Kb8. Gubi
3. ... Ka8 zbog 4. Kc7) 4. Kc6:
Kc8 (Remiju vodi takoder i 4.
... Ka8 5. b7-r Kb8 6. Kb6 ili
5. ... Ka7 6. Kc7) 5. b7+ Kb8
6. Kb6. Pat.
U konacnici lovca s pjesakom
protiv dva pjesaka slabija strana
postize remi ako uspije izmije-
niti pjesake.
Br. 328
Bijeli vuce i remizira
Bijeli postize remi putem 1.
c5 + ! (Da bi ucinio pjesaka c6
nepokretnim. Na 1. d5 slijedi 1.
... c5) 1. ... Lc5: (Ili 1. ... Kb5)
2. d5.
Br. 329
D. WOCKER, 1841
Remi. Alco bi crni imao pjesaka na d6
umjesto na b6, bijeli vuce i dobiva
129
Nesto slozeniji primjer. 1. Kd4
(S idejom prevodenja kralja na
d6. Drugog puta nema, jer crni
moze mirno cekati potezima
Kb7—аб—Ь7—a6) 1. ... Ka6 2.
Ke5 c5 (S prijetnjom 3. ... b5)
3. Lc5: b5! (Do remija vodi i 3.
... bc5 4. Kd5 Kb7 5. Kc5: Kc7)
i pjesaci su izmijenjeni.
Premjestimo sada pjesaka s
b6 na d6. To ce se odmah odra-
ziti na rezultat borbe: 1. Lf4! d5
(Ili 1. ... Kc7 2. c5) 2. c5 Ka6
3. Kd4 Kb5 (Ako crni nastavi
3. ... Kb7 onda 4. Ke5 Kc7 5.
Ke6 + Kc8 6. Le5 Kb7 7. Kd6 i
crni pjesaci padaju) 4. Le3 Kb4
5. Ke5 Kc4 6. Kd6 Kb5 7. Lgl
i bijeli dobiva.
Treba ovdje zapamtiti da dva
skakaca, ako nema pjesaka, ne
mogu dobiti protiv kralja.
U nekim slucajevima cak ni
dama protiv pjesaka ne dobiva:
Br. 330
Remi. PjeSak moze bit! i na f2
Na 1. Dg3 + crni odgovara 1.
... Khl i bijeli ne moze iskori-
stiti pravi momenat za prebaci-
vanje kralja zbog pata. Iz istog
razloga bijeli ne moze dobiti ako
crnog pjesaka premjestimo na f2.
Npr. 1. Dg3+ Khl. Kod udalje-
nog kralja dama ne moze dobiti
ni protiv topovskog pjesaka ili
protiv lovcevog pjesaka, koji su
se uspjeli probiti do pretposljed-
njeg reda. Naravno, ako kralj sla-
bije strane vlada poljem promo-
cije pjesaka.
Br. 331
Remi
Na ovom dijagramu predstav-
Ijen je klasican slucaj pozicio-
nog remija u pjesackoj konacni-
ci. Bijeli prijeti da potezom Kgl
ode u ugao. Medutim, ako crni
odigra 1.... Kh2, slijedi 2. Kf2 h5
3. Kfl h4 4. Kf2 h3 5. Kfl Khl
6. Kf2 h2 7. Kfl s remijem.
Br. 332
P. DIKLO, 1904
Crni vuce i remizira
130
1. ... еЗ! 2. fe3 Kg6! 3. Kf4
Kf6 (U svakom momentu zauzi-
ma opoziciju) itd.
Br. 333
I. RABINOVIC
(Zavrsnice, 1938)
Bijeli vuce i remizira
1. g6! (Jedini put к remiju)
1. ... fg6 2. Ke2! (Zauzima dugu
poziciju) 2. ... Kf6 3. Kf2 Kg5
4. Kg3 (Sada je to jednostavna
opozicija) i remi.
Sve podrobnosti о opoziciji i
teoriji odgovarajucih polja vidi
u drugom dijelu ove knjige.
Br. 334
Crni vuce i remizira
Ako je crni kralj na a7, bijeli dobiva
Remiju vodi: 1. ... b6+! 2.
ab6+ Kb7 3. Kc4 Kb6: itd. Ako
je crni kralj na a7 bijeli dobiva,
npr: 1. ... b6+ 2. Kc6 ba5 3. Kc7
a4 4. b6+ itd., ili 2. ... Kb8 3.
Kb6:! (Poslije 3. ab6? nastaje
teoretski remi) 3. ... Ka8 4. Kc7.
Br. 335
Remi
U ovoj poziciji crnog izbavlja
mogucnost pata! 1. Kf5 Kg8 (Do
remij a vodi i 1. ... Kf8 2. Kf6
Kg8 3. g7 Kh7 4. Kf7 pat) 2. Kf6
Kf8 (Moguce je tu i 2. ... Kh8
jer je poslije 3. Kf7 pat) 3. g74-
Kg8 4. Kg6. Ako tu poziciju po-
maknemo za jednu ili dvije ho-
rizontale ulijevo na bilo koju li-
niju, onda se vec postize dobive-
Br. 336
A. PHILIDOR, 1777
Remi
131
na pozicija, jer crni ne moze i-
grati na pat.
Ovaj primjer nam pokazuje
kako se dolazi do remija u to-
povskoj konacnici ako se kralj
slabije strane nalazi pred pje-
sakom. Crni top se mora posta-
viti na 6. red sve do trenutka
dok bijeli pjesak ne stupi na 6.
red, a poslije tog crni mora zaci
bijelom za leda: 1. ... Ta6 2. e5
Tb6 3. e6 Tbl 4. Kf6 Tf 1+! i
remi zbog toga jer se bijeli kralj
ne moze izbaviti iz vjecnog saha
ili se gubi pjesak.
Br. 338
Remi
Br. 337
A. SERON
Remi
Bijeli ima dva pjesaka vise,
medutim, dobiti ne moze. Crni
top se samo pomice po e-liniji
odrezavsi bijelog kralja od pje-
saka. Npr: 1. ... Tel 2. Tf6 Kd3:
3. c5 Kd4 4. c6 Kd5 5. c7 Tel
i pada i drugi pjesak.
Za konacnice s istobojnim lov-
cima vazan znacaj ima pozicija
na dijagramu 338.
Ako kralj slabije strane stoji
iza pjesaka, onda se u velikoj
vecini slucajeva postize remi.
Npr: 1. Lg6 Lc4 2. Lf7 Ld3 3. Le6
Lg6! (Evo zbog cega je crni kralj
morao stajati iza pjesaka) 4. Ld5
Lh5 itd.
Kod raznobojnih lovaca za igru
na pobjedu obicno visak jednog
pjesaka nije dovoljan. Тек dva
pjesaka vise mogu osigurati do-
bitak, ali i to ne uvijek.
Br. 339
Remi
Bijeli ne moze dobiti: 1. Kf4
(Ili 1. e6 Le6:I; a ako 1. f6 +
onda 1. ... Kf7 i zatim lovac sa
c8 se samo pomice po dijago-
nali c8-h3 s osiguranim remijem)
1. ... Kf7! 2. Kg5 Ld7 3. Lb4
Lc8!. Ovdje je crni postigao remi
132
zbog toga sto je jedan od bije-
lih pjesaka citavo vrijeme pod
udarom.
Borba kralja s pjesakom pro-
tiv skakaca po pravilu ne dovodi
do pobjede. О tom nam svjedoce
ova dva primjera:
Br. 340
Na kraju pogledajmo niz teo-
retskih pozicija s damom protiv
topa ili s topom protiv lake fi-
gure.
Navodimo dva osnovna primje-
ra u borbi topa i pjesaka protiv
dame.
Br. 342
A. PHILIDOR, 1777
Bijeli vuce i remizira
Remi
1. Scl+ Kb2 2. Sd3+ Kc2 3.
Sb4 + Kb3 4. Sd3 a2 5. Scl+ sa
slijedecim 6. Sa2:.
Br. 341
Remi
Poslije 1. Kf7 Sh6+ 2. Kg6 Sg8
3. Kh7 Sf6+ ili 3. ... Se7 bijeli
se vrlo brzo moze uvjeriti u bes-
korisnost svojih pokusaja.
U ovom primjeru crni jedno-
stavno igra topom sa сб na e6
i obratno s osiguranim remijem,
jer je bijeli kralj izoliran od
pjesaka.
Br. 343
Remi
U drugom primjeru crni je,
takoder, osiguran od gubitka,
jer je pozicija crnog topa sigurna,
133
a bijeli kralj nije u stanju po-
modi dami zbog naglog prodora
crnog pjeSaka ako ga on deblo-
kira.
Obrana pjesaka s topom spri-
jeda u mnogim slucajevima je
efektivna.
Br. 344
G. LISICIN, 1952
Remi
Bijeli ne moze dobiti: 1. ...
Tb2! 2. Da4 Tc2! 3. Db4 + Ka2
4. Kd4 Kai 5. Del+ Kb2 6. Ddl
Tel 7. Dd2+ Tc2 8. Db4+ Ka2
9. Kc5 (Bijeli kralj se prevodi na
tocku a3) 9. ... Kai 10. Da3 +
Kbl 11. Kb4 Tel 12. De3 Tc2 13.
Del+ (Ili 13. КаЗ Tc3-H) 13.
... Kb2 14. Ddl Tel 15. Dd4+ Kbl
16. КаЗ Tc3+! i pokazuje se da
je pozicija crnog prava tvrdava.
Ovu prikazanu obranu s 1. ...
Tb2! nisu zamijetili neki teore-
ticari kao Guretzki-Kornitz, Ber-
ger i drugi. Zbog toga i pozicija
na slijededem dijagramu nije do-
bivena kao Sto je autor smatrao,
nego je remi!
Crni bez osobitih problema
svodi borbu na prethodni pri-
mjer: 1. Ke4 Kc2! 2. Da6 Kb2 3.
Da4 Kbl 4. Da5 Kb2 5. Kd5 (Ta-
ko i pocinje rjesenje pozicije
Guretzki—Kornitza, koje je na-
Br. 345
GURETZKI-KORNITZ
Remi, a ne pobjeda bijelog
vedeno u Bergerovoj »Teoriji i
praksi zavrSnica*. Ali sada crni
nije obavezan igrati 5. ... Kc2).
Remiju vodi 5. ... Tc2! sa slije-
dedim c5-c4 npr: 6. Ke4 c4! 7.
Kd4 Kbl 8. Da3 Tel 9. Ke3 Tc2!
10. Ke4 (Da bi predao potez cr-
nom) 10. ... Tel 11. Kd4 Tc2 12.
Ke3 Tb2 13. Da5 Tc2 14. Db4 +
Ka2 itd.
Top protiv lovca ili skakaca
obicno ne dobiva. Za to je po-
zicija Ponziania najbolja potvrda.
Br. 346
L. PONZIANI
Crni vuce i remizira
134
Vazno je lovcem zahvatiti dugu
dijagonalu ako je kralj slabije
strane potisnut u nepovoljan kut
(usporedite s dijagramima br.
208 i 293) sahovske ploce 1. ...
Lc3 (Dobro je i 1. ... Ld4. Me-
dutim, gubi 1. ... Lg7?? zbog 2.
Kg6 Le5 3. Tel Ld6 4. Te8+ Lf8
5. Td8) 2. Kg6 Kf8! i remi, jer
bijeli nije u stanju stvoriti opo-
ziciju sa svojim kraljem.
Br. 347
Remi
Borba topa protiv skakaca: 1.
Tb7 + Ka8 2. Tbl Se7! (Gubi
2: ... Sa7 zbog 3. Kb6 Kb8 4.
Tb2 Sc8+ 5. Kc6+ Ka7 6. Kc7)
3. Kb6 Kb8 4. Tb2 Kc8 i remi.
Br. 348
Remi
1. Sh6 Th7 2. Sg8! (Najbolji
polozaj skakaca je u jednostav-
noj dijagonalnoj opoziciji u od-
nosu na protivnickog kralja) 2.
... Tb7 3. Sh6! Ta7 4. Sg8! Th7
5. Ke8! Tf7 6. Sh6 Ta7 7. Kf8
Kf6 8. Sg8+ Kg6 9. Se7+ Kf6 10.
Sg8+ Кеб 11. Sh6 Th7 12. Sg8
T£7+ 13. Ke8 Tg7 14. Kf8! (Ako
bi sada bijeli igrao 14. Sh6??
slijedilo bi 14. ... Tg6!) 14. ...
Tg6 15. Se7 Tf6+ 16. Ke8 Tfl 17.
Sg8 Tf2 18. Sh6 Ta2 (Ili 18. ...
Th2 19. Sg8! Th7 20. Kf8) 19. K£8
Ta7 (Poslije 19.... Ta8+ 20. Kg7
bijeli kralj vise nije odrezan na
kraju ploce) 20. Sg8 Th7 21. Ke8!.
Prikazana pozicija na dijagramu
skakaca i kralja je ustvari naj-
bolja. Slabija strana se morabra-
niti tako kao sto je prikazano u
varijanti, tj. kralj i skaka£ po
mogucnosti nikako se ne smiju
razdvojiti, a skakac mora stajati,
u odnosu na protivnickog kralja,
ili u jednostavnoj kosoj opoziciji
ili na istoj liniji, a to je polje h6.
Rijetko se skakac nade na pret-
posljednjem redu — eventualno
na polju e7 i to uvijek kod iz-
nudenih situacija. Kralj slabije
strane obidno zauzima polje uz
skakaca na polju f8 ili se nalazi
u jednostavnoj opoziciji u odno-
su na protivnickog kralja na po-
lju e8.
135
PROMOCIJA PJESAKA
Pjesaci koji su presli granicu
izmedu cetvrtog i petog reda vrlo
cesto stvaraju uvjete za provo-
denje taktickih operacija veza-
nih sa njihovim daljnjim napre-
dovanjem i promocijom. Neop-
hodno je primijetiti da pokretlji-
vost pjesaka ima veliki znacaj.
U vezi s tim slijedi ilustrativni
materijal koji je postavljen na
principu napredovanja pjesaka
(7., 6. i 5. horizontal).
Kako se provode te takticke
operacije? Kako da se izvede pje-
sak u damu ako je njegovo na-
predovanje zaustavljeno? Obicno
u takve operacije ulaze takticki
element! odvlacenja ili odstranji-
vanja obrane. Odvlaceci i odstra-
njujuci borbene snage protivnika
koje sprijecavaju napredovanje
pjesaka, mi na kraju krajevapo-
stizemo promociju pjesaka u je-
dnu od figura i to najcesce u
damu.
Odlucujuce kombinacije mogu
izniknuti kod pjesaka koji se na-
laze na pretposljednjem redu:
Br. 349
MUCNIK—VORONKOV
(Moskva 1948)
Bijeli vuce i dobiva
Pjesak c7 bi mogao postati da-
mom, ali mu smeta top s a8.
Lovca na e6 ne treba racunati,
jer je on vezan. Slijedilo je: 1.
Da4+! (Zrtva dame s idejom
odvlacenja crnog topa od tocke
c8) 1. ... Ta4: 2. c8D mat.
Br. 350
SOKOLJSKI—NOVROCKI
(Omsk 1944)
Bijeli vuce i dobiva
1. Ld4! i crni je predao, jer
nema obrane od 2. Lg7:+ Kg7:
3. f8D + .
Br. 351
FLORIAN—KOSKA
(Brno 1950)
Bijeli vuce i dobiva
136
1. Dc4+T. (Ponavlja se ista ide-
ja odvlacenja figura koje sme-
taju. Crni je obavezan prihvatiti
zrtvu dame, jer je beznadno 1.
... Kg7 2. Dc8: Dc8: 3. Tc8: Tc8:
4. e8D) 1. ... Tc4: 2. Te8:+ Kg7
3. Tg8+ i crni je predao.
Osim odvlacenja moze se pri-
mijeniti i odstranjivanje obrane.
Br. 352
ZAMIHOVSKI—ROZENKRANC
(Moskva 1931)
Bijeli vuce i dobiva
Ovdje odlucuje 1. Dc8:! (S ide-
jom da se odstrani jedan od to-
pova koji smetaju napredovanju
pjesaka) i crni je predao. Na 1.
. ..Tc8: slijedi 2. Te8+ Df8 3.
Tc8: Dc8: 4. f8D + .
Kod pjesaka na pretposljed-
njem (drugom ili sedmom) redu
mogu se pojaviti i matne ideje.
Ako je pjesak podrzan damom
ili topom po liniji, onda to po-
jacava njegovu mod. No, kao sto
smo mi vec i ranije vidjeli, uz-
napredovali pjesak iako i nije
podrzan po liniji teskim figura-
ma, takoder je dovoljno jak.
Br. 353
TOLUS—RAVINSKI
(Lenjingrad 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je brzo dobio poslije 1.
Sc6! (S prijetnjom mata na e8)
1. ... De2:+ 2. Ke2: bc6 3. De5
(Sada nema zastite od 4. De8+)
3. ... Kf8 4. Dd6+ Kg8 5. De7.
Br. 354
ClGORIN—JANKOVIC
(Moskva 1899)
Bijeli vuce i dobiva
Katkada odvlaceci potez ne u-
pada odmah u oci. 1. La7+! Ta7:
(Ili 1. ... Ka7: 2. b8D mat) 2.
Ta7: i crni je prisiljen na pre-
daju.
137
Br. 355
STAHLBERG—MENClK
(Moskva 1935)
Crni vuce i dobiva
Crna bez osobitog truda posti-
ze pobjedu. 1. ... Db3:! (Intere-
santno da ovaj odvlaceci potez
nisu primijetila oba partnera u
partiji) 2. ab3 a2 3. Ddl Lc3:I i
kao rezultat kombinacije crna je
ostala s topom vise. Crna je cak
izgubila tu partiju.
Br. 356
SCELOClLIN—CERNIKOV
(Lenjingrad 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Na 6. redu (ili za crnog na 3.
redu) je pjesak obicno manje jak
nego na pretposljednjem redu.
No katkada je i to dovoljno za
provodenje odlucujucih taktickih
operacija.
Ovdje je odlucujucu ulogu odi-
grao pjeSak na g6. Slijedilo je 1.
Lh6! (Da bi odvukao pjesaka g7.
Ako crni nastavi 1. ... gh6, onda
slijedi 2. g7+ i 3. g8D+) 1. ...
Dg8 2. Le6I. Crni predaje. Za
njega je podjednako lose 2. ...
Dh7: 3. gh7 ili 2... . De6: 3. Dh8 +
Dg8 4. Lg7: + itd.
Br. 357
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli dobiva zahvaljujuci pje-
saku аб. 1. Dc6 Tb8 2. Db7! Tb7:
3. ab7 i crni je predao.
Br. 358
LINDEN—BERG
Crni vuce i dobiva
138
Napredovanje pjesaka moze bit!
poduprto lovcem: 1. ... Dfl+!
2. Dfl: e2 + (Otkriveni sah —u
tome se zakljucuje uloga lovca)
3. Sf2 (Ili 3. Df2 edlD+ 4. Lei
Del: mat) 3. ... eflD+ 4. Kfl:
Tf2:4- i crni ostaje s topom vise.
Br. 360
KADERA—POISL
(Prag 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Slijedeca pozicija uzeta je iz
casopisa »Sahmaty v SSSR«,
1946. br. 4.
Br. 359
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli dobiva na slican nacin:
1. Td8+! Dd8: (Nije bolje ni 1.
... Lf8 2. Tf8:+! Kf8: 3. Dh8
mat) 2. e7+ Dd5 3. e8D+ Lf8 4.
Df6! i mat je neizbjezan.
Bez obzira koliko su ti na-
stavci ociti, uvijek ih treba pa-
zljivo provjeriti i tocno izracu-
nati.
Namece se 1. Dc7: ili 1. Df6: s
idejom odvlacenja erne dame.
Medutim, 1. Dc7: je pogreSno
zbog 1. ... Dc7: 2. e7+ Kg7 3.
e8D?? Se8:. Dobiva 1. Df6:! (Ta-
ko se desilo i u partiji) 1. ...
Lg2: (Ili 1. ... Df6: 2. e7+ Kg7
3. e8D) 2. De7: Te7: 3. f6. Crni
predaje.
Sada nam nece biti tesko nadi
dobitak u slijedecem dvosjeklom
polozaju:
Br. 361
DUFRESNE—GARVITZ
Bijeli vuce i dobiva
139
1. De8I! Kh7 (Ne bi izmijenilo
rezultat partije ni 1. ... Te8: 2.
f7+ Kh7 3. fe8D) 2. f7. Crni pre-
daje.
Pjesaka koji je napredovao ne
treba uvijek promovirati u damu.
U nekim slucajevima je kori-
snije postaViti umjesto dame bi-
lo koju drugu figuru.
Br. 362
Bijeli vuce i dobiva
(Mat и jednom potezu)
Bijeli ne moze igrati 1. c8D
zbog mata na hl. Medutim, bijeli
ipak dobiva sa 1. c8S! mat.
Br. 363
topa, a slobodnog pjesaka pro-
movirati u skakaca. 1. ...Tel + !
2. Tel: Dg2~H 3. Kg2: (Ili 3. Ke2
felD+4-) 3. ... felS+!! 4. Kf2
Sc2:.
Br. 364
PANOV—ZAGOROVSKI
(Kijev 1950)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je realizirao svoju pred-
nost na slijedeci nacin: 1. Se6!
Tf2: (Ili 1.... Lf2:+ 2. Kg2 Ta8
3. Kf2: Kf7 4. d8D itd) 2. Sc5:!
(Ali ne ide 2. d8D+? zbog 2. ...
Tf8+!) i crni je morao predati.
Br. 365
Crni vuce i dobiva
Crni vuce i dobiva
U ovom primjeru crni za po-
bjedu mora zrtvovati damu i
Crni dobiva brzo, pribjegava-
juci ranije prikazanim taktickim
140
elementima: 1. ... Tcl-H 2. Tel:
Tel+ 3. Kel: bclD+ 4. Ke2 Da3:.
Br. 366
Bijeli vuce i dobiva
Proanalizirajmo tok borbe u
ovom primjeru: 1. Lh5! (S pri-
jetnjom 2. Lg6: hg6 3. h7) 1....
gh5 (Ili 1. ... Lb3 2. Lg6: Lg8
3. Lf5:, a lose je i 1. ... Ke7 2.
Lg6: Kf8 3. Lh7: sa slijedecim
g5-g6-g7-g8D) 2. g6 h4 (Na 2.
... Lb3 bijeli odgovara 3. gh7)
3. gh7 h3 4. h8D h2 5. De5+ Kd7
6. Dd5+ Ke7 7. Dhl. Crni pre-
daje.
Br. 367
DUBINJIN—ARONJIN
(Lenjingrad 1947)
Bijeli vuce i dobiva
Slobodan pjesak na pretposlje-
dnjem redu, koji je podrzan to-
pom, u pravilu nije slabiji od
dame.
Na tom pravilu je bazirao Du-
binjin tretiranje ove pozicije: 1.
Df8:+! Df8: 2. Tf5: Kb8 (Sada
je neophodno odvuci ernu damu
od polja f8 i to pomocu napre-
dovanja h-pjesaka) 3. h4 b5 4.
h5 Kc7 5. Tfl a5 6. h6 b4 7. a4
Kd7 8. h7 Ke7 9. Tel+ Kd7 10.
Thl!. Crni predaje.
Br. 368
L AUBERT—SEMENOVA
(Moskva 1945)
Bijeli vuce i dobiva
Analogan slucaj se desio u o-
voj partiji: 1. a6! Th7+2. Dh7:+!!
(Prekrasno zamisljeno) 2.... Kh7:
3. a7 Df8 4. Ta2 Da8 5. b4! (S
prijetnjom Ь5-Ь6-Ь7) 5. ... d4
(S idejom da se srusi pjesacki
stit bijelog kralja i da se na neki
nacin dohvati vjecnog saha) 6.
ed4 Kg6 7. b5 e3 8. fe3. Crni
predaje. Ne ide 8. ...Dh8+ 9.
Kgl Dh3 zbog 10. a8D Dg3:+ 11.
Kfl Dh3+ 12. Dg2, i sahovi su
zavrsili.
Slobodan pjesak moze biti od-
lucujuci faktor odvlacenja. Mi
smo ranije vidjeli niz primjera
na slienu temu.
141
Br. 369
MOJSEJEV—ALATORCEV
(Moskva 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli je postigao uspjeh igra-
juci 1. d6! a3 (Ocito je bezna-
dno 1. ... cd6 2. Db6:) 2. dc7
Sd7. Ovdje je partija bila pre-
kinuta i crni je predao bez na-
stavka.
Br. 370
Bijeli vuce i dobiva
Ovaj stari primjer nam ilu-
strira kombinaciju sa stvaranjem
slobodnog pjesaka koja je zasno-
vana na odvlacenju. 1. b6! (Da
bi odvukao pjesaka a7 ili c7 na
b-liniju) 1. ... ab6 (Identicno je
i 1. ... cb6 2. аб Ьаб 3. c6) 2. c6!
(Da bi se pjesak s b7 odvukao)
2. ... Ьсб 3. a6 Kf5 4. a7 Ke4 5.
a8D i bijeli mora vrlo brzo do-
biti.
Promocija u damu nije obave-
zna za slobodnog pjesaka oso-
bito u konacnici gdje postoji
mnogo mogucnosti za igru na pat.
Ovu jednostavnu istinu katkad
zaboravljaju pocetnici.
Br. 371
Bijeli vuce i dobiva
U ovoj jednostavnoj poziciji
bila bi greska igrati 1. f8D? jer
dolazi do pata. Pravilan nasta-
vak je 1. f8T i bijeli dobiva.
Br. 372
L. CENTURINI
Bijeli vuce i dobiva
142
Bijeli mora igrati 1. e7 Ld8
(Vrlo ostroumna obrana, jer ako
bi sada slijedilo 2. e8D, bi bio
pat) 2. e8L Lg5 (Ili 2. ... La5 3.
Ld7+ Kd8 4. Lh4 mat) 3. Lc7 i
mat je u slijedecem potezu.
Br. 373
A. TROICKI
Bijeli vuce i dobiva
1. h7 Tg5 + 2. Kd6 Th5: (Cini
se daje neizbjezan remi, ali...)
3. Kc7 (S prijetnjom 4. Ta2 mat)
3. ... Le6 (Brani se od mata i
prijeti 4. ... Th7: + ) 4. Kb8!!
(Sada prijeti mat na d6) 4. ...
Ld5 5. Td5:! Td5: (Ne mijenja
nista na stvari 5. ... Th6 6. Td8!
itd.) 6. h8T!! (Ne 6. h8D?? Td8+!
i st vara se patna pozicija) 6....
Td6 (Inade ide 7. Th6+) 7. Kc7
i bijeli dobiva.
Teoretski i prakticki je inte-
resantna slijedeca pozicija iz
stare partije Potter—Fenton:
Partija je zavrsena remijem.
Kasnije je bilo dokazano od Stra-
ne Savedre da je bijeli mogao
dobiti na originalan nadin: 1. c7
Td6+ 2. Kb5 (Ni na ovom mje-
stu ni u daljem toku bijeli kralj
ne moze stati na c-liniju zbog
dvojnog udara poslije Td6-dl-
-cl + . Poslije 2. Kb7? crni jedno-
stavno pribjeze vezivanju s 2.
Br. 374
POTTER—FENTON, 1895
Bijeli vuce i dobiva
... Td7! i postize remi) 2. ...
Td5+ 3. Kb4 Td4+ 4. Kb3 Td3 +
5. Kc2 (Тек sada bijeli kralj
moze stati na c-liniju) 5. ... Td4!
(Ako bi sada bijeli nastavio 6.
c8D?? onda slijedi 6.... Tc4+ ! 7.
Dc4: pat) 6. c8TI! Ta4 7. Kb3! i
crni gubi topa i partiju.
U posljednja dva primjera crni
su gubili zbog lose pozicije svog
kralja na kraju р1оёе!
I jednostavne pozicije kriju u
sebi dosta taktidkih finesa. »Ka-
kva elementarna pozicija^ — po-
Br. 375
L. KUBBEL
Bijeli vuce i dobiva
143
mislit ce citatelj pogledavsi na
dijagram br. 375.
Medutim, ako se pogleda malo
pazljivije, moze se vidjeti pri-
krivenu Ijepotu izvanrednog dje-
la L. Kubbela. 1. e7 Td6: (Na 1...
Kc7 onda ne 2. Tf6:? Kd7 3. Te6
Ke8 4. Kb7 La3 ili 2. e8D? Ld4 +
3. Td4 Ta6+ s remijem, nego
treba nastaviti 2. e8S~H! s do-
bitkom; poslije 1. ... Ld4+ od-
lucuje 2. Td4: Te6 3. Td8+ Kc7
4. e8T’, jer bi na 4. e8D crni
odgovorio 4. ... Ta6+! 5. Каб: i
stvorio bi se pat) 2. e8D+ Kc7
(Inace mat u jednom potezu) 3.
Db8+ Kc6 4. Db2:.
Br. 376
S. FILARETOV
Bijeli vuce i dobiva
Nije lako naci pravilno rje-
senje u ovoj studiji. Npr: 1.
Kf7:? Sf2 2. f6 Se4! 3. Lf5- Kh8
4. Le4: daje samo pat. Do remija
dovodi, takoder, i 1. Lf7: Se3 2.
f6 Sf5+ 3. Кеб Sh6!, a dobiti se
moze jedino ovako: 1. f6! Sf2 (Ili
1. ... Se3 2. Kf7:I) 2. Lf7: Sg4
(2. ... Se4 3. Lg6+!) 3. Lg6+!
(Ipak!) 3. ... Kh8 4. £7 Sh6!
'Vrlo ostroumno. Ne ide odmah
5. f8D+ zbog 5. ... Sg8-b! ili
3. f8T+ Kg7! 6. Ld3 Sg8+ 7.
Ke8 Sf6+ s osiguranim remijem)
5. f8L!! Sg4 (Ili 5. ... Sg8+ 6.
Кеб i crni mora dati skakaca)
6. Lf5 Se5 (Jos je jednostavniji
zadatak bijelog kod 6. ... Se3 7.
Le6 Kh7 8. Kf7!) 7. Lh6 Kg8 8.
Kf6 Sf7 9. Le6 Kh7 10. Lf8 Sh6
11. Kg5 Sg8 12. Lf5+ Kh8 13.
Kg6.
PROTIVUDAR
Kada protivnik napada na fi-
guru ili pjesaka, onda je najpri-
rodnije braniti napadnutu figuru
ili pjesaka ili je prevesti na dru-
go polje. Osim toga primijenjuje
se vrlo energican nacin obrane,
tzv. protivudar.
Najcesce se udar provodi po-
mocu obratnog napada. Znatno
rjede moze se susreti protivudar
koji se ostvaruje pomocu takvih
taktickih elemenata, kao sto su
prekrivanje, dvojni udar itd.
144
Br. 377
GRIGORJEV—FURMAN
(Kalinjin 1950)
Bijeli na potezu
Crni se pokusava osloboditi
pritiska i da poboljsa svoj polozaj
napao je topom lovca d6. Medu-
tim, bijeli nije povukao svog lov-
ca, nego je odgovorio strahovitim
protivudarom 1. Tel! Pokazuje
se da se lovca ne moze uzeti: 1.
... Td6: 2. Te8+ Kh7 3. Dd3 +
i bijeli dobiva. S druge strane
bijeli top ima namjeru prodrijeti
na 7. red.
Na posljednji potez crnog
c5—c4, s idejom da oslabi na-
pad bijelog, izmjenama topa sli-
jedio je energican protivudar: 1.
g5! Sd7 (Ako bi crni nastavio
1. ... cd3 onda 2. gf6 jer je bez-
nadno 1. ... Sh7 2. Lh7:+ Kh7:
3. g6 +! — otkriveni napad, ili
1. ... hg5 2. Dg5:) 2. Dh6:!! gh6
3. gh64- Kf8 4. Tg8+! i slijedi
mat u dva poteza.
Br. 379
CAP ABLANCA—THOMAS
(Hastings 1930/31)
Bijeli vuce i dobiva
Br. 378
SPIELMANN—LERME
(Magdeburg 1927)
Bijeli vuce i dobiva
Crni ima lose zasticeni 8. red
i crnog topa na c2. Namece se
ideja odvlacenja sa ciljem napa-
da posljednjeg reda. 1. Te8: De8:
2. Da4! Tcl+ (Inace pada top)
3. Kf2! i vrijeme je da crni pre-
da. Capablanca nije vidio tu je-
dnostavnu kombinaciju nego je
odigrao 1. Da8?, na Sto je Tho-
mas mogao odgovoriti protiv-
udarom 1. ... Ta2:! i ostao bi
s dva pjeSaka vise npr: 2. Te8:
Ta8:! ili 2. Da2: Tb8:, ili na kra-
ju 2. Db7! c5 3. Dc7 Ta8 4. Ta8:
Ta8: 5. Tb7 Tc8 sa slijedecim
6. ... c4. Interesantno da Thomas
nije vidio protivudar i da se pre-
dao.
145
Br. 380
ROZENTHAL—MAKOGONOV
(Moskva 1936)
Moze li bijeli igrati 1. Lg5?
Bijeli je odigrao 1. Lg5? a ni-
je predvidio sve odgovore svog
protivnika. Medutim, pozicija bi-
jelog kralja se vec nalazi pod
udarom crnih figura. Tocke b2
i a3 su kriticne, a posljednji po-
tez bijelog pretvara i polje c3
u kriticnu tocku, cime se crni
momentalno koristi. Grunuo je
mocan protivudar 1. ... Sc3!! i
bijeli je predao zbog iznudenog
2. Df3 (Ako 2. bc3 onda 2. ...
La3 mat; takoder ne ide 2. Td7:
zbog medupoteza 2. ... Se2:+)
2. ... Tdl:+ 3. Tdl: Tdl: + 4.
Ddl: Sdl:. Poucan zavrsetak!
Br. 381
Crni vuce, bijeli dobiva
Kombinacija nastala u ovoj po-
ziciji moze se nazvati tipicnom
zbog toga sto se ona u tom ili
u drugom obliku mnogo puta su-
srece. Bijeli tek sto je prodro
svojim topom na 7. red s pri-
jetnjom 2. Da6 i matnim napa-
dom, npr: 1. ... Le7: 2. Te7: Df8
3. Da6! ili 1. ... Df8 2. Da6 Lc7
3. Tc7:! s ruSenjem pozicije. Zbog
toga je u partiji odigrano 1. ...
Le4 s protivudarom i pokriva-
njem tocke e7. No i taj je potez
bio predviden! Slijedio je kao od-
govor novi protivudar 2. De4: i
bijeli je forsirano postigao ma-
terijalnu prednost.
Ne samo prekrivanje nego i
drugi takticki elementi mogu bi-
ti sredstvom za nanosenje pro-
tivudara.
Br. 382
BUBNOV—JAROSLAVCEV
(Voronjez 1949)
Moze li crni igrati 1. . . . Sd7?
Crni je odigrao 1. ... Sd7 na-
padajuci na damu i skakaca. Bi-
jeli je odgovorio 2. Sb8!! (Ovim
protivudarom prekriva se zasti-
ta 8. reda, sto dovodi do brzog
dobitka) 2. ... Sf6 (Gubi i sve
ostalo, npr: 2. ... Sf8 3. Td8 ili
2. ... Tb8: 3. Tb8:+ Sb8: 4.
Td8+ ili 2. ... Dh3 3. Tb2) 3.
146
Td8+ Se8 4. Tb6 i bijeli je do-
bio.
Br. 383
VERLINSKI—JUGNSTMAN
(Prv. Uzbekistana SSR, 1949)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli lovac se nalazi pod uda-
rom i njega bi trebalo prevesti
na polje c2. No desilo se nesto
sasvim drugo! 1. Sg7! (Silni pro-
tivudar) 1. ... Dg6 2. Sh5: Dg5:
(2. ... ab3 bi poslije 3. Df6: +
Df6: 4. Sf6: ba2 5. Tdg3 izmije-
njenim redoslijedom dovelo do
nastavka u partiji) 3. Tg5: ab3
(Poslije 3. ... Tg6 bijeli bi kao
minimum imao dva pjesaka vi-
se, npr: 4. Tg6: hg6 5. Lf7 ili
4. Tg6: ab3 5. Tg7 ba2 6. Tdg3
alD+ 7. Kh2 Tf8 8. Sf6! s ne-
izbjeznim matom) 4. Sf6:I ba2
5. Tdg3 alD+ 6. Kh2 Da2 i na-
stala je pozicija na slijedecem
dijagramu:
Br. 384
Bijeli vuce i dobiva
7. Tg7 Da7 8. Tg84-. Crni pre-
daje.
MEDUPOTEZ
Kod borbenih operacija, osobi-
to onih koje su vezane s izmje-
nama i zrtvama figura i pjesa-
ka, cesto se pojavljuju takve po-
zicije kad je moguce primijeriiti
medupotez sa ciljem da se pot-
puno izmjeni karakter pozicije
i da se uniSte snage protivnika.
Osobito cesto susrece se medu-
potez sa sahom ili medusah.
U ovoj poziciji bijeli je odi-
grao 1. Se4 i napao crnog topa
spremajudi odludujucu akciju na
kraljevom krilu. Postavlja se pi-
tanje moze li crni odgovoriti 1.
... De4: s racunicom da bi na
147
Br. 385
Moze li crni igrati 1. ... De4:?
2. de4 slijedilo 2. ... Td2:. Bez-
uvjetno to se ne moze tako i-
grati. Poslije 1. ... De4: bijeli
bi u6inio medupotez 2. Dh6+ i
tek nakon toga bi uzeo crnu da-
mu s odlucujudom materijalnom
prednosdu.
Pogledajmo dvije interesantne
pozicije:
Br. 386
STEINITZ—GIRTFELD
Bijeli vuce i dobiva
Posljednji potez bio je De4??
s nadom da ce izmijeniti dame.
Naravno, nije sve predvidio.
Steinitz je odgovorio 1. Sh5!. Na
1. ... Dd3: on ima na raspola-
ganju medupotez 2. Sf6:+ i tek
nakon toga 3. cd3. Crni je pre-
dao.
Br. 387
CAPABLANCA—MOLINA
(Buenos Aires 1911)
Moze li crni igrati 1. . . . Se2+?
Analognu gresku udinio je pro-
tivnik Capablanke: 1. ... Se2+??
(U nadi da ce nakon 2. Te2: Dg3:
3. hg3 Kg5: ostati s figurom vi-
se) 2. Te2: Dg3: 3. Sh7+! (Ovaj
medupotez je crni previdio) 3.
... Kf7 4. hg3 Th8 5. Sg5+ Kf6
Lb4+) 5. Lb4 + . Crni predaje.
Br. 388
PANOV—MAKOGONOV
(Tbilisi 1937)
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli se mora osloboditi pje-
§aka f6. Slijedilo je 1. Te5:I (Ska-
kac takoder mora biti odstra-
148
njen) 1. ... de5 2. f7 +! (Vazan
medupotez s idejom deblokiranja
dijagonale al—h8. Ako bi bijeli
igrao odmah 2. De5: onda bi sli-
jedilo 2. ... Tf7) 2. ... Tf7: (Ni-
je nista bolje 2. ... Lf7: zbog
3. De5: Kf8 4. Dh8 + Ke7 5. Lb4+
Ke6 6. Df6 mat ili 2. ... Kf8 3.
Lb44- Te7 4. De5: Lf7: 5. Dh8
mat) 3. De5: Kf8 4. Dg7 + Ke7
(Ili 4. ... Ke8 5. Dg8 + Ke7 6.
Lb4 + ) 5. Lb4+. Crni predaje.
Br. 389
SOLOVJEV—PETROSJAN
(Moskva 1950)
Crni vuce i dobiva
Crni je primijenio otkriveni
napad. 1. ... Tg2:I 2. Df6: i ako
bi sada crni nastavio 2. ... Sf6:?,
onda bi slijedilo 3. Lg2:. U сети
je smisao otkrivenog napada?
Samo и medupotezu! Prije nego
uzme damu, crni igra 2. ...
Tgl+! 3. Ke2 Tel:+! 4. Tel:
Sf6:, sto mu osigurava pobjedu
zahvaljujuci pjeSaku vise.
Da bi postigao pobjedu, и ovoj
poziciji treba crni primijeniti
otkriveni napad (Sd3—f4). Taj
potez nije odmah izvodljiv zbog
medupoteza 2. Td8: + . Zbog toga
je crni odigrao medupotez 1.......
Td7I, koji je toliko izmijenio si-
tuaciju da sada vise nema obra-
ne od 2. ... Sf4.
Br. 390
LILIENTAL—KOTOV
(Moskva 1948)
Crni vuce i dobiva
Br. 391
SOPKOV—ZVIRBULIS
(Uljanovsk 1949)
Crni vuce, bijeli dobiva
Na 1. ... g5 (Inace crni gubi
pjesaka) 2. Sg6 Dd5+? (Znatno
bolje je 2. ... Sg6: 3. Dg6: +
Dg7) 3. Tf3! s osvajanjem skaka-
ca zbog 3. ... Dd3: 4. Se7:+!
(Medupotez) 4. ... Kg7 5. Td3:.
Medupotez je cesti pratilac
slozenih sahovskih kombinacija,
sto treba vrlo dobro zapamtiti,
a osobito se to odnosi na poce-
tnike.
149
VJE2BE ZA SAMOSTALNU ANALIZU
Br. 17
Br. 18
Moze li crni igrati 1. . . . e2?
Moze li crni igrati 1. ... Lf6:?
Br. 19
Br. 20
Crni vuce i dobiva
Crni vuce i dobiva
150
Br. 21
Br. 22
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 23
Br. 24
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 25
Br. 26
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
151
DAiqop । аэпл jplig
□Aiqop i аэпл iphg
2S ДЯ
IS мя
PAiqop I ЭЭПЛ IUJ3
DAiqop i аэпл jp!ig
OS -ЛЯ
62 ДЯ
DAiqop i аэпл iplig
DAiqop I ЭЭПЛ IUJ3
82 *Jfl
LZ ДЯ
Br. 33
Bro 34
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 35
Br. 36
Bijeli vuce i dobiva
Moze li crni igrati 1. . . . Te4:?
Br. 37
Br. 38
Crni vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
153
Br. 39
Br. 40
Bijeli vuce i dobiva
Nadite najbolji potez za bijelog
Br. 41
Br. 42
Bijeli vuce i dobiva
Crni vuce i dobiva
Br. 43
Br. 44
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
154
Br. 45
Br. 46
Moze li bijeli igrati 1. Dd5:?
Bijeli vuce i dobiva
Br. 47
Br. 48
Moze li bijeli igrati 1. Da7:?
Bijeli vuce i dobiva
Br. 49
Br. 50
Bijeli vuce i remizira
Crni vuce i dobiva
155
Br. 51
Br. 52
Crni vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 53
Br. 54
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 55
Br. 56
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
156
Br. 57
Br. 58
Bijeli vuce i dobiva
Crni vuce i dobiva
Br. 59
Br. 60
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 61
Br. вг
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
157
Br. 63
Br. 64
Bijeli vuce i dobiva
Crni vuce i remizira
Br. 65
Br. 66
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i remizira
Br. 67
Br. 68
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i remizira
158
Br. 69
Br. 70
Bijeli vuce i remizira
Bijeli vuce i dobiva
Br. 71
Br. 72
Crni vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 73
Br. 74
Bijeli vuce i remizira
Bijeli vuce i dobiva
159
Br. 75
Br. 76
Bijeli vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 77
Br. 78
Crni vuce i dobiva
Bijeli vuce i dobiva
Br. 79
Br. 80
Bijeli vuce i dobiva
Crni vuce i dobiva
160
Br. 81
Br. 82
Bijeli vuce i remizira
Bijeli vuce i dobiva
Br. 83
Br. 84
Bijeli vuce i dobiva
Crni vuce i dobiva
161
RJESENJA VJE2BI
Br. 17: Ne, ne moze. U partiji Batujev—Simagin, Riga 1954. poslije
1. ... e2?? crni je dobio mat u 3 potezu. 2. Dgl+ Kd2 3. Dcl+ Kd3 4.
Dc3 mat.
Br. 18: Ne, ne moze. U partiji Szabo—Reshevskiy, Zurich 1953. odi-
grano je 1. ... Lf6:??, poslije cega je bijeli trebao igrati 2. Dg6:+ s ma-
tom u slijedecem potezu.
Br. 19: 1. ... Tg2: + 2. Tg2: Dh6 3. Sh2 Sh2: 4. Ddl Sf3+ 5. Kf2 b4
6. Da4 (Sajtar—Milev, Bukurest, 1953). Ovdje je u potpuno dobivenoj po-
ziciji crni prekoracio vrijeme za razmisljanje.
Br. 20: 1.... Tg4:+! 2. hg4 h3+ 3. Kgl (Ili 3. Kh3: Df3+) 3. ... Df3
i bijeli je predao (Belova—Gurfinkel, Kijev 1951).
Br. 21: 1. Df7:!! Df7: 2. Ld4:+ Dg7 3. Lg7:+ i crni je predao (Veitz—
—Zahodjakin, Moskva 1947).
Br. 22: 1. Th7+! Kh7: (Ili 1. . . . Kg8 2. Se7: mat) 2. Sf8:++ i crni
je predao zbog neizbjeznog mata u dva poteza (Cudova—Kogan, Kijev
1951).
Br. 23: 1. Sh5!! Sf3: (Ili 1. . . . Kh5: 2. Tg7: Sf3: 3. Le2) 2. Tg7:+
Kh5: 3. Le2 i crni dobiva mat ili gubi damu (Rosenstein—Sokoljski, Le-
njingrad 1951).
Br. 24: 1. Lf6:+! i crni je predao (Korcnoj—Geller, Kijev 1954). U
potezu 1. Lf6:+ sumira se nekoliko taktidkih ideja: navlacenje, odvlade-
nje, oslobadanje polja i dvojni udar.
Br. 25: 1. Te8+! De8: 2. Lf6:+ De7 (Ako crni igra 2. . . . Kd7 onda
ide 3. Dd5 mat) 3. Dd5+! i crni je predao (Estrin—Zivcov, Moskva 1945).
Br. 26: 1. Se6+! Le6: (Ako crni igra 1. . . . Se6: onda slijedi 2. de6
Lc6 3. ef7. Na 1. . . . fe6 2. Dg6:+ Kf8 3. fe6) 2. de6 Th6 3. ef7 Th7 4. Th5:!
Teh8 5. Te7: Sd7 6. Th7:+ Th7: 7. f6+. Crni predaje. (Panov—Sorokin,
Lenjingrad 1953).
Br. 27: 1. ... c3 2. Tf8+ Kg7 3. Tc8 c2! 4. Tc2: Sel+ s osvajanjem
topa (Botvinik—Levenfis, Lenjingrad 1937). Poslije 3. ... c2 bijeli je pre-
dao.
Br. 28: 1. Kg8 Tb8+ (Ili 1. . . . Th6 2. Le5) 2. Kf7! Th8: 3. Kg7 Ta8
4. h8D Th8: 5. Kh8: i bijeli dobiva. (Zavrsetak studije V. Koroljkova 1950).
Br. 29: 1. Lb6! Sf5 2. Lc7: Sd4+ 3. Kb4; Sc6:+ 4. Kc5 Sa7 (Na 4. . . .
Se7 slijedi 5. Ld8) 5. Kb6 Sc8+ 6. Kb7 (Uspjelo je navlacenje skakaca na '
162
sudbonosno polje) 6. ... Se7 7. Ld8 i bijeli dobiva. (Zavrsetak studije V.
Koroljkova, 1930).
Br. 30: 1. ... Te2:! 2. De2: Te8 3. Dc2 Lf3: 4. gf3 Dg3 + 5. Khl Dh3: +
6. Kgl Dg3+ 7. Khl Df3:+ 8. Kgl Te4. Bijeli predaje. (Kukasjan—Sesto-
perov, Lenjingrad 1951)
Br. 31: 1. Df6:+! Tf6: 2. Tg8+! Kg8: 3. Sf6:+ sa slijedecim 4. Sh5:
(»Sahmaty v SSSR«, Br. 4. 1945).
Br. 32: 1. Lc5 Le7 (Inace 2. Lf8+ ili pada crni top) 2. La3: La3: 3.
c5 c3 4. c6 Se4 5. Te8 f5 6. Lc4 Ld6 7. c7 Lg3:+ 8. Kg2 Lc7: 9. Te7+ Kf6
10. Tc7: f4 11. Kf3. Crni predaje. (Bronstejn—Reshevsky. Zurich 1953)
Br. 33: 1. Tf5:+! Df5: 2. Tfl Dfl:+ 3. Kfl: Ld7 4. Dh5 + Kg8 5. Se5.
Crni predaje. (Pillsbury—Em. Lasker, Cambridge-Springs 1904)
B. 34: 1. Dg3! Dh6: + 2. Dh3 Dd6 3. Khl Kg8 4. Te8:+ Kf7 5. Th8.
Crni predaje. (Duras—Spielmann)
Br. 35: 1. Dd8+ Kd8: 2. Se6:+ + Ke7 (Ili 2. . . . Ke8 3. Sg7: +! Lg7:
4. Lg5+ + s 5. Td8 mat) 3. Lg5 + f6 4. Sd8+ (Bonc-Osmolovski—Baranov,
Moskva 1953).
Br. 36: Ne, ne moze. Poslije 1. ... Te4:?? 2. Te4: De4: 3. Te3 crni
gubi damu, jer mora braniti matnu todku e8 (Holmov—Borisenko, Kijev
1954).
Br. 37: 1. ... Le2! s dobitkom lovca b5 i partije jer ne ide 2. Te2:
zbog 2. ... Tg2:+ i 3. ... Tgl mat (Tarrasch). »Sto svaki sahista mora
znati о sredisnjici«.
Br. 38: 1. Sd5! cd5 (Na 1. ... Tg3: slijedi 2. Se7+ i mat u dva po-
teza) 2. Tc3: (Vollpert—Kogan, Ivanovo 1951).
Br. 39: 1. Lf7+ Kh8 2. Dh6:. Crni predaje. (Borisenko—Lisiicin. Kijev
1954)
Br. 40: 1. Tg7:+! (Bijeli ima figuru vise i crni bi trebao predati. Ipak
kombinacija bijelog zasluzuje paznju) 1. ... Lg7: 2. Df7:+ Kh8 3. Tgl (Do-
bro je i 3. De8:+ sa 4. Sf7 + ) 3. . .. Te7 4. Sg6 + Dg6: 5. Dg6: Kg8 6. Dh7 +
Kf8 7. Tg7: Tg7: 8. Dh8+ Tg8 9. Df6 + Ke8 10. Lc4. Crni predaje. (Ko-
tov—Tolus, Piarnu 1947)
Br. 41: 1. Te6:! Dc8 (Ili 1. fe6 2. Dg6) 2. Lh6:! g6 3. Lf8: Lf8: 4. Dh4 +
Kg7 5. Sf5 + gf5 6. Dg5 + Kh8 7. Df5:. Crni predaje. (Mekaj—Desci, pol.
prv. Rumunjske 1950)
Br. 42: 1. ... Sfg3+ 2. Kgl Dh2:+! 3. Kh2: Th8+ 4. Lh8: Th8:b
5. Kgl Thl mat. (Kamisov—Estrin, Lenjingrad 1951; bijeli je predao po-
slije 2. . . . Dh2: + )
Br. 43: 1. Dg7:+ ,i crni je predao. jer na 1. ... Tg7: slijedi 2. Th8 +
i 3. Lh6 mat, a na 1. .. . Kg7: 2. Lh6+ Kh8 3. Lf8+ (Aljehin—Gajduko-
vic, 1906—1907).
Br. 44: 1. Ld7:! (Odstranjuje obranu tocke f6) 1. ... Dd7: (Na 1. . ..
Le4: slijedi 2. Dc3) 2. Sf6+ gf6 3. Tg3+ Kh8 4. Lf6: mat (Capablanca:
»Udzbenik sahovske igre«, 1936).
Br. 45: 1. Df8:+! (Odstranjuje obranu tocke f7). Crni predaje zbog
varijante 1. . . . Kf8: 2. Tf7:+ Kg8 3. Tf8+ Kg7 4. Tlf7 mat (Kofman—Ka-
lasjan, Tbilisi 1950).
Br. 46: Ne, ne moze. Poslije 1. Dd5: Tel+! 2. Kf2 (Ili 2. Sfl) 2. ...
Dd5: 3. Td5: Tel: crni ostaje s topom vise.
163
Br. 47: 1. Таб! Таб: 2. d8D a bijeli dobiva. (Varijanta iz studije brace
Platov).
Br. 48: Ne, ne moze. Poslije 1. Da7: 12! 2. Lg2 odlucuje 2. ... Df3!
i bijeli nema obrane od mata. (Stoltz—Kotov, Stockholm 1952).
Br. 49: 1. h6! Tb6 2. Th5 a2 3. h7 Tb8 4. Tb5+! (Odvlacenje i dvojni
udar) 4. ... Tb5: 5. h8D+ s remijem. Umjesto 1. h6 bijeli je predao!
(Tarrasch—Bltimich, Breslau 1925)
Br. 50: 1. ... S13:! 2. Dg3 fe4 3. Le4: Td2+! 4. Kf3: Df6 + . Bijeli pre-
daje. (Liskov—Kamisov, Moskva 1949)
Br. 51: 1. ... Tel! Tg5 (Ili 2. De2 Dg4 + 3. Dg4: Tel: mat) 2. ...
Tdl: 3. Tdl: Lg4 4. Tel h6. Bijeli predaje. (Marshall—Vidmar, New York
1927)
Br. 52: Da6!!. Crni predaje. (Estrin—Rudenski, Moskva 1947)
Br. 53: 1. De7!. Crni predaje. (Gilman—Golovko, dopisno 1948)
Br. 54: 1. Te8+ Td8 2. De5! i bijeli dobiva, jer ne spasava v?. ...
Tal+ 3. Dal: Te8: 4. Da7 + Kc8 5. Tc3+ Kd8 6. Da8+ Kd7 (Ili 6. Ke7
7. Te3+) 7. Db7:+ Kd8 8. Tc8 mat. (Alekseeva—Sokolova, Odessa 1952)
Br. 55: 1. Lc7! De7 2. Dh7:+ i 3. Dh8 mat. Tako je bijeli trebao igra-
ti. Umjesto toga bilo je igrano 1. Dh7:+ Kf8 2. Teel? (Jos uvijek nije
bilo kasno za 2. Lc7) 2. ... Tel: 3. Tel: Le6 i na kraju krajeva crni je
cak i dobio. (Samkovic—Borisenko. Kijev 1954)
Br. 56: 1. Dg6:+!. Crni predaje jer poslije 1. . . . fg6 2. f7+! blokira
se posljednji izlaz ernom kralju. (Gereben—Troianescu, Budimpesta 1952)
Br. 57: 1. Te8+! (Oslobada 2-red) 1. ... Te8: 2. Dh2+ Ka8 3. Sc7 +
Kb8 4. Sa6++ Ka8 5. Db8+! Tb8: 6. Sc7 mat.
Br. 58: 1. ... Dhl+ 2. Kf2 (Ovaj oblik prekrivanja vrlo se cesto su-
srece) 2. ... Tg2:+ 3. КеЗ Tc2:. Bijeli predaje. (Acukevic—Lisicin. Le-
ningrad 1953)
Br. 59: 1. Lb5+!. Crni predaje. (Krogius—Borisenko, Lenjingrad 1953).
Br. 60: 1. Tg7:+! Kg7: (Na 1. . . . Kf8 2. Dh7:) 2. Tc7+ Kf8 3. Dh6+!
Ke8 4. De3+ Kf8 5. De7 + sa slijedecim 6. Dg7 mat. (A. Nimcovic: »Moj
sistem«, 1928)
Br. 61: 1. Se5! fe5 2. Tg3+ Kf8 3. De5! Td7 4. Tee3! Ke7 5. Tg7 i cr-
ni je uskoro predao. (Estrin—Skuja, Riga 1951)
Br. 62: 1. Se6!. Crni predaje jer na 1. . . . Le6: slijedi 2. Dh7:+! i mat
u dva poteza. Ne pomaze ni 1. . . . Tf6 zbog 2. Dh7:+ ! Kh7: 3. Th3+ Th6
4. Tg7+ sa slijedecim 5. Th6: mat. (Aljehin—Borohov, Hollywood, 1932)
Br. 63: 1. Db3+! Db3: 2. Tc8:+! (Medupotez) 2. ... Kf7 3. ab3 i bi-
jeli dobiva. (Ova varijanta je mogla biti u partitji Golombek—Milev, Bu-
kurest, 1953, no protivnici su se sporazumjeli na remi)
Br. 64: 1. ... Tf3:+! 2. gf3 Lh3 + 3. Kel Dgl+ 4. Kd2 Dg5+. Remi.
(Ragozin—Sokoljski, Kijev 1954)
Br. 65: 1. Db7!. Crni predaje. (Ravinski—Lisicin, Lenjingrad 1928)
Br. 66: 1. g4+ Kg5 (Ili 1. . . . Kg4: 2. Kg6 c5 3. h4! Kh4: 4. Kf5 s re-
mijem) 2. Kg7! (Ne ide odmah 2. h4 + ) 2. ... c5 3. h4+! s remijem. Npr.
3. ... Kh4: 4. Kf6 Kg4: 5. Ke5 ili 3. . . . Kg4: 4. Kg6 Kh4: 5. Kf5. (Stu-
dija T. Gorgieva posvecena Grigorjevu)
164
Br. 67: 1. Lf5! h5 2. Кеб h4 3. Kf6 (Crni je u iznudnici) 3. ... Sc6
4. d7 Sd8 5. Le6! Ke4 6. Lh3 Kf3 7. Ke7 Sb7 (Na 7. . . . Sc6 + ide 8. Kd6
Sd8 9. Kc7 Sf7 10. Le6) 8. Lfl Kg3 9. La6 Sc5 10. d8D. Crni predaje. (Li-
sicin—Zagorovski, Lenjingrad 1953)
Br. 68: 1. Te8+ Dd8 2. Tg8!! a5 (Ili 2. . . . Dg8: pat) 3. Td8:+ Kd8:
4. Kb5. Remi. (Primjer je sastavljen prema motivima studije L. Kubbela)
Br. 69: 1. Lgl! (Prijeti 2. Lh2 s remijem) 1. ... Sf3 2. Lh2! (Ipak)
2. ... Sh2: 3. Ke2 Kg6 4. Kf2 Kg5 5. Kg3 ili 4. ... Sg4+ 5. Kg3 h2 6. Kg2
s remijem — studija E. Holma 1921.
Br. 70: 1. Dd8+ (Zavlacenje pod dvojni udar) 1. ... Dd8: 2. Sf7 +
Kg8 3. Sd8: (Zahvaljujuci vezivanju bijeli osvaja figuru) 3. ... Sf8 4.
Lf8: Kf8: 5. Se6:+ Ke7 6. Sf4 c3 7. Le4. Crni predaje. (Konstantinopolj-
ski—Holodkjevic, Moskva 1954)
Br. 71: 1. ... clS+! 2. Kai Sb3+ 3. Ka2 Dbl+! 4. Kbl: Tel+ s ma-
tom u dva poteza.
Br. 72: 1. Lf8! (Oslobada polje h6) 1. ... Tf8: 2. Dh6 mat. (Klavin—Po-
Ijak, Riga 1954)
Br. 73: 1. Tb4+! (Odvlaci crnog kralja na 3. ili 5. red sa ciljem ve-
zivanja ili odstranjivanja obrane) 1. ... Kd3 2. Tb3:. Remi. Ne ide. na-
ravno, odmah 1. Tb3:? zbog 1. . . . c2 2. Tb4+ Kd5 3. Tb5+ Kd6 4. Tb6+
Kc7 i crni dobiva. U partiji Friedstein—Lutikov, Riga 1954. bijeli nije
nasao 1. Tb4+ i predao je.
Br. 74: 1. Sf5! Sg6 (Na 1. . . . ef6 2. Lf6: nema obrane od 3. Sc6. Po-
slije 1. . . . Tg8 2. Sc6 crni trpi teske materijalne gubitke) 2. Sg7:+ Kf8
3. Lf6: Lf6: 4. Se6:+!. Crni predaje. (Sijanovski—Lipnicki, Kijev 1952)
Br. 75: 1. Lf7: Tf7:+ 2. Кеб (Dvojni udar) itd.
Br. 76: 1. e7+ De7: (Blokada) 2. Dh8 mat.
Br. 77: 1. ... Dfl+ 2. Lgl (Blokada) 2. ... Df3 mat.
Br. 78: 1. Dal+ Kb8 (Na 1. . . . Ta7 2. Dh8 mat) 2. Dbl+ i 3. Dh7:.
Br. 79: 1. Dh6: gh6 2. Sf6+ Kh8 3. Th7: mat.
Br. 80: 1. ... Dh2:+ 2. Kh2: Th6 mat.
Br. 81: 1. Tg3+ (»bijesni top«) 1. ... Kh4 2. Tg4+ Kh5 3. Tg5+ itd.
Br. 82: 1. Dc6:+ bc6 2. La6 mat.
Br. 83: 1. Tc7:+ Kb8 2. Tf7:+ Kc8 3. Tc7+ Kb8 4. Tg7:+ Kc8 5. Tc7 +
Kb8 6. Th7:+ Kc8 7. Tc7+ Kb8 8. Tg7+ Kc8 9. Tg5:+ (»mlin).
Br. 84: 1. ... Sg2: 2. Kg2: (Veci se otpor mogao pruziti u slucaju ne-
prihvacanja zrtve) 2. ... Dg4+ 3. Khl Df3+ 4. Kgl Te6 5. Tfel Dg4+ 6.
Khl (6. Kfl Dh3+ 7. Kgl Tg6+ 8. Khl Dg2 mat) 6. .. . Tg6 7. f4 Df3 + .
165
SADRZAJ
Predgovor ................................................... 5
METODICKI SAVJETI............................................ 7
opCa pitanja Sahovske borbe.................................. 9
Osobitosti sahovske borbe.................................... 9
Sahovska partija.............................................12
Sahovske pozicije, zadaci i studije..........................13
Sahovska teorija, taktika i strategija.......................15
Sahovska partija i sahovska teorija..........................23
Vjezbe za samostalnu analizu.................................26
Rjesenja vjezbi..............................................29
ELEMENTI TAKTIKE I JEDNOSTAVNE KOMBINACIJE . 31
Sahovske kombinacije.........................................32
Pojava taktickih operacija...................................32
Sredstva prisile u taktickoj borbi...........................38
Dvojni udar..................................................41
Otkriveni napad..............................................52
Otkriveni sah....................................... .... 57
Poluvezivanje................................................60
Vezivanje....................................................61
Navlacenje...................................................67
Odvlacenje...................................................72
Odstranjivanje obrane........................................77
166
Prekrivanje....................................................79
Blokada........................................................85
Oslobadanje polja............................................. 86
Iznudnica......................................................91
Mat (opcenito).................................................99
Mat na posljednjem redu....................................101
Uguseni mat..................................................107
Mat na pretposljednjem redu.................................112
Rusenje kraljevskog pjesackog zaklona.......................114
Pat...........................................................119
Ponavljanje poteza odnosno pozicije...........................123
Teoretski i pozicioni remi....................................126
Promocija pjesaka.............................................136
Protivudar....................................................144
Medupotez.....................................................147
Vjezbe za samostalnu analizu..................................150
Rjesenja vjezbi...............................................162
167